Suverenitet nad sjemenom je preduvjet i temeljna komponenta ostvarivanja prava obiteljskih poljoprivrednika i seljaka
U razdoblju od 2. do 8. prosinca 2021. održat će se tjedan globalne akcije protiv Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti (Union internationale pour la protection des obtentions végétales, UPOV) osnovane 1961. godine sa sjedištem u Ženevi (Geneva), Švicarska. Matična organizacija UPOV-a je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo.
Republika Hrvatska je članica UPOV-a od 1. 9. 2001. To je vjerojatno jedan od ključnih razloga zašto nakon razdruživanja Hrvatska nikada nije zatražila povrat sjemena, sjemenskog i sadnog materijala koji se u bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) čuvao u banki biljnih gena u Srbiji. Štoviše, članstvo u UPOV-u zahtijeva od država članica usvajanje novog zakona o sjemenu. Stoga je i Hrvatska 1. listopada usvojila novi zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2022. (NN 110/2021).
Početkom 1990-ih godina, kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), sjemenarske korporacije uspješno su lobirale kod vlada da se odreknu suvereniteta nad svojim sjemenom i prepuste sustavu prava intelektualnog vlasništva nad biljnim sortama. Taj proces rezultirao je jačanjem UPOV-a, dosad malo poznatog zajedničkog režima koji je uspostavila mala skupina europskih zemalja, s ciljem privatizacije sjemena i njegove zaštite u interesu svojih oplemenjivača. Danas, pod okriljem raznih trgovinskih pregovora o kojima se pregovara izvan WTO-a, vrši se snažan pritisak pridruživanju UPOV-u, ili da se barem slijede njegova pravila poznata kao UPOV 91.
Sporazumi o slobodnoj trgovini (Free Trade Agreements, FTAs) postali su alat izbora za industrijalizirane zemlje, radeći s korporativnim lobijima, kako bi ‘pritisnule’ vlade globalnog juga da usvoje nova pravila koja ograničavaju poljoprivrednike u štednji, razmjeni i uzgoju sjemena. Svakodnevne prakse koje su generacijama održavale poljoprivrednike i poljoprivredu sada su postale kriminalizirane u mnogim dijelovima svijeta.
‘GRAIN,’ mala međunarodna neprofitna organizacija koja podupire male poljoprivredne proizvođače i farmere te društvene pokrete, objavila je novu interaktivnu kartu. Karta je temeljena na GRAIN-ovom skupu podataka o potpisanim sporazumima o slobodnoj trgovini u posljednjih 20 godina i može pomoći vizualizirati koje zemlje koriste sporazume o slobodnoj trgovini kako bi potaknule korporativnu kontrolu nad sjemenskim materijalom i koje su zemlje pod napadom tih trgovinskih sporazuma. Na 60. obljetnicu UPOV-a, 2. prosinca 2021., želimo reći STOP UPOV-u!
Bez sjemena i bez seljaka poljoprivreda ne bi bila moguća. Otkako je počelo ratarstvo i stočarstvo, seljaci i farmeri slobodno su razvijali, dijelili i očuvali milijune različitih sorti usjeva, prilagođenih novim i drugačijim društveno-okolišnim uvjetima. Ali danas se seljaci i poljoprivrednici suočavaju s ekstremnim prijetnjama privatizacije sjemena zakonima o intelektualnom vlasništvu. Osim toga, zakoni o prodaji sjemena zabranjuju lokalne i autohtone sorte koje se ne uklapaju u industrijski model, ograničavajući pristup i promet.
Jedna institucija je u središtu toga: Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV). UPOV je 1961. pokrenulo nekoliko europskih zemalja kako bi omogućilo oplemenjivačima biljaka da nametnu prava intelektualnog vlasništva poput patenta nad sjemenom. Taj se režim naziva zaštitom biljnih sorti i trgovinski sporazumi često zahtijevaju od zemalja da usvoje ili oponašaju pravila UPOV-a. UPOV zahtijeva i promiče ujednačenost u sjemenu, a time i u opskrbi hranom. On daje maloj skupini transnacionalnih korporacija sredstva za prisvajanje i kontrolu sjemena bez uzimanja u obzir povijesnih društveno-kulturnih odnosa ljudi i zajednica sa sjemenskim materijalom. Ovo služi industrijskom prehrambenom sustavu, koji hrani 30 posto čovječanstva. Ali promiče genetsku eroziju, ekonomsku ranjivost i gubitak autonomije za male poljoprivrednike i seljake koji prehranjuju 70 posto svijeta.
Ne samo da mali poljoprivrednici, proizvođači i ribari hrane većinu svijeta, nego su posebno žene glavni čuvari sjemena i života. Često egzistirajući pod već nesigurnim okolnostima, težinom patrijarhata i ekonomske podređenosti, UPOV dodatno povećava njihov teret kriminalizirajući njihovu praksu. Osim što služi korporativnim interesima, UPOV je stoga protivnik žena. Za siromašne koji žive na rubu urbanih sredina najčešće su žene te koje nose teret brige za svoje obitelji, poput osiguravanja hrane. To pokazuje da je sjeme više od čina uzgoja; društveni odnosi brige i solidarnosti ključni su za šire progresivno djelovanje. UPOV je stoga izravan napad na brigu, solidarnost, zajednicu i na našu sposobnost da solidarno radimo za bolju budućnost.
