Hrvatski Fokus
Znanost

SVJETSKI DAN HRANE – šesnaestoga listopada 2021.

Vrijeme je da pogledamo u budućnost koju moramo zajedno graditi

 

Svjetski dan hrane i ove 2021. godine drugi puta će se obilježiti diljem svijeta dok se države suočavaju s raširenim posljedicama izazvane globalne pandemije COVID-19. „Vrijeme je da pogledamo u budućnost koju moramo zajedno graditi“, navodi se u priopćenju UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). S ovogodišnjom temom „Naša djelovanja naša su budućnost – bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život“ biti će obilježen Svjetski dan hrane i u Bruxellesu.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food and Agriculture Organization, FAO) objavila je dokument o „stanju prehrambene sigurnosti i prehrane u svijetu 2021“ pod nazivom: „Svijet se nalazi u kritičnom trenutku.“ Godinama, desetljećima čitamo i slušamo o vrlo optimističkim planovima iskorjenjivanja gladi, pothranjenosti i nesigurnosti hrane. Međutim, svijet nije napredovao ni prema osiguranju pristupa sigurnoj, hranjivoj hrani u dovoljnim količinama za sve ljude tijekom cijele godine niti prema iskorjenjivanju svih oblika pothranjenosti.

Sukobi, klimatske promjene i varijabilnosti, ekstremni vremenski uvjeti, gospodarska usporavanja i padovi glavni su uzroci usporavanja napretka – osobito tamo gdje postoje velike nejednakosti. A pandemija bolesti COVID-19 dodatno je pogoršala i pogoršava situaciju. Procjenjuje se da je 2020. u svijetu s glađu bilo suočeno između 720 i 811 milijuna ljudi: u 2020. zabilježeno je čak 118 milijuna više gladnih ljudi nego u 2019.: procijenjeni porast gladi u 2020. bio je jednak onom u prethodnih pet godina zajedno. Gotovo svaka treća osoba u svijetu, 2,37 milijardi ljudi nije imala u 2020. pristup odgovarajućoj hrani – a to je povećanje od gotovo 320 milijuna ljudi samo u godini dana.

U prošlogodišnjem izvješću SOFI-ja (‘The State of Food Security and Nutrition in the World’, SOFI), naglašeno je da je pandemija COVID-19 imala razoran utjecaj na svjetsko gospodarstvo, izazvavši neviđenu recesiju koja nije viđena od Drugoga svjetskog rata, te da će se sigurnost hrane i stanje prehrane milijuna ljudi, uključujući i djecu, pogoršati ako ne poduzmemo brzu akciju. Nažalost, pandemija nastavlja otkrivati ​​slabosti u našim prehrambenim sustavima, koji ugrožavaju sigurnost hrane i prehranu milijuna ljudi diljem svijeta. Također, napori za iskorjenjivanje pothranjenosti u svim njezinim oblicima izazvani su poremećajima u bitnim prehrambenim intervencijama i negativnim utjecajima na prehrambene obrasce tijekom pandemije COVID-19. To je posebno zabrinjavajuće, jer pothranjenost u ranoj dobi djece može imati trajne učinke na zdravlje i produktivnost. Potrebne su hitne radnje kako bi se svima osigurao pristup zdravoj i pristupačnoj prehrani.

Stoga se povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana hrane ističe: ‘Budućnost je u našim rukama“ te dodaje: „Poljoprivredno-prehrambeni sustav složen je pojam koji se može činiti daleko od vaše stvarnosti, ali znadete li da naši životi ovise o njima? Svaki put kad jedete, sudjelujete u sustavu. Hrana koju odaberemo i način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sustav.“

Održivi poljoprivredno-prehrambeni sustav je onaj u kojem je dovoljno raznolika, hranjiva i sigurna hrana dostupna svima po pristupačnim cijenama, a nitko nije gladan niti pati od bilo kojeg oblika pothranjenosti. Police s hranom nalaze se na lokalnoj tržnici ili u trgovini s hranom, ali se troši manje hrane, dok je lanac opskrbe hranom otporniji na šokove poput ekstremnih vremenskih uvjeta, rasta cijena ili pojava pandemija, i sve ovo ograničava a ne pogoršava degradaciju okoliša ili klimatske promjene. Zapravo, održivi poljoprivredno-prehrambeni sustavi osiguravaju sigurnost hrane i prehranu za sve, ne ugrožavajući ekonomske, društvene i ekološke osnove za generacije koje dolaze. Oni vode do bolje proizvodnje, bolje prehrane, boljeg/zdravijeg okruženja i boljeg života za sve – stoga će se i ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana hrane održati pod geslom: „Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolje okruženje i bolji život.“

Zašto briga?

