Hrvatski Fokus
Povijest

Hrvati u Carigradu skroz povijest

“Otac mi je bio baš pravi Harvatjanin, valjda će mu biti i sin!”

 

Danica horvatska, slavonska i dalmatinska od 16. ožujka 1844. u članku o Bugarima nepoznatog “domorodca” (Hrvata po svemu sudeći) spominje i veliki broj Hrvata u Istanbulu. “Al ne samo Bugarah, veće i drugih Slavenah sila se u Carigradu nalazi. Tako sam u Galati pred carkvom Sv. Petra, gdje redovnici sv. Dominika stanuju, jednoć velik broj odličnih i liepo obučenih ljudi čuo slavenski govoriti.

Ja neviešt se čineći tu stanem i šutim; jedan od ovih upita drugoga: “Zar si i ti Harvatjanin?” On stavivši desnu ruku na parsi ponosnim glasom odgovori mu: “Hvala Bogu! Otac mi je bio baš pravi Harvatjanin, valjda će mu biti i sin!”

Na ovakve sam iskrene domorodne razgovore i sam ne znam kolikokrat, a to u svakomu blizo sokaku (ulici) preprostranoga Carigrada, nehotice prispio… (navodi primjer da se po trgovima mušterije zovu riječima dojdi i hajdemo, op., T.T.) Toliko Slavenah ima u Carigradu da se u carkvi Bogorodice Marie zvanoj, u Galati, svake nedielje, i u zapovidne svetce, za same Slavene služi sv. Misa, pod kojom se Evangjelje čita i rieč Božija propovieda pravim i čistim dalmatinskim nariečjem; i to se nikad ne propušta, dočim se jezikom niemačkim, talianskim, garčkim i turskim samo uzamience po redu propovieda, jednim jedne nedielje, drugim druge. U carkvi sv. Nikole iztočnoga propoviedanja isto se čini nariečjem sarbskim, i ruskim.

Čudim se, a istinu kažem, da u ladjah i parobrodih, koji izpod Stambola orući (orajući) Bielo (misli na Mramorno more?, op., T.T.) i Carno more, targovinu vode sa Tarstom, Mletcim, Jakinom /Ancona/, Livornom, Amerikom, Garčkom, Siriom, Egiptom itd. blizo svi kapetani i njihovi dvornici sami su južni Slaveni (Hrvati, op., T.T.), ponajviše Dalmatini, Kotorci, Dubrovčani, itd. pa što mi je najmilije, svi revni rodoljubi. Tako g. Marko Dobroslavić (dubrovački Primorci, op., T.T.) iz Dubrovnika, kapetan na parobrodu dunavskom Argo premda zna dobro jezike: turski, vlaški (nije mi jasno rumunjski ili cincarski?, op., T.T.), talianski, francezki i niemački, pak od sam je domorodne iskrenosti, družbi, koja do 15 osobah broji, neda drugim nego slovinskim jezikom sloviti. Ovoga častnoga rodoljuba, kao i drugih slavnih domorodaca spomen u mome sarcu nikada se ugasiti neće”.

Teo Trostmann

Povezane objave

Od Jugoslavena do žrtve komunističke represije

hrvatski-fokus

Rezolucija Bundestaga o genocidu nad Armencima

HF

Je li islam antisemitski?

HF

Činjenice o Lavu Gumiljovu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više