Prilika za gospodarski razvoj Hvara
Na inicijativu grupe mještana Gdinja na Hvaru pokrenut je proces planiranja i pripreme idejne dokumentacije i ishođenja potrebnih dozvola i odobrenja za izgradnju i puštanje u rad sunčane elektrane na lokaciji Vrh s potencijalnom snagom 2 MW. Za ostvarivanje projekta SE Gdinj na otoku Hvaru najprije svakako treba riješiti imovinsko-pravne odnose, za što su već obavljeni inicijalni razgovori s vlasnicima čestica zemlje na lokalitetima Vrh, Medvedinje i Marinje Pogonje. Do sada su se svi usuglasili s inicijativom i sudjelovanjem u vlasničkoj strukturi trgovačkog društva koje će upravljati elektranom. Mikrolokacije Vrh, Marinje Pogonje i Medvedinje nalaze se neposredno uz državnu cestu D116 Jelsa – Sućuraj, s južne strane, na blagoj padini s gotovo idealnim uvjetima glede potencijala Sunčeve energije. Neposredno uz lokaciju prolazi energetski vod kopno – Hvar, koji je uključen u hrvatski elektroenergetski sustav i služi za napajanje otoka električnom energijom. Na lokaciji je moguća izgradnja transformatorske stanice potrebne snage, postrojenja za priključak na EES i ostalih objekata za logistiku.
Lokacija Vrh raspolaže jednim od najvećih energetskih potencijala u Hrvatskoj i otoku Hvaru (2674 sunčanih sati godišnje). Lokacija je pošumljena, s makijom, ostalim niskim raslinjem i dijelom borovinom. Kao poljoprivredno zemljište nije iskoristiva za uzgoj bilo kakve korisne kulture, a lokalno stanovništvo i vlasnici su je koristili kao izvor ‘česmine’ za loženje.
Buduća elektrana pruža mogućnost za otvaranje desetak radnih mjesta u izravnom radu postrojenja na lokaciji i dodatnih radnih mjesta u njezinom menadžmentu. Kadrovski potencijal postoji među drugom i trećom generacijom iseljenih mještana i lokalnom stanovništvu otoka. Lokacija postrojenja smatra se iznimno perspektivnom, s velikim energetskim potencijalom pa se predlaže da se maksimalno iskoristi u smislu instaliranog kapaciteta bez obzira na trenutačna zakonska ograničenja. Zbog toga bi trebalo provesti izmjene i dopune zakona i podzakonskih propisa koji ograničavaju ukupnu instaliranu snagu sunčanih elektrana u Hrvatskoj.
Potencijalno tržište za tako proizvedenu električnu energiju postoji na samom otoku, ali i u cijeloj Hrvatskoj pa i na europskom tržištu energije. Iznimno povoljna okolnost je vremensko poklapanje vršne potrošnje električne energije u turističkim kapacitetima s mogućnošću maksimalnog iskorištenja Sunčeve energije u ljetnim mjesecima.
Potencijalan redoslijed procesa ulaganja je sljedeći:
• 1. korak: osnivanje trgovačkog društva, inicijalno ulaganje u pripremu dokumentacije, ishođenje potrebnih dozvola i odobrenja, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu i početni rad menadžmenta, što financira inicijalna grupa mještana
• 2. korak: vlasnici zemljišta kao suvlasnici unose vrijednost zemljišta u temeljni kapital društva
• 3. korak: gradnja elektrane i potrebne prateće infrastrukture i nabava opreme, što se financira kreditima poslovnih banaka, europskim fondovima i sredstvima potencijalnih strateških partnera.
Za objedinjavanje svih aktivnosti, nakon ishođenja prvih suglasnosti lokalne uprave i suvlasnika zemljišta osnovano je trgovačko društvo Solarna elektrana Gdinj d.o.o. Struktura ulaganja u elektranu zamišljena je na sljedeći način:
• inicijalni menadžment: 15%
• suvlasnici: 15%
• ESOP: 10%
• lokalna uprava (Općina Jelsa): 10%
• ulagači i kredit: 50%.
Za projekt postoji interes stranih ulagača koji su već poslali inicijalne ponude.
Izgradnja elektrane na području Gdinja znači potencijal za otvaranje novih radnih mjesta i mogući povratak mladih obitelji u sada gotovo pusto mjesto. Naime, Gdinj je, osim turističkih aktivnosti u privatnim apartmanima i ostacima poljoprivrede, gospodarski gotovo zamro i to je područje koje je izloženo sustavnom iseljavanju još od početka 20. stoljeća u otočke gradove, na kopno pa i u prekomorske zemlje.
Idealna lokacija, s velikim energetskim potencijalom, energetska kriza i visoka cijena energije koju je moguće proizvesti samo iz obnovljivih izvora, mogućnost povezivanja u hrvatski EES, vršna proizvodnja sinkronizirana s vršnom potrošnjom u turizmu, kritična masa suvlasnika zemljišta koji su motivirani sudjelovanjem u vlasničkoj strukturi, inicijalna grupa osnivača i budućeg menadžmenta elektrane iz redova lokalnog stanovništva šansa je to koja se nekoj lokalnoj, iseljenoj i siromašnoj sredini rijetko pruža, osobito kada se otvaraju veoma povoljne mogućnosti financiranja projekta iz europskih fondova za poticanje gradnje postrojenja na obnovljive izvore.
