Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Šokantni detalji o pritiscima vrha DORH-a i prijetnjama stegovnim postupcima prema troje tužitelja iz afere Agrokor

NAJČUVANIJA TAJNA DORH-A: Kako su tužitelji u spisu afere Agrokor pismeno upozorili šefa DORH-a da će sporno vještačenje KPMG-a pasti na sudu

 

Nacional otkriva šokantne detalje o pritiscima vrha DORH-a i prijetnjama stegovnim postupcima prema troje tužitelja iz afere Agrokor, koje u svojoj obrani planira iznijeti Mirela Alerić Puklin, zbog čega je tražila da je oslobode čuvanja službene tajne

Nacional je koncem proteklog tjedna doznao šokantne, dosad nepoznate detalje skandala u Državnom odvjetništvu povezanog s aferom Agrokor, koji su uspjeli ostati nedostupni javnosti samo zato što su bili zaštićeni kao službena tajna.

Ti detalji snažnije no ikad bude sumnju da su nepoznati pojedinci iz Vlade premijera Andreja Plenkovića izvršili pritisak na Dražena Jelenića i Zlatu Hrvoj Šipek, koji su obnašali ili još obnašaju funkciju glavnog državnog odvjetnika, s ciljem da tijekom rada Vlade na rješavanju krize u Agrokoru osnaže i ubrzaju pravni pritisak na njegove vodeće ljude. Vlada je, štoviše, angažman DORH-a na tom predmetu posebno dodatno financirala izravno iz državnog proračuna, mimo službenog godišnjeg budžeta.

Ta dramatična zbivanja, skrivena institutom službene tajne, pomažu shvatiti zašto je DORH morao privremeno povući optužnicu u tom predmetu. U središtu tih zbivanja su Mirela Alerić Puklin, Danijela Paić i Ivan Glavić, troje istražitelja Državnog odvjetništva koji su operativno radili na procesuiranju i pripremi optužnice u aferi Agrokor.

U više navrata oni su pismeno upozoravali svoje neposredno nadređene unutar DORH-a na pravno neodržive nepravilnosti u radu na tom slučaju. Ponajprije da je financijsko vještačenje naručeno u svrhu razumijevanja spornih zbivanja u Agrokoru na sudu neodrživo. Sva ta pismena upozorenja trebala bi se nalaziti unutar službenog spisa tog predmeta.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek naći će se na meti optužbi Mirele Alerić Puklin, bivše zamjenice zagrebačkog Županijskog državnog odvjetnika, koja je točno na dan povlačenja optužnice protiv Ivice Todorića optužena da je Piruški Canjugi odavala tajne iz tog predmeta.

Spomenuti istražitelji bili su potpuno isključeni iz odlučivanja o tome kome će se povjeriti najvažniji postupak u tom predmetu, a to je financijsko vještačenje na kojem počiva cijela optužnica, a zbog čije je neodrživosti na sudu DORH morao privremeno povući tu optužnicu na ozbiljnu doradu.

Oni su ta svoja upozorenja sastavili u pismenoj formi i priložili ih u spis predmeta, isključivo kako bi ostavili materijalni dokaz da su na vrijeme upozoravali na nepravilnosti tijekom tog postupka. Na taj potez odlučili su se zato što su njihova interna upozorenja nadređeni na više sastanaka potpuno ignorirali. Prvo upozorenje uložili su u spis nakon dramatičnog internog sastanka s nadređenima u DORH-u. Osim istražitelja koji su operativno radili na tom predmetu, tom su sastanku prisustvovali njihovi tada neposredno nadređeni kolege – Sani Ljubičić, Dinko Cvitan i Dražen Jelenić. Odluku o sastavljanju pismenog upozorenja donijeli su kada su shvatili da njihove sugestije nadređeni ignoriraju i da o sastanku nije sastavljen nikakav zapisnik.

Bilo je to u vrijeme kada su istražitelji doznali da je nalog za sporno vještačenje već bio donesen, ali samo vještačenje još nije bilo provedeno. Što znači da su istražitelji koji su operativno bili angažirani na tom slučaju, upozoravali vrh DORH-a na to da sporni vještaci nisu ni smjeli biti angažirani. Postavili su im više legitimnih pitanja za koja su znali da ih tijekom suđenja ima pravo postavljati i obrana Ivice Todorića. 

