Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Vrata globalnog carstva: filantrokapitalizam i erozija demokracije

Gates to a Global Empire: Philanthrocapitalism and the Erosion of Democracy

 

U prošlotjednom tekstu pod naslovom: „Vandana Shiva: Novi val kolonizacije, ropstvo zbog ugljika“ (Hrvatski fokus, br. 604. od 21. 1. 2022.) spominje se izvješće „Vrata globalnog carstva“ kao odgovor na objavljenu knjigu Bill Gatesa „Kako izbjeći klimatsku katastrofu: rješenja koja imamo i pomaci koji su nam potrebni“ (naslov originala: „How to Avoid a Climate Disaster: The Solutions We Have and the Breakthroughs We Need“). Navedeno izvješće dr. Vandane  Shive i suradnika uskoro bi trebalo biti objavljeno u knjizi (240 stranica, meki uvez) pod gore navedenim naslovom.

Ukratko o knjizi: »Dok svjetska klasa milijardera žanje rekordne profite, a globalne nejednakosti dodatno dijele nacije i zajednice, ova antologija koju je sastavila ugledna znanstvenica i poznata aktivistica dr. Vandana Shiva jasno otkriva kako nemilosrdna kapitalistička eksploatacija označena kao filantropski altruizam kuje izravan put prema globalnom uništenju.

Filantrokapitalizam i erozija demokracije: Izvješće globalnih građana o korporativnoj kontroli tehnologije, zdravstva i poljoprivrede detaljno opisuje kako globalni filantrokapitalisti poput Billa i Melinde Gates i pridruženih subjekata rade na monopoliziranju i privatizaciji sektora korištenja zemljišta, proizvodnje hrane i javnog zdravlja na globalnoj razini.

Kroz različite inicijative, podorganizacije, razvojne sheme i mehanizme financiranja, carstvo Gatesa posebno plete zamršenu mrežu moći i utjecaja osmišljenu da zarobi lokalne zajednice i tradicije u nepokolebljivoj potrazi za profitom i širenjem tržišta.

Filantrokapitalizam i erozija demokracije pozivaju na odgovornost problematične inicijative koje služe nagrizanju integriteta demokratskih institucija, često pod zastavom inovacija usmjerenih na budućnost. Ova knjiga razotkriva destruktivnu moć pretjerano kapitalističkih sustava koji omogućuju masovnu ljudsku patnju i ekološku katastrofu kroz isprepletenost privatnih ulaganja i javne politike.

Ovu demokratsku izvanrednu situaciju detaljno analiziraju vodeći stručnjaci i čelnici pokreta civilnog društva, kao što su: dr. Vandana Shiva, Farida Akhter, Jose Esquinas Alcazar, Nicoletta Dentico, Fernando Cabaleiro, Seth Itzkan, Dru Jay, Satish Kumar, Jonathan Latham, Aide Jimenez-Martinez, Chito Medina, Zahra Moloo, Silvia Ribeiro, Adelita San Vicente, Ali Tapsoba, Jim Thomas, Timothy A. Wise. Međunarodne organizacije i nacionalni pokreti koji su također sudjelovali uključuju ETC Group, Community Alliance for Global Justice/AGRA Watch, Soil4Climate, Bioscience Resource, GM Watch, Naturaleza de Derechos – Argentina, Masipag – Filipini, Terre a Vie – Burkina Faso, UBINIG – Bangladeš.«

Možda će se nekome sve ovo učiniti nevjerojatnim i povjerovat će onima koji ugledne znanstvenike i stručnjake proglašavaju „teoretičarima zavjere“ jer oni imaju drugačije mišljenje koje na kraju krajeva, argumentirano dokazuju.

Podsjećam da je u razdoblju od 31. listopada. do 12. studenoga 2021. u Glasgowu, Škotska, održan sastanak na vrhu šefova država i vlada poznat kao COP26 – 26. konferencija UN-a o klimatskim promjenama. Održavanje COP26 mainstream mediji najavljivali su kao ključnu svjetsku konferenciju o klimi i budućnosti svijeta.