Kao međuvladino tijelo, jedina svrha UPOV-a je obvezati zemlje na primjenu zakona koji privatiziraju sjeme diljem svijeta, omogućujući korporacijama da zarobe svjetske poljoprivrednike koji trenutno koriste svoje sjeme dostojanstveno i besplatno. Prema ovim zakonima, tvrtke dobivaju pravo izvući pozamašne naknade od ljudi i zajednica koje uzgajaju ili spremaju zaštićeno sjeme – često uz 10-12 posto dodatka. Vlade, posebno u zemljama u razvoju, često su pod snažnim pritiskom da internaliziraju UPOV u svoje pravne sustave bilo putem trgovinskih sporazuma ili izravnog pritiska lobija sjemenarske industrije. Kada država postane članica UPOV-a, mora se pridržavati njegovih strogih pravila koja se redovito revidiraju kako bi se još više zaštitili interesi sjemenarske industrije i narušila politika i regulativa koja štiti i jamči prava i interese zajednica poljoprivrednika i seljaka, npr. spriječiti rupe u zakonu, a spašavanje i dijeljenje sjemena proglasitii zločinom.
Besplatna razmjena sjemena koja je osnova upravljanja sjemenom u zajednici sada i tisućama godina, pridruživanje UPOV-u bit će katastrofalno jer će dovesti do kriminalizacije poljoprivrednika i seljaka zbog jednostavnog obavljanja njihovih svakodnevnih praksi: spremanja, uzgoja i dijeljenja ili distribucije sjemena. Također povećava koncentraciju industrije sjemena. Ljudi u mnogim zemljama zakone o sjemenu nazivaju „Monsantovim zakonima“ jer pomažu kompanijama kao što su Monsanto (sada Bayer) ili Syngenta da spoje svoje interese u kemikalijama, farmskoj tehnologiji, GMO-ima i sjemenu. Postoji nekoliko zemalja, poput Venezuele, koje imaju zakone koji štite seljačko sjeme i omogućuju slobodu da se sjeme spašava i razmjenjuje, jednako kao i seljački život. Ali upravo sada, čak i UN-ov samit o prehrambenim sustavima, na čelu s FAO-om i privatnim subjektima, daje UPOV-u središnju ulogu da poljoprivrednicima pruži takozvano „poboljšano“ sjeme.
Umjesto usvajanja zakona o sjemenu utemeljenih na UPOV-u, vlade bi trebale uspostaviti pravno obvezujuće i zasebne mjere za priznavanje i potporu prava poljoprivrednika i sustava sjemena. Takve mjere bi osigurale pravo poljoprivrednika na spremanje, razmjenu i prodaju sjemena neograničeno komercijalnim imperativima transnacionalnih korporacija. Kako bismo odgovorili na izazov naše ekološke i društvene krize, prava poljoprivrednika ne bi trebalo samo braniti, već ih treba aktivno produbljivati i širiti kao temeljni organizacijski princip naših prehrambenih sustava. Zakoni temeljeni na UPOV-u to ne mogu učiniti, već samo nastoje podržati uski skup interesa i smanjenu raznolikost. Raznolikost je život i srž zajedničke i pravedne ekološke budućnosti.
Suverenitet nad sjemenom je preduvjet i temeljna komponenta ostvarivanja prava obiteljskih poljoprivrednika i seljaka kao i onih u zajednicama. Potrebna je zaštita od patenata, zakona o zaštiti sjemena i biljnih sorti, informacija o digitalnom slijedu i sličnog koji narušavaju ostvarivanje prava poljoprivrednika. U već razbijenom svijetu, UPOV samo pokušava dodatno razbiti život, sjeme, zajednicu i ekologiju.
Sloboda, pravo i sposobnost zajednica da spremaju, koriste i razmjenjuju vlastito sjeme središnji su stupovi ljudske suverenosti hrane. Na to odgovaramo cjelovitošću, jer takva je priroda života, a time i pravedne i skladne budućnosti i zašto ih moramo braniti. Nakon desetljeća kampanja u različitim dijelovima svijeta, predložili smo globalni tjedan akcije protiv UPOV-a koji počinje 2. prosinca 2021., na 60. rođendan UPOV-a. Proširujemo ga na tjedan dana akcije kako bismo uključili i 3. prosinca, svjetski dan akcije protiv agrokemikalija. Svrha bi bila skrenuti pozornost na ulogu koju UPOV ima u privatizaciji sjemena i ugrožavanju suvereniteta hrane te pozvati na njegovo ukidanje. To bi omogućilo skupinama da pojačaju svoj otpor nacionalnim ili regionalnim zakonima o sjemenu, istaknu primjere pro-seljačkih zakona o sjemenu, u bilo kojem obliku, i razotkriju ulogu sporazuma o slobodnoj trgovini u promicanju zakona o sjemenu diljem planeta. To bi mogao biti tjedan edukacije i mobilizacije, koji bi omogućio seljacima, poljoprivrednicima i saveznicima da se ujedine kako bi zaustavili UPOV i početak privatizacije.
Izvor:
- GRAIN: „Global Week of Action Against UPOV“, 6. 8. 2021.; & „Trade deals pushing UPOV: an interactive map;“ 1. 12. 2021.; https://grain.org
- La Via Campesina: „Seeds: Call for global week of action against UPOV“, 27. 8. 2021.; https://viacampesina.org