Međutim, odgovore na ta pitanja od svojih nadređenih nisu dobili. Ali ni to nije sve. Ne samo da su ih nadređeni ignorirali, nego im je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek zaprijetila pokretanjem stegovnog postupka ako ne podignu optužnicu, unatoč svim detektiranim nepravilnostima u postupanju samoga DORH-a.

Tu šokantnu dramu koja se odvijala u DORH-u i koja baca sasvim novo svjetlo na blamažu s povlačenjem optužnice u aferi Agrokor, planira kao svoju obranu i službeno posvjedočiti Mirela Alerić Puklin, jedna od troje spomenutih istražitelja i donedavna zamjenica zagrebačkog Županijskog državnog odvjetnika koja je nakratko bila uhićena zbog sumnje u odavanje tajnih informacija bivšoj članici Uprave Agrokora Piruški Canjugi u kontekstu iste afere. Jedini razlog što to već nije i javno učinila jest njena obaveza čuvanja službene tajne. Ali ona se ima pravo braniti pa je i formalno zatražila oslobađanje od čuvanja službene tajne kako bi mogla izložiti svoju obranu.

Mirela Alerić Puklin, kako doznaje Nacional, planira iznijeti sva svoja saznanja o nevjerojatnim nepravilnostima koje su se odvijale u vrhu DORH-a, a njezino svjedočenje moglo bi dovesti do nesagledivih posljedica unutar DORH-a, pa čak i potezanja kaznene odgovornosti visokopozicioniranih pojedinaca unutar sustava.

O tomu izvor s neposrednim saznanjima o tom slučaju za Nacional kaže: “Mirela Alerić Puklin prozvat će glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek za odgovornost jer je od nje i njezinih dvoje kolega istražitelja koji su radili na spisu, Danijele Paić i Ivana Glavića, pod prijetnjom stegovnog postupka zatražila da preinače i dovrše optužnicu protiv Ivice Todorića, unatoč tome što su istražitelji od početka, još od vremena bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, upozoravali na to da Ismet Kamal i KPMG Poljska nisu ni smjeli biti angažirani i da će vještačenje koje je DORH platio 11 milijuna kuna pasti na sudu. Zlata Hrvoj-Šipek izdala je nalog za stegovni postupak istražiteljima kako bi postupili točno onako kako je ona od njih tražila i time je preuzela na sebe odgovornost i za propuste koje su napravili njezin prethodnik Dražen Jelenić i tadašnja šefica ŽDO-a Sani Ljubičić, jer u spisu je sve bilo crno na bijelo”, rekao je za Nacional visoki pravosudni izvor.

Bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić ignorirao je upozorenja troje istražitelja koji su radili na optužnici protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića, o tome da je vještak kojeg je DORH angažirao prije toga radio kao porezni savjetnik Ivice Todorića.

Taj izvor kaže da je troje istražitelja koji su radili na predmetu Agrokor – Mirela Alerić Puklin, Danijela Paić i Ivan Glavić – bilo isključeno iz odlučivanja o tome kome će se povjeriti najvažniji postupak u tom predmetu, a to je financijsko vještačenje na kojem počiva cijela optužnica. Ovako izvor detaljno upućen u događanja u DORH-u objašnjava što je sve prethodilo povlačenju optužnice:

“Spis Agrokor radio se u vrijeme troje glavnih državnih odvjetnika – Dinka Cvitana, Dražena Jelenića i Zlate Hrvoj-Šipek – ali činjenica je da je svatko od njih imao isti obrazac. Istražitelji koji su neposredno radili na predmetu cijelo su vrijeme imali osjećaj, neovisno o tome što su se glavni državni odvjetnici mijenjali i što su svi troje karakterno drugačiji, kao da njima netko upravlja i kao da rade po diktatu. Pritom je Jelenić bio drugačiji po tome što je barem dopuštao raspravu i da kažu što misle. Kod ove, Zlate Hrvoj-Šipek, kod nje nema! Svih troje istražitelja koji su radili na spisu dobilo je nalog pred stegovni postupak da bi digli tu optužnicu. A bilo je jasno kao dan da će to vještačenje pasti. To nije bilo sporno.”

Nacionalovi izvori podsjećaju i na to da je u vrijeme kad je počela istraga u predmetu Agrokor, svime rukovodila tadašnja šefica zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva Sani Ljubičić.

