Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Isplativost rada u Hrvatskoj i Sloveniji

U Hrvatskoj umjerene veličine, nešto niži nego u Sloveniji

 

Prva analiza isplativosti rada za Hrvatsku i Sloveniju na anketnim podatcima pokazuje da je u 2017. prosječni pokazatelj isplativosti rada (participacijska porezna stopa – PPS) u Hrvatskoj umjerene
veličine te da je nešto niži nego u Sloveniji. Međutim, postoje podskupine neaktivnih i nezaposlenih osoba koje imaju izrazito niske financijske poticaje za prihvaćanje zaposlenja, kao što su osobe čiji članovi kućanstva ostvaruju niske tržišne dohotke, roditelji s većim brojem maloljetne djece i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje.
Neaktivne i nezaposlene osobe koje ostvaruju više iznose socijalnih naknada najčešće su demotivirane za prihvaćanje zaposlenja jer bi potencijalnim zaposlenjem izgubile (gotovo) cijeli iznos socijalnih naknada. U većini slučajeva takve se osobe mogu zaposliti samo na iznimno niske iznose brutoplaća, a njihov bi raspoloživi dohodak i u slučaju kada ne bi radile i u slučaju kada bi se zaposlile bio gotovo jednak te bi imale slabe financijske poticaje za prihvaćanje zaposlenja. Kako sustav poreza i socijalnih naknada utječe na isplativost rada u Hrvatskoj te kako Hrvatska stoji u usporedbi sa susjednom Slovenijom, analizira Slavko Bezeredi (Institut za javne financije) u članku „Isplativost rada u Hrvatskoj i Sloveniji: analiza pomoću mikrosimulacijskog modela” (Revija za socijalnu politiku, 2021), nastalu u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost.
Predmet su istraživanja neaktivne i nezaposlene osobe te se analizira njihov hipotetski prelazak u stanje zaposlenosti. U neaktivne osobe ubrajale su se osobe koje obavljaju kućanske poslove i brinu se o kućanstvu, dok ostale skupine koje se ponekad također nazivaju neaktivnima (osobe u obrazovanju, umirovljenici, nesposobni za rad itd.) nisu bile predmet analize. Isplativost rada analizira se s pomoću pokazatelja koji se naziva participacijska porezna stopa (engl. participation tax rate), koja mjeri koliki će dio brutoplaće ostvarene na novome poslu biti izgubljen iz proračuna kućanstava zbog povećanja iznosa plaćenih poreza i smanjenja iznosa primljenih socijalnih naknada. Dakle, veći PPS znači da će prilikom zaposlenja biti izgubljen veći dio brutoplaće, odnosno da će neaktivne ili nezaposlene osobe biti manje motivirane za prihvaćanje zaposlenja. PPS se po prvi put u Hrvatskoj i Sloveniji računa na reprezentativnim anketnim podatcima (EU-SILC 2018) koristeći se mikrosimulacijskim modelom poreza i socijalnih naknada (EUROMOD) za 2017.
Analiza je utvrdila da je prosječni PPS neaktivnih i nezaposlenih osoba u Hrvatskoj u 2017. umjerene veličine i iznosi 31,3 % te da Slovenija ima 11,3 postotna boda veći prosječni PPS. Na slučaju
Hrvatske (Slovenije) to znači da bi prilikom zaposlenja prosječne neaktivne i nezaposlene osobe 68,7 % (57,4 %) brutoplaće ostvarene na novome poslu ostalo njihovu kućanstvu, dok bi se preostalih 31,3 % (42,6 %) izgubilo zbog smanjenja iznosa naknada koje promatrana osoba dobiva kada ne radi.

Iako se pokazalo da je prosječni PPS u objema zemljama umjerene veličine, postoje podskupine s visokim PPS-om. Tako u Hrvatskoj 8,3 % neaktivnih i nezaposlenih osoba ima PPS veći od 50 %, dok ga u Sloveniji ima gotovo četvrtina takvih osoba. Najviši prosječni PPS u objema zemljama imaju podskupine osoba s više djece, osobe čiji članovi kućanstva ostvaruju niske iznose tržišnoga dohotka te u Hrvatskoj osobe s nižim stupnjem obrazovanja. Na primjer, prosječni PPS osoba s troma ili više djece u Hrvatskoj (Sloveniji) iznosi 42,1 % (46,9 %), a čak 30,7 % (31,8 %) takvih osoba ima PPS veći od 50 %. Nadalje, prosječni PPS osoba čiji ostali članovi kućanstva ostvaruju niske vrijednosti tržišnoga dohotka u Hrvatskoj (Sloveniji) jest 46,7 % (52,7 %), a 36,9 % (66,7 %) njih ima PPS veći od 50 %. Osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj imaju prosječni PPS od 46,8 %, 42,7 % njih ima PPS veći od 50 %, dok prema korištenim anketnim podatcima u Sloveniji nema osoba s tako niskim stupnjem obrazovanja.

Pripremio: Slavko Bezeredi, Institut za javne financije, studeni 2021.

Povezani članci

Svjetsko gospodarstvo i ekonomska politika u godini pandemije

hrvatski-fokus

Do 2030. najmanje 350 MW od Sunca

hrvatski-fokus

Stručni skupovi Energetike Marketing

HF

Hrvatska rješenja za male hidroelektrane

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...