Hrvatska sigurno izumire
Demografska obilježja stanovništva Hrvatske poznata su kroz popis stanovništva, koji se obično provodi u desetogodišnjim intervalima i analiziraju različiti statistički uredi od 1850-ih. Državni zavod za statistiku taj zadatak obavlja od 1990-ih. Posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je u travnju 2011. Stalno stanovništvo Hrvatske na popisu stanovništva 2011. godine doseglo je 4,29 milijuna. Gustoća naseljenosti iznosi 75,8 stanovnika po kvadratnom kilometru, a ukupni očekivani životni vijek u Hrvatskoj pri rođenju iznosio je 78,2 godine u 2018. godini. svjetska rata) s 2,1 milijuna 1857. do 1991., kada je doseglo vrhunac od 4,7 milijuna. Od 1991. godine stopa smrtnosti u Hrvatskoj kontinuirano premašuje stopu nataliteta; prirodna stopa rasta stanovništva je negativna. Hrvatska je u četvrtoj (ili petoj) fazi demografske tranzicije. Što se tiče dobne strukture, populacijom dominira segment star od 15 do 64 godine. Medijan dobi stanovništva je 43,4, a omjer spolova ukupne populacije je 0,93 muškaraca na 1 ženku. Predviđa se kako će zemlja izgubiti 350.000 građana do 2045.
U Hrvatskoj žive uglavnom Hrvati (90,4 %), dok su među manjinama Srbi (4,36 %), te 21 druga narodnost (manje od 1 %) Demografsku povijest Hrvatske obilježavaju značajne migracije, uključujući dolazak Hrvata na područje rasta mađarskog i njemačkog govornog područja od sjedinjenja Hrvatske i Mađarske, te pridruživanje Habsburškom Carstvu, migracije koje su krenule osmanlijskim osvajanjima i rast talijanskog govornog stanovništva u Istri i Dalmaciji za vrijeme tamošnje mletačke vladavine. Nakon raspada Austro-Ugarske, mađarsko stanovništvo se smanjilo, dok je stanovništvo njemačkog govornog područja bilo prisiljeno ili prisiljeno otići nakon Drugog svjetskog rata, a sličnu sudbinu pretrpjelo je talijansko stanovništvo. Krajem 19. stoljeća i 20. stoljeće obilježile su velike gospodarske migracije u inozemstvu. Četrdesetih i pedesetih godina u Jugoslaviji obilježile su unutarnje migracije u Jugoslaviji, kao i urbanizacija. Najnovije značajne migracije nastale su kao rezultat Domovinskog rata kada su stotine tisuća ljudi raseljene.
Hrvatski je službeni jezik, ali manjinski jezici službeno se koriste u nekim jedinicama lokalne samouprave. Hrvatski jezik proglašava 95,60 % stanovništva. Istraživanje iz 2009. godine pokazalo je da 78 % Hrvata tvrdi da poznaje barem jedan strani jezik – najčešće engleski. Glavne religije Hrvatske su rimokatolička (86,28 %), Istočno pravoslavlje (4,44 %) i Islam (1,47 %). Pismenost u Hrvatskoj iznosi 98,1 %. Udio stanovništva u dobi od 15 i više godina koji je stekao akademske diplome naglo je porastao od 2001. Procjenjuje se kako se 4,5 posto BDP-a troši za obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje dostupno je na hrvatskom jeziku i na jezicima priznatih manjina. Hrvatska ima univerzalni zdravstveni sustav, a 2010. Neto mjesečni prihodi u rujnu 2011. prosječno su iznosili 5.397 kuna (oko 729 eura). Najznačajniji izvori zapošljavanja u 2008. godini bili su prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te građevinarstvo. U siječnju 2020. stopa nezaposlenosti iznosila je 8,4 %. Srednji ekvivalentni dohodak kućanstava u Hrvatskoj nadmašuje prosječni standard kupovne moći deset zemalja koje su pristupile EU-u 2004. Godine 2011. zabilježeno je ukupno 1,5 milijuna privatnih kućanstava, koja su pretežno posjedovala vlastite stanove. Prosječna stopa urbanizacije u Hrvatskoj iznosi 56 %, uz povećanje urbanog stanovništva i smanjenje ruralnog stanovništva.