“To je njezin spis i njezin proizvod. A ona je sada europska tužiteljica. Prvo su na spisu radile Mirela Alerić Puklin i Danijela Paić, onda se kasnije priključio Ivan Glavić i njih troje su radili na spisu kao zamjenici Sani Ljubičić, ali njih troje su bili potpuno isključeni iz odlučivanja o tome tko će raditi vještačenje. Do te mjere da nisu mogli ni prići tom dijelu podneska kad su dolazili raznorazni predstavnici. Znači, istražitelji koji su direktno radili na predmetu ne znaju ni je li bilo prikupljeno više ponuda ili je stigla samo jedna, od KPMG-a Poljska. Tko je angažiran, saznali su tek kad su dobili nalog koji je izdala Sani Ljubičić, a potpisao Ivan Glavić, i iz tog famoznog naloga vidjeli su tek ime Ismeta Kamala, šefa KPMG-a Poljska. Budući da nisu dobili nikakve druge informacije, počeli su ga guglati i u tom trenutku oni shvaćaju tko je ta osoba, da je on u najgorim trenucima, kad Agrokor kreće u provaliju od tri i pol milijarde kuna, kad počinju ti IPO troškovi koje je Todorić skrivao, da je u tom trenutku Ismet Kamal čelna osoba KPMG-a Hrvatska. Ne da je radio tamo, već je direktor KPMG-a Hrvatska. Tada istražitelji shvaćaju da se ne mogu drugačije zaštititi nego da počnu ostavljati pisane tragove. I zato počinju ostavljati upozorenja u spis. Ta upozorenja oni su poslali više puta, a prvi put u vrijeme Dražena Jelenića. Ali ugovor s KPMG-om Poljska već je bio potpisan”, priča taj izvor.

I bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, koji je znao imati zajedničke press konferencije s premijerom Andrejem Plenkovićem u Vladi, bio je involviran u slučaj Agrokor.

Pitanja koja su sami sebi postavljali istražitelji, nastavlja, legitimna su pitanja za koja su znali da ih tijekom suđenja ima pravo postavljati i obrana Ivice Todorića.

“Je li bilo više ponuda, zbog čega je izabrana baš ta i taj famozni ugovor koji je Županijsko državno odvjetništvo zaključilo s KPMG-om Poljska? To je ugovor koji se od istražitelja skrivao, ali obrana ga ima pravo zatražiti. Jer u tom ugovoru je dogovorena neka satnica. U slučaju da Ivica Todorić bude proglašen krivim, on mora snositi troškove postupka jer će sve pasti njemu na teret i on ima pravo pitati: “Što ste vi potpisali, koje su ugovorene stavke, koja je cijena tih ljudi i, uostalom, tko su ti ljudi?” Zbog čega je DORH potpisao ugovor u kojem se KPMG-u dopušta da ne otkrije identitet osoba koje sudjeluju u vještačenju? Istražitelji su se stalno pitali i mučilo ih je kako je ta satnica dogovorena, koliko će to koštati, koliko ljudi radi i kako će se moći provjeriti jesu li oni radili 500 sati ili 24 sata. I otkud njima pravo da to proglašavaju tajnom, da to ne objelodane, s kojim argumentom? Istražitelje je mučila gomila takvih pitanja. Pazite, DORH je za ključno vještačenje protiv Todorića angažirao čovjeka koji je u nekom trenutku bio porezni savjetnik istog tog Ivice Todorića. A što radi porezni savjetnik? Pa on te savjetuje kako da platiš što manje poreza, sakriješ neke troškove. Istražitelji su to sve napisali i to se sve nalazi u A spisu na ŽDO-u. Jer kad su primili poziv da se na ročištu ispita Ismet Kamal, oni su znali, taj čovjek nema šanse da može izaći pred sud. Taj ne može izaći ni pred istražitelje, a kamoli pred 15 branitelja. Sad kad gledate, tko tu može biti zadovoljan? Todorić se odozgor može smijati i objektivno reći: Vi ste svi budale. Zato je Mirela Alerić Puklin tražila da je oslobode dužnosti čuvanja tajne i to će sve iznijeti”, rekao je Nacionalov izvor.

Taj izvor smatra i druge okolnosti koje su pratile slučaj nevjerojatnima. Tvrdi da su istražitelji, prije no što su napisali prvo pismeno upozorenje, bili pozvani na sastanak na kojem su s druge strane stola sjedili tada njihovi šefovi Sani Ljubičić, Dinko Cvitan i Dražen Jelenić.