Tako prema pisanju „The Guardiana,“ svjetske nacije koje su vezane ugovorom o UN-ovoj Okvirnoj konvenciji o klimatskim promjenama (UNFCC) iz 1992., suglasne su da će „izbjeći opasne klimatske promjene“ smanjenjem emisija stakleničkih plinova utvrđenih kao glavna komponenta naših poremećenih vremenskih uvjeta.

Uoči održavanja COP26, 30. 10. 2021., objavljen je razgovor s Cory Morningstar, kanadskom neovisnom istraživačkom novinarkom, piscem i aktivisticom za zaštitu okoliša koja se fokusira na globalni ekološki kolaps i političku analizu neprofitnog industrijskog kompleksa.

Cory Morningstar je, između ostalog, istaknula da „glavni gospodarski interesi ne igraju samo veliku ulogu u proizvodnji stakleničkih plinova – na primjer, 100 kompanija proizvodi jedan trilijun tona, ili gotovo 71 posto svih stakleničkih plinova emisije, već oni usmjeravaju ‘ljekovita rješenja’ kojima u velikoj mjeri odgovornost prebacuju na mase.

Morningstar je gostovala na „Global Research News Hour“ (epizoda 330) tijekom održavanja COP26 „kako bi proširila svoje istraživanje ne samo o ‘vuku u ovčjoj koži’ pokreta za zaštitu okoliša, već i o ciljevima takozvanih ciljeva održivosti, stvarnosti etničkog ‘razvoja’ politike i načine na koje cjepiva protiv COVID-19 i putovnice/propusnice za COVID također igraju prikrivenu ulogu u tome da budu ‘ekološki ispravne’.“     

Njezina poznata serija: „The Manufacturing of Greta Thunberg – For Consent kao i noviji tekstovi objavljeni su na „Wrong Kind of Green“ i na njezinoj stranici „The Art of Annihilation“.

Na spomenutoj 26. konferenciji COP26 sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je u Glasgowu najavio da će Republika Hrvatska zatvoriti termoelektranu na ugljen, TE Plomin 2  najkasnije do 2033. te najavio da će Republika Hrvatska do 2030. smanjiti svoju emisiju ugljika za 45 posto a najkasnije do 2033. prestat će koristiti ugljen.

Nadalje, premijer Plenković je najavio da će Hrvatska staviti pod zaštitu 30 posto svojeg mora, te obećao da će se do 2030. saditi MILIJUN STABALA godišnje.

Međutim, dok jedna mala država Hrvatska najavljuje smanjenje emisije ugljika za 45 posto do 2030. godine, dotle velike, bogate i moćne države imaju posve drugačije planove.

Naime, razvoj rezervi ugljikovodika odvija se nesmetano. Od Pariškog sporazuma 2015., 60 najvećih svjetskih banaka uložilo je 3,8 trilijuna US dolara u tvrtke za fosilna goriva.  

U SAD-u je počela licitacija prava na bušenje u vodama Aljaske i Meksičkog zaljeva. U Velikoj Britaniji, čiji premijer govori o ‘jednoj minuti do ponoći’, nudi se 113 novih dozvola za istraživanje pučinskih rezervi (www.bbc.com/news/uk-59114871).

Njemačka razvija nova ležišta ugljena. Australija, s oko 29 posto globalne trgovine ugljenom u 2016. godini, postala je najveći svjetski izvoznik ugljena i gotovo najveći izvoznik prirodnog plina (LNG), koji trenutno predstavlja oko 3,6 posto globalnih emisija.   

Golemi LNG projekti planirani su 2020. na Aljasci (43 milijarde dolara), Mozambiku (33 milijarde dolara), Kuvajtu (16 milijardi dolara), Nigeriji (11 milijardi dolara), Australiji (11 milijardi dolara), Rusiji (10,8 milijardi dolara, plinovod), Louisiani (10,8 milijardi dolara ), Grčkoj (5,5 milijardi dolara, plinovod) i drugdje (prema  NES FIRCROFT).

„Međutim, u pogledu novih projekata, izgledi su širom