S 4.154.213 stanovnika u 2016. godini Hrvatska se nalazi na 126. mjestu u svijetu po broju stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 75,8 stanovnika po kvadratnom kilometru. Ukupni očekivani životni vijek u Hrvatskoj pri rođenju je 78 godina. Ukupna stopa fertiliteta od 1,50 djece po majci jedna je od najnižih na svijetu. Od 1991. godine stopa smrtnosti u Hrvatskoj gotovo kontinuirano premašuje stopu nataliteta. Državni zavod za statistiku predviđa da bi se broj stanovnika do 2051. mogao smanjiti na 3,1 milijun, ovisno o stvarnoj stopi nataliteta i razini neto migracija. Stanovništvo Hrvatske stalno je raslo s 2,1 milijuna 1857. do 1991., kada je dosegnulo vrhunac od 4,7 milijuna, s izuzetkom popisa stanovništva provedenih 1921. i 1948., odnosno nakon dva svjetska rata. Stopa prirodnog rasta stanovništva je negativna. Hrvatska je počela napredovati od prve faze demografske tranzicije krajem 18. i početkom 19. stoljeća (ovisno o tome gdje se u Hrvatskoj raspravlja). Hrvatska je u četvrtoj ili petoj fazi demografske tranzicije.
Jedno od objašnjenja nedavnog smanjenja broja stanovnika je Domovinski rat. Tijekom rata raseljeni su veliki dijelovi stanovništva, a emigracija se povećala. Godine 1991., u većinski srpskim područjima, više od 400.000 Hrvata i drugih nesrba bilo je uklonjeno iz svojih domova od strane hrvatskih srpskih snaga ili je pobjeglo od nasilja. Godine 1995. u posljednjim danima rata, više od 120.000, a možda i čak 200.000 Srba pobjeglo je iz zemlje prije dolaska hrvatskih snaga tijekom operacije Oluja. U deset godina nakon završetka rata samo se 117.000 srpskih izbjeglica vratilo od 300.000 raseljenih tijekom cijelog rata. Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine u Hrvatskoj je bio 201.631 Srbin, u usporedbi s popisom stanovništva iz 1991. godine kada je taj broj bio 581.663. Većina preostalih Srba u Hrvatskoj nikada nije živjela na područjima okupiranim u Domovinskom ratu. Srbi su se samo djelomično ponovno naselili u područjima u kojima su prethodno živjeli, dok su neka od naselja u kojima su prethodno živjeli Srbi naselili hrvatski izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, uglavnom iz Republike srpske.
U 2014. godini u Hrvatskoj je bilo 39.566 živorođene djece, što čine 20.374 muške i 19.192 ženske djece. Gotovo sve su izvedene u medicinskim ustanovama; samo se 19 poroda dogodilo negdje drugdje. Od ukupnog broja, 32.677 djece rođeno je u braku ili u roku od 300 dana nakon završetka braka, a prosječna dob majki pri rođenju prvog djeteta bila je 28,4 godine. Opća stopa fertiliteta, odnosno broj rođenih na 1000 žena u dobi od 15 do 49 godina iznosi 42,9 godina, a stopa specifična za dob iznosi 101,0 na milijun za žene u dobi od 25 do 29 godina. U 2009. godini u Hrvatskoj je umrlo 52.414 osoba, od kojih je 48,5 % umrlo u zdravstvenim ustanovama, a 90,0 % ih je u to vrijeme bilo na liječenju. Kardiovaskularne bolesti i rak bili su glavni uzroci smrti u zemlji, s 26.235 odnosno 13.280 smrtnih slučajeva. Iste godine bilo je 2.986 nasilnih smrti, uključujući 2.121 zbog nesreća. Potonja brojka uključuje 616 poginulih u prometnim nesrećama. U 2014. godini stopa nataliteta iznosila je 9,3 promila, što je premašeno stopom smrtnosti od 12,0 promila. Stopa smrtnosti dojenčadi iznosila je 5,0 promila u 2014. Što se tiče dobne strukture, stanovništvom Hrvatske dominira 15-64 godine stariji segment (68,1 %), dok je veličina populacije mlađe od 15 i starijih od 64 godine relativno mala (15,1 % odnosno 16,9 %). Medijan dobi stanovništva je 41,4. Omjer spolova stanovništva je 1,06 muškaraca na 1 ženku pri rođenju i do 14 godina, te 0,99 muškaraca na 1 ženku u dobi od 15 do 64 godine. No, u dobi iznad 64 godine omjer je 0,64 mužjaka na 1 ženku. Omjer za ukupnu populaciju je 0,93 mužjaka na 1 ženku.