 “Istražitelji su sjedili s jedne strane stola, a šefovi s druge. Imate osjećaj – da ugasite svjetlo, svi bi imali noževe u leđima koliko se mrze između sebe, ali kad su slizani u nekom interesu, onda im je interes samo da ove ispod sebe prikažu kao idiote. Znači, Jelenić, Cvitan i Sani Ljubičić, koji se ne mogu podnijeti, u tom su trenutku slizani jer cilj sastanka nije da se saslušaju argumenti istražitelja, već da ih se prikaže kao nesposobne idiote, kao kretene koji pričaju gluposti. Na tom sastanku nije se vodio ni zapisnik ni ništa. Kad su istražitelji shvatili da nema zapisnika, odlučili su napisati pismeno upozorenje. To je bilo u intervalu kad je nalog za vještačenje već bio donesen, ali samo vještačenje još nije provedeno. Dakle, istražitelji su najprije upozoravali vrh DORH-a da ti vještaci nisu ni smjeli biti angažirani”, tvrdi izvor iz pravosudnih krugova.

No pravi trenutak istine nastao je nakon što su napokon stigli nalaz i mišljenje iz KPMG-a. Reakciju istražitelja Nacionalov izvor opisuje ovako:

“Kad je taj nalaz došao, istražitelji se primaju za glavu. Pitajte bilo koga od stručnjaka, to je vještačenje naprosto loše. Na stranu sad i sukob interesa i sve, samo kad pogledate taj dokument, u njemu se može uočiti niz propusta. Samo jedan detalj, oni su išli na zaokruživanje brojki. Pa nema u kaznenom postupku zaokruživanja. Sto tisuća kuna manje – više. Pa to mora biti u lipu točno. Drugo, taj je nalaz fragmentaran, kao da su čupani dijelovi, kao da je uglavljen neki komad koji njima paše, ali očito je da se to mora nadovezivati na nešto drugo. Da ne govorimo o tome da Ismet Kamal doslovno piše kako je, primjerice, analizirao nekih 19 računa i na temelju tog prosjeka zaključio da je svih ostalih 20 tisuća računa sporno. Pa zamislite da s tim izađete pred sud, razapeli bi vas. Kad su to sve vidjeli, istražitelji su ponovno pismeno svojim šefovima naveli što sve s vještačenjem ne valja i zašto je loše. Jer su se bojali za sebe. To su napisali prije nego što je sjeo račun. To su ostavili kroz A spis, A dokument državnoodvjetničke uprave.

Znači, ne može nitko reći da to nije vidio, kao što Zlata Hrvoj-Šipek prodaje fore u ovom drugom predmetu. Znate kako to ide? Čelnik čelniku piše. Znači, županijski državni odvjetnik dostavlja glavnom državnom odvjetniku dokument koji formalno pišu njegovi zamjenici, ali on ga potpisuje. I piše ‘na ruke glavnog državnog odvjetnika’. Ne može ona reći: ja to nisam vidjela. To bi onda značilo da nije čitala. Zar najvažniji predmet u državi nisi čitala? Pa imala si pročitati sve dokumente prije, kako si došla na sastanak i donijela odluku da istražiteljima treba izdati nalog za stegovni postupak?” pita se Nacionalov izvor.Optužnicu u predmetu Agrokor potpisali su Danijela Paić, Mirela Alerić Puklin i Ivan Glavić, zamjenici Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, ali tek pod prijetnjom suspenzijom.

Na pitanje zašto je konkretno taj nalog za stegovni postupak izdan, taj izvor pojašnjava: “Istražitelji su napisali optužnicu u nekoj drugoj varijanti, ona je smatrala da to nije dobro, izdala im je rok i nalog do kada imaju dići optužnicu kakva njoj odgovara. Taj nalog su oni shvatili kao: ‘Ok, stara, ti si to njima izdala, ali time si i preuzela odgovornost jer si izdala nalog. Pa sad izvoli!’ A razlika između prve i druge optužnice je bila ogromna. Poanta je u tome da su oni išli na financijsku vertikalu za koju su imali dokaze, a ovdje se u drugoj varijanti išlo na rasplinjenu priču. Ono, ajmo tužiti sve pa Bože moj… A na kraju, kad tužite sve, ne dobijete ništa. Osuđujuću presudu dobiti za četiri, pet osoba je izgledno. Za 15? Nikada, pa ni tada. To je besmisleno suđenje. Ovdje imate pet ljudi za koje imate dokaze jer se išlo na Todorića, Lučića i na tu financijsku vertikalu. Jer Todorić je vodio Agrokor sektorski, a ne po Zakonu o trgovačkim društvima. Kad je rješavao neku problematiku, ako je rješavao financije, on je išao po vertikali sve do tete u računovodstvu, a uprava je postojala samo formalno. I to su apsolutno svi svjedoci potvrdili. On je bio Bog i batina i po temama je rješavao stvari i donosio odluke.”

