Bio je pokretač splitske kulturne scene
U Galeriji umjetnina Split, u ponedjeljak 20. prosinca 2021. otvorena je retrospektivna izložba konceptualnog umjetnika Gorkog Žuvele. Kustosica izložbe je Jasminka Babić, stručni suradnik je Viktor Popović, a asistentica kustosice je Ana Čukušić.
Posljednja izložba u 2021. godini u kojoj Galerija umjetnina obilježava svoju devedesetu obljetnicu posvećena je iznimnom opusu Gorkog Žuvele – umjetnika koji je svojim gotovo pedesetogodišnjim umjetničkim radom, predanim pedagoškim i neumornim kulturnim angažmanom trajno promijenio umjetnički i kulturni život Splita. Još od sredine 1970-ih godina, kada se iz Zagreba vraća u Split, Žuvela je postao nezaobilazna pojava, a najčešće i pokretač splitske kulturne scene, no iako je svoj umjetnički rad predstavljao redovito na samostalnim i skupnim izložbama njegov cjeloviti opus do sada nije predstavljen u Splitu. Stoga je Žuvelina retrospektiva u Galeriji umjetnina izuzetna prilika za prezentaciju ovog nadasve bogatog, kompleksnog i raznovrsnog umjetničkog opusa, ali i za nužno sagledavanje njegova opusa kao jedne od nezaobilaznih, uistinu značajnih i intrigantnih umjetničkih praksi koje su obilježile kraj 20. i prijelaz na 21. stoljeće u cjelokupnoj hrvatskoj umjetnosti.
Kroz izbor od preko dvije stotine instalacija, objekata, slika, crteža, grafika i plakata prikupljenih iz muzejskih i privatnih zbirki izložba obuhvaća cjelokupno razdoblje Žuvelina stvaralaštva – od 1970- ih godina pa sve do umjetnikove smrti 2017. godine. Bez obzira na raznolikost radova, medija i tema koje je Gorki Žuvela promišljao čitavog svoj životnog i radnog vijeka, jedan autentičan, neumorni, beskompromisni istraživački nerv ga nikada nije napuštao. Njegovi konceptualno i formalno promišljeni radovi, istovremeno ozbiljni i puni humora, lokalno ukorijenjeni a univerzalnog dosega govore o jedinstvenom umjetniku i intelektualcu kojemu je umjetnost bila ne samo medij kojim progovara o životu, već i snažno sredstvo kojim aktivno utječe na živote onih koji su imali i imaju privilegiju biti u blizini njega i njegove umjetnosti.
Žuvela je pripadnik prve generacije umjetnika nove umjetničke prakse (zajedno s Borisom Bućanom, Bracom Dimitrijevićem, Goranom Trbuljakom, Sanjom Iveković, Daliborom Martinisom i Deanom Jokanovićem Touminom) koji su se ranih 1970-ih okupljali oko tadašnje Galerije SC i Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu i svojim progresivnim promišljanjima inicirali odmak od tradicije modernizma redefinirajući proces, karakter i prezentaciju umjetničkog djela. Već u tim ranim radovima, koji su na izložbi predstavljeni primjerice serijom Zahvalnica iz 1976. godine ili cijelim nizom objekata koji problematiziraju pojam greške, jasno je vidljiva Žuvelina konceptualno orijentirana kritička misao i aktivna komunikacija s publikom kojoj će umjetnik ostati vjeran tijekom cijelog stvaralaštva. Izložba također predstavlja i izuzetno značajnu instalaciju Spomenik Saloni (Poklon Austro-Ugarskoj monarhiji) kojim se Žuvela 1981. godine predstavio na bijenalnoj manifestaciji Trigon u Neue Galerie u Grazu, Austrija. Problematizirajući kulturno nasljeđe u kompleksnom povijesnom kontekstu mediteranskog okruženja, koje za umjetnika ima esencijalno značenje, kreira rad koji u specifičnom spoju etike i estetike predstavlja paradigmatski primjer Žuveline umjetničke prakse. Osamdesetih godina Žuvelino umjetničke istraživanje je usmjereno na eksperiment s materijalom, značenjskim i formalnim procesima nastanka i karaktera samog umjetničkog djela. Iz tog je razdoblja serija radova izvedena hrđom na metalu Portreti – Vodoslikar kojima je Žuvela na izložbi u Salonu Galić 1982. godine izazvao oprečne reakcije lokalne javnosti. U ovom je razdoblju Žuvelin angažirani i kritički nerv usmjeren prema poticanju kulturnog života u Splitu, primjerice kroz rad neformalnih udruženja poput Radionice braće Borozan kojim se promovirala interdisciplinarnost i progresivna aktivacija šire publike, kao i kroz značajne aktivnosti Art Ljeta koje su umjetnost i kulturu doveli u fokus života grada, bez obzira na ograničenja male sredine s kojima su se stalno susretali. Ovaj segment Žuvelina djelovanja je na izložbi predstavljen izborom zanimljivih arhivskih materijala iz umjetnikova osobnog arhiva, kao i plakatima koje je producirao za HNK Split i ostale mnogobrojne manifestacije. Devedesetih godina Žuvela razvija serije radova kojima problematizira odnos jezika i vizualnih umjetnosti, istražujući značenjske sisteme i metode u polju umjetnosti kroz antologijske instalacije koje naziva Rečenice ili seriju crteža Moje filozofiranje. Novo tisućljeće je u Žuvelinom radu donijelo obnovljen interes za slikarski medij u kojem kroz specifičnu kombinaciju drippinga pijeskom i bojom nastavlja istraživati široko polje kulture i kreativnosti. Izložbu zaključuje posljednja serija reljefa i objekata koji su objedinjeni pod nazivom Spekuativno i izloženi na posljednjoj Žuvelinoj izložbi održanoj 2017. godine u Francuskom paviljonu i Galeriji SC u Zagrebu kojom je Žuvela zaokružio svoj umjetnički put na mjestu na kojem je 1970. godine počeo svoj izlagački put“, piše u katalogu izložbe kustosica Jasminka Babić.
Gorki Žuvela (1946., Našice – 2017., Split) je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1971. godine u klasi prof. Miljenka Stančića. Od 1970. godine je konstantno izlagao na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu, te je dobitnik niza značajnih nagrada. Osim po upečatljivoj umjetničkoj karijeri ostat će zapamćen i po iznimnom pedagoškom doprinosu. Od 1976. predavao je u Školi likovnih umjetnosti u Splitu, od 1995. na Studiju likovne kulture Sveučilišta u Splitu. Jedan je od osnivača Umjetničke akademije u Splitu na kojoj je od 1997. godine radio na Odsjeku za slikarstvo. 2016. godine je stekao zvanje profesora emeritusa.
Izložba se može razgledati do 30. siječnja 2022.
