Umjetnici u režiji direktora Diora inspirirani čistom magijom tarot karata velikaša
Bitno.net donio je vijest u kojoj se spominje papa Franjo i umjetnik Pietro Ruffo. Kako sam po prirodi radoznao želio sam vidjeti tko je rečeni gospodin i kakva su njegova djela. Valium od 28. siječnja 2021. donosi naslov “Le chateau de tarot” gdje su umjetnici u režiji direktora Diora inspirirani čistom magijom tarot karata velikaša Sforza i Visconti. Dragocjenost ovih iluminiranih papira, bogatih zlatom, emajlima i intenzivnom zagonetnošću, inspirirala je redatelja na ideju o putovanju u potrazi za samim sobom: mladom ženom (Agnese Claisse, kći Laure Morante), u studiji gatare, kada je ova pita što želi znati, ona odgovara “Tko sam ja” i nasumično izvlači kartu, onu Pape.” Ovdje će joj Papesa (ženski Papa) dati ključ za pristup putovanju koje će je, od sobe do sobe, odvesti do otkrivanja sebe. Na putu će susresti ključne figure Velike Arkane: Pravdu, Budalu, Obješenog, Umjerenost, Đavla… čak i Smrt. Svi oni imaju simboličku vrijednost. Naizgled joj pokazuju put, ali je u stvarnosti zbunjuju, tjeraju da razmisli i sagleda stvari iz drugačijeg stajališta. U međuvremenu, okviri ističu scenarije poput snova: samo pomislite na buku svjetala koja se kovitlaju ispod fino umetnutog i plavo obojenog kupolastog stropa. Završetak procesa spoznaje poklapa se s pojavom smrti , amblema obnove i ponovnog rađanja u Tarotu. Mlada žena susreće svoj muški dio, stapa se s njim, ponovno se rađa u novi život s novom sviješću. Ova sinteza predstavlja procvat sebstva u svoj svojoj potpunosti. Uzvišene kreacije Marije Grazie Chiuri, savršeno uklopljeni u čaroliju pripovijesti, ističu se poput dragog kamenja. U tom lijepom djelu sudjeluje i Pietro Ruffo u “očaravajućoj” interpretaciji Zodijaka i Velike Arkane uz potpuno odsuće ljudskih figura.
Gledam majolike Pietra Ruffa, osobito se ističe zmaj sa tijelom ribe koji simbolizira Vodenjaka (Aqariusa) čija epoha prema ezoteristima sada započinje nakon mističnih kršćanskih riba. Ruffov Zodijak je “iscrvotočen” kao da smo u očekivanju Novoga neba i Nove zemlje. Likovi, bili Turci bili Kinezi na zanimljiv način se isprepliću sa bizarnostima, divovskim zmijama , medvjedima, a neki imaju i rožiće?! Muškarci u u ženskastim pozama, demonstrantice u minicama sa nepristojnim porukama (sto f…ing), poruke i simboli koji upućuju na Kult majke zemlje i ekološki aktivizam (štrajk u školama Gretice Thunberg, free Friday) i razne druge stvari upućuju nas prije na neku sinkretističku religiju tipa Allatra nego na duhovne susrete religija koje su prevladavajuće na našoj planeti. Zanimljivo je da na umjetnikovim slikama nedostaje jedna sitnica, naime Isus Krist. Lijepo bi bilo da je gospodin Pietro Ruffo Dali, Velazquez, Rafaello, ali on je samo solidan linearni crtač.
Koji je smisao takvih izložaba, je li promicanje tolerancije ili New Age kulture ja to ne shvaćam i ne znam, ali ne vidim tu ni dijalog s onima koji različito vjeruju i različito misle. Može biti da griješim, sami interpretirajte riječi pape Franje koje donosi agencije bitno.net.
“Apostolska knjižnica je prvi puta otvorena za javnost, pa tako i za izložbe. Papa Franjo 5. XI. obratio se prisutnima, ističući kako Crkva mora svjedočiti važnost ljepote i kulture. Ljepota nije prolazna iluzija izgleda ili ukrasa, već se rađa iz korijena dobrote, istine i pravde koji su njeni sinonimi, kazao je. Ljudskoj je osobi potreban i kruh i kultura, ona koja dotiče dušu i koja čovjeka dovodi do našeg najdubljeg dostojanstva. Papa je isto tako potaknuo djelatnike Apostolske knjižnice neka održe korijene živima dok rade na prijevodu kršćanske povijesti na nove jezike. Za vrijeme posjeta Papa se zadržao kod izložbe talijanskog umjetnika Pietra Ruffa, koja nosi naziv “Svatko: Čovječanstvo na putu“, a promišljanje je na temelju enciklike Fratelli tutti. Papa je u svom govoru istaknuo da su čovječanstvu potrebne “nove karte” kako bi otkrilo bratstvo, društveno prijateljstvo i opće dobro. Zatvoreni način razmišljanja je sterilan i pun neizvjesnosti, rekao je Papa. Trebamo novu ljepotu koja nije uobičajeni odraz moći nekolicine odabranih, već je hrabar mozaik različitosti svih ljudi.
Arhivist knjižnice, kardinal José Tolentino de Mendonça, rekao je kako je novi izložbeni prostor namijenjen promicanju kulture susreta. Očekuje se da će tako velika knjižnica pomoći u ostvarenju onoga što je papa Franjo proročki nazvao ‘kulturom susreta’, rekao je kardinal. To je mjesto gdje se susreću knjige sa čitateljima kako bi se ocrtali novi putovi, gdje se sačuvano znanje sjećanja može susresti s pitanjima koje nam postavlja suvremeni život, a povijest susreće sadašnjost, otvarajući nove perspektive ne samo onoga što smo bili, već i onoga što možemo postati, izvijestila je u subotu 6. studenoga hrvatska redakcija Vatican Newsa.”