 ‘Tek iz naloga istražitelji su vidjeli ime Ismeta Kamala i počeli su ga guglati jer nisu dobili druge informacije. Tada shvaćaju da je ta osoba u najgorim trenucima, kad Agrokor kreće u provaliju, čelnik KPMG-a Hrvatska’

 No, ovdje se otvorilo još jedno pitanje. Zašto vodstvo DORH-a nije poduzelo ništa nakon što su i pismeno upozoreni da vještačenje ne valja i zašto ne valja?

“Ako ste upozoreni da nešto ne valja, zbog čega to ne iskoristite ili da spustite cijenu, ili da tražite da se te nepravilnosti isprave, ili i jedno i drugo. Znači, imate i sukob interesa i to da samo vještačenje ne valja. Ali ne, znate što su oni napravili? Oni su trčali odmah platiti KPMG-u 11 milijuna kuna. Pa to je suludo, to su stvari zbog kojih DORH goni ljude. Zamislite da su u istrazi protiv Gabrijele Žalac imali pismeno upozorenje njezinih podređenih da je softver preplaćen i da ne valja. Pa to bi bio čvrsti dokaz protiv nje. Međutim, imam osjećaj da je puno više financijskih interesa u ovoj priči nego u slučaju Žalac. Da ne kažem da je u vrijeme kad je stigao račun iz Poljske, na računu DORH-a za predmet Agrokor bilo samo tri milijuna kuna. DORH je od Vlade dobio pet milijuna za istragu Agrokor, dva milijuna već su bila potrošena na neka druga vještačenja, na prijevode i na Marka Rakara, što je poseban problem. Vlada je uplatila ostatak u roku keks. A sjećam se, to je bilo u vrijeme kad se obnavljala zgrada za Općinsko državno odvjetništvo u Selskoj. Oni su tamo kuburili sa svakom lipom. Pa imaju, pa nemaju, pa im sto tisuća kuna kapne, pa skidaju skele… Znači, tamo se nije moglo naći sto tisuća kuna da ljudima završite zgradu, a ovdje par milijuna kuna nađete i uplatite u roku keks”, upozorava Nacionalov izvor.

Drugi Nacionalovi izvori upozorili su na mogućnost da je upliv u smjer istrage mogao imati i Ante Ramljak, bivši izvanredni povjerenik koji je i podnio kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića. Tvrde da je Ante Ramljak u to vrijeme bio “redoviti gost Sani Ljubičić i ŽDO-a”, da postoji mnogo svjedoka koji su ga tamo viđali.

Bivša zagrebačka Županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić imala je ključnu ulogu u spisu Agrokor i potpisala je sporni ugovor s vještacima iz tvrtke KPMG Poljska, a sada je europska tužiteljica.

Na pitanje je li moguće da je upravo Ante Ramljak predložio Sani Ljubičić KPMG Poljska, taj izvor kaže: “Ne znam, ali otkud bi ona došla do njih, stvarno ne znam.”

Isto tako, istražitelji nisu odmah znali da je KPMG Hrvatska, tvrtka koja je zapravo i odradila najveći dio vještačenja koje je plaćeno KPMG-u Poljska, paralelno radila za privremenu upravu Agrokora i od nje naplatila čak 116 milijuna kuna, što je Nacional nedavno otkrio.

“Znate kad su oni to shvatili”, otkriva Nacionalov izvor, “kad su išli gledati financijsko izvješće za iduću godinu, ono koje nije obuhvaćeno inkriminacijom, tada su shvatili koliko je love otišlo KPMG-u Hrvatska, a vještačenje je, kao, provodio KPMG Poljska. Sve u svemu, da se čovjek zapita tko je tu lud. Jesu li oni stvarno mislili da to neće izaći van i da nitko ne će postavljati pitanja?”