Za razliku od smanjenja domorodačkog stanovništva, od kraja 1990-ih došlo je do pozitivne neto migracije u Hrvatsku, dosegnuvši razinu od više od 7.000 neto useljenika u 2006. Posljednjih godina hrvatska vlada vrši pritisak svake godine da doda 40 % kvota za radne dozvole za strane radnike. U skladu sa svojom imigracijskom politikom, Hrvatska također pokušava privući iseljenike na povratak.
U Hrvatskoj je 2009. bilo 8.468 useljenika, od kojih je više od polovice (57,5 %) došlo iz Bosne i Hercegovine, što je nagli pad u odnosu na prošlogodišnjih 14.541. Iste godine iz zemlje je bilo 9.940 iseljenika, od kojih je 44,8 % otišlo u Srbiju. Broj iseljenih predstavlja značajan porast u usporedbi s brojkom od 7.488 zabilježenih u 2008. U 2009. godini neto migracija u inozemstvo i iz inozemstva dosegnula je vrhunac u Sisačko-moslavačkoj županiji (−1.093 osobe) i gradu Zagrebu (+830 osoba).
U 2009. godini u Hrvatskoj su sklopljena ukupno 22.382 braka, kao i 5.076 razvoda. Popisom iz 2001. godine zabilježeno je 1,47 milijuna kućanstava u zemlji.
Podaci popisa stanovništva
Prvi suvremeni popis stanovništva u zemlji proveden je 1857. godine, a od tada ih je provedeno još 15. Od 1961. godine popisi se provode u redovitim desetogodišnjim intervalima, a posljednji u 2011. Prva institucija osnovana u zemlji posebno za potrebe održavanja statistike stanovništva bio je Državni zavod za statistiku, osnovan 1875. godine. Od osnutka, ured je nekoliko puta mijenjao ime i strukturu te je naizmjence bio podređen drugim institucijama i neovisnim, sve do najnovijih promjena 1992. godine, kada je institucija postala Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva iz 2011. proveden je 1. i 28. travnja 2011., a u njemu je zabilježeno stanje od 31. ožujka 2011. Prvi rezultati popisa stanovništva, koji su sadržavali broj stanovnika prema naselju, objavljeni su 29. lipnja 2011., a konačni sveobuhvatni skup podataka objavljen je u prosincu 2012. Popis stanovništva i obrada podataka prikupljenih popisom iz 2011. godine trebali su koštati 171,9 milijuna kuna (23,3 milijuna eura). Popis stanovništva iz 2011. proveden je novom metodologijom: stalno stanovništvo određeno je kao nabrojeno stanovništvo koje je živjelo na popisu stanovništva najmanje 12 mjeseci prije popisa stanovništva ili planira živjeti na istom području najmanje 12 mjeseci nakon popisa stanovništva. Ta je metoda retroaktivno primijenjena i na podatke popisa stanovništva iz 2001.
| Godina | Numerirana populacija | Stalna populacija | Prosječna godišnja stopa rasta | Gustoća naseljenosti po kilometru2 |
| 1857 | 2,181,499 | N/A | – | 38.5 |
| 1869 | 2,398,292 | N/A | 0.83% | 42.4 |
| 1880 | 2,506,228 | N/A | 0.41% | 44.3 |
| 1890 | 2,854,558 | N/A | 1.39% | 50.4 |
| 1900 | 3,161,456 | N/A | 1.08% | 55.9 |
| 1910 | 3,460,584 | N/A | 0.95% | 61.1 |
| 1921 | 3,443,375 | N/A | -0.05% | 60.8 |
| 1931 | 3,785,455 | N/A | 0.99% | 66.9 |
| 1948 | 3,779,858 | N/A | -0.01% | 66.8 |
| 1953 | 3,936,022 | N/A | 0.83% | 69.5 |
| 1961 | 4,159,696 | N/A | 0.71% | 73.5 |
| 1971 | 4,426,221 | N/A | 0.64% | 78.2 |
| 1981 | 4,601,469 | N/A | 0.40% | 81.3 |
| 1991 | 4,784,265 | N/A | 0.40% | 84.5 |
| 2001 | 4,492,049 | 4,437,460 | -0.72% | 78.4 |
| 2011 | 4,456,096 | 4,284,889 | -0.34% | 75.7 |
| Izvor: Državni zavod za statistiku Napomena: 2011 Gustoća naseljenosti izračunava se pomoću broja stalne populacije. |
||||