Poljoprivredno-prehrambeni sustavi diljem svijeta zapošljavaju milijardu ljudi, više nego bilo koji drugi gospodarski sektor. Štoviše, način na koji proizvodimo, konzumiramo i, nažalost, trošimo hranu, nanosi veliki danak našem planetu, stvarajući nepotreban pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu. Proizvodnja hrane previše često degradira ili uništava prirodna staništa i doprinosi izumiranju vrsta. Takva neučinkovitost košta nas trilijune dolara, ali, što je najvažnije, današnji poljoprivredno-prehrambeni sustavi razotkrivaju duboke nejednakosti i nepravde u našem globalnom društvu. Tri milijarde ljudi ne može si priuštiti zdravu prehranu, dok se prekomjerna težina i pretilost i dalje povećavaju diljem svijeta. Pandemija COVID-19 jasno nam otkriva da je potrebna hitna promjena smjera tj. puta.

Poljoprivrednicima – koji se već bore s klimatskom promjenljivošću i ekstremima – dodatno je otežana prodaja žetve, dok rastuće siromaštvo tjera sve veći broj stanovnika grada da koriste banke hrane, a milijuni ljudi zahtijevaju hitnu pomoć u hrani. Potrebni su nam stoga održivi poljoprivredno-prehrambeni sustavi sposobni hraniti 10 milijardi ljudi do 2050. godine. 

Što sada?

Rješenja postoje. Vlade trebaju provesti prenamjenu starih politika i usvajanje novih koje potiču održive proizvodnje pristupačne hranjive hrane uz promicanje sudjelovanja poljoprivrednika. Politike bi trebale promicati jednakost i učenje, poticati inovacije, povećati ruralne prihode, ponuditi ‘sigurnosne mreže’ malim vlasnicima i izgraditi klimatsku otpornost. Također moraju razmotriti višestruke veze između područja koja utječu na prehrambene sustave, uključujući obrazovanje, zdravstvo, energetiku, socijalnu zaštitu, financije i drugo, te zajedno prilagoditi rješenja. I oni moraju biti podržani velikim povećanjem odgovornih ulaganja i snažnom podrškom u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na okoliš i društvo u svim sektorima, osobito u privatnom sektoru, civilnom društvu, istraživačima i akademskim krugovima.

Glavni tajnik UN-a sazvao je prvi samit o prehrambenim sustavima koji je održan 23. rujna 2021. „kako bi se postigao konsenzus o odvažnim novim mjerama za promjenu načina na koji svijet proizvodi i konzumira hranu, s ciljem da se vrati na pravi put ka postizanju ciljeva održivog razvoja.“  

Naša djelovanja tj. naše akcije naša su budućnost

Vlade, privatni sektor, civilno društvo, međunarodne organizacije i akademska zajednica također će trebati našu pomoć. Moramo utjecati na ono što se proizvodi povećavanjem naše potražnje za održivo proizvedenom hranjivom hranom, a istodobno biti održiviji u svakodnevnom djelovanju, prije svega smanjenjem gubitka hrane i otpada hrane. Također imamo odgovornost širiti vijest, izgrađujući svijest o važnosti zdravog i održivog načina života. Napori na ublažavanju klimatskih promjena, degradacije okoliša, i naša dobrobit, sve ovisi o tome. Moramo aktivirati pokret hrane koji se zalaže za ambiciozne promjene.

„Hrana koju odaberemo i način na koji je konzumiramo utječu na naše zdravlje i zdravlje našeg planeta. Ima utjecaj na način rada poljoprivredno-prehrambenih sustava. Glavni tajnik UN-a sazvao je prvi samit o prehrambenim sustavima u rujnu ove godine kako bi hrabro pokrenuo nove akcije za promjenu načina na koji svijet proizvodi i konzumira hranu, s ciljem da se vrati na pravi put ka postizanju ciljeva održivog razvoja. Svi moramo biti dio promjene.“

Međutim, kao što sam već ranije pisala, brojne organizacije civilnog društva, društveni i seljački pokreti, poljoprivredni stručnjaci i znanstvenici bojkotirali su UN-ov Summit o prehrambenim sustavima koji je održan 23. rujna 2021. jer cilj održavanja ovog samita je „preuzimanje poljoprivrede od strane moćnog agrobiznisa što će dodatno doprinijeti ugrozi prehrambene suverenosti i širenju gladi i siromaštva.“ (Više: „Prehrambena suverenost su zemlja, voda, sjeme, kruh i solidarnost!“ Hrvatski fokus br. 589. od 8. 10. 2021.; „Zašto bojkotiramo UN-ov skup o prehrambenim sustavima?“ Hrvatski fokus br. 585. od 10. 9. 2021.).     

Izvor:

  1. World Food Day 2021 – „Our Actions are our Future“, Food and Agriculture Organization, FAO, www.fao.org
  2. „The State of Food Security and Nutrition in the World 2021 – The World is at a critical juncture“ FAO, www.fao.org

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Supramolekulska kemija u Hrvatskoj

HF

Učenicima treba prenositi znanja i vrjednote

HF

Projekt CoSMass Vernese Smolčić

HF

Zanemaren odgoj u školama 17 godina

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više