Nacionalov izvor, unatoč svim saznanjima, ne može dokučiti koji su bili svrha i smisao tako aljkavo odrađenog posla, koji je bacio ljagu na cijeli sustav Državnog odvjetništva. Kao jedino moguće objašnjenje vidi da su postojali razni isprepleteni interesi i utjecaji te da je onima koji su rukovodili cijelim tim procesom, zapravo najvažnije bilo da se Ivici Todoriću što više toga natovari dok traje proces prijenosa vlasništva.

“Kao da ih je bilo briga što će biti poslije, to im je bilo bitno jedino dok se u Agrokoru ne riješi situacija”, zaključuje taj izvor.

Istovremeno, glavna državna odvjetnica optužila je Mirelu Alerić Puklin da je ona zapravo kriva što se optužnica povlači.

“Zlata Hrvoj-Šipek rekla je da povlači spis kako bi ga dekontaminirala od Mirele Alerić Puklin i svjedoka koje je ona ispitivala. Međutim, kao prvo, cijela optužnica temelji se na vještačenju, a ne na iskazu svjedoka koji su svi govorili jedno te isto, a drugo, više je nego očito da se kontaminacija spisa desila puno prije”, smatra Nacionalov izvor.

Pravosudni izvor Nacionala navodi da su zbog svega navedenoga glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i vrh DORH-a u panici. Posebno je indikativno to što je Mirela Alerić Puklin, zbog sumnje u odavanje tajnih informacija iz spisa Piruški Canjugi, nakratko bila uhićena istoga dana kad je optužnica u aferi Agrokor privremeno povučena. Nacionalovi izvori tvrde da je tim uhićenjima vrh DORH-a samo želio prikriti najveći skandal, a to je upravo privremeno povlačenje optužnice i sve ono što je dovelo do toga da je optužnica morala biti povučena, te ujedno tako diskreditirati neugodnu svjedokinju Mirelu Alerić Puklin.

Tužiteljica Mirela Alerić Puklin dala je otkaz i DORH-u nakon što je njezin suprug prozvan da je u njihovom stanu za Dragana Kovačevića čuvao 4 mil. kuna, a uhićena je 16. studenoga 2021., točno na dan povlačenja optužnice u aferi Agrokor, pod sumnjom da je tajno informirala Pirušku Canjugu.

Zašto je optužen suprug tužiteljice, zbog čega je ona dala otkaz u DORH-u

Mirela Alerić Puklin tražila je razrješenje iz Državnog odvjetništva nakon što je njezin sada bivši suprug optužen u aferi Janaf, kad je kod njega nađeno oko četiri milijuna kuna koje je USKOK sumnjao da čuva za bivšeg šefa Janafa Dragana Kovačevića. No kako je Nacional već pisao, Puklin je mogao precizno dokazati da je riječ o njegovu novcu, koji je stekao prodajom naslijeđene imovine, te je sve mogao potkrijepiti dokazima. Nacionalovi izvori smatraju da je vrh DORH-a uhvatila panika kad su shvatili da je Visoki kazneni sud prihvatio žalbu Todorićevih odvjetnika i da se o vještačenju raspravi na zasebnom ročištu prije početka samog suđenja, te su u tom trenutku shvatili da će biti teško braniti takvu optužnicu.

“Da bi to sve opravdali i pokušali skrenuti pažnju javnosti s glavnog problema, a to je njihova odgovornost za angažman vještaka koji su u teškom sukobu interesa i koji su napravili manjkavo vještačenje, našli su idealno žrtveno janje u Mireli Alerić Puklin, koja je ionako zbog afere Janaf već sama otišla iz DORH-a”, zaključio je Nacionalov visoki pravosudni izvor.

Nacional, 1. 1. 2022., https://www.nacional.hr/najcuvanija-tajna-dorh-a-kako-su-tuzitelji-u-spisu-afere-agrokor-pismeno-upozorili-sefa-dorh-a-da-ce-sporno-vjestacenje-kpmg-a-pasti-na-sudu-2/

Povezani članci

U talijanskom muzeju u Trstu otvorena izložba zagrebačkog baletnog umjetnika Jelka Yureshe

hrvatski-fokus

Uputnik za Grabar i Plenkovića s Vučićem

HF

Kukuljevićev saborski govor iz 1843.

HF

Njegova žrtva bila je potpuno čista

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...