Nažalost, u ovom trenutku Struna nije primjer skrbi o hrvatskome strukovnom nazivlju
U posljednjih trideset godina hrvatski jezik bitno se promijenio. Dva su pravca promjena. Manje izražen, purizam i svakojaka poplava anglizama. Oko 2010. pokušalo se stvoriti hrvatsko strukovno nazivlje, Strunu. U što se pretvorila ova izvrsna zamisao, osnovni je sadržaj teksta. Kako nije provedena usporedba istih naziva iz različitih područja nastao je kaos koji je ovdje oprimjeren prijevodom engleski riječi tensile strength.
Što je Struna?
Struna je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi izgrađivanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku. Za ovaj tekst je zanimljiva druga faza rada na tom dragocjenom projektu koju je vodila prof. dr. sc. Maja Bratanić (2009. – 2015.). Tijekom rada u drugoj fazi autor je aktivno sudjelovao i u radu svojevrsne koordinacije. Vrlo brzo je uočena potreba da se po završetku druge faze, ujednači nazivlje raznih struka. Nažalost do toga nikada nije došlo. Rezultat je odgovor na pitanje postavljeno u rječniku Strune za englesku riječ tensile strength.
Tensile strength u Struni
Rezultati odgovora u bazi podataka (pristupljeno 22. 9. 2021.):
1. otpornost na istezanje, svojstvo papira da se ne podere kada na njegove krajeve djeluju sile suprotnih smjerova, temeljne tehničke znanosti
2. rastezna čvrstoća, naprezanje, omjer najveće rastezne sile i početne ploštine ispitka, strojarstvo
3. vlačna čvrstoća geosintetika, najveće vlačno naprezanje koje ispitni uzorak podnosi tijekom vlačnoga ispitivanja, građevinarstvo
4. vlačna čvrstoća, najveća čvrstoća čvrstoga tijela na krivulji ovisnosti naprezanja o deformaciji čvrstoga tijela, fizika
5. prekidna jakost papira, maksimalna prekidna sila po jedinici širine ispitivanoga uzorka koju papir izdrži do trenutka kidanja, drvna tehnologija
6. rastezna čvrstoća drva, maksimalno naprezanje kojim se drvo opire djelovanju rastezne sile, drvna tehnologija
7. vlačna čvrstoća, mjera čvrstoće supstrata u kilonjutnima po metru prema ISO 1924 standardu, sigurnosne i obrambene znanosti.
Analiza odgovora
Prva dvojba, je li rastezna ili vlačna čvrstoća. Prema njemačkom Zugfestigkeit, proširio se naziv vlačna čvrstoća. Dolazi od vlak. Što se događa ako u rukama držite gumenu vrpcu i povećavate njezinu duljinu? Najčešći odgovor bit će da se vrpcu rasteže. Zato je bolje to mehaničko svojstvo zvati rastezna čvrstoća. Tijekom ispitivanja rastezanjem izaziva se naprezanje i u jednom u jednom trenutku je pojavljuje maksimalna sila. No, u tom trenutku ploština ispitka je bitno manja i to nije maksimalno naprezanje. Pri ispitivanju valja razlikovati uzorak i ispitak. Uzorak čini potreban broj ispitaka. Ispituje se ispitno tijelo, u duhu hrvatskog jezika, ispitak. U hrvatskom već odavno nema standarda, to je norma i izvedenice.
Zaključak
Nažalost, u ovom trenutku Struna nije primjer skrbi o hrvatskome strukovnom nazivlju – bitnoj sastavnici hrvatskoga standardnog jezika. Nazivlje je ključ stručnoga i znanstvenog sporazumijevanja i stoga je rad na nazivlju iznimno važan i veoma zahtjevan posao. Stoga Struna, sada JENA, trenutno tek djelomično pridonosi razvoju nazivlja na nacionalnoj razini. Izvrsna zamisao, nedovoljno stručno obrađena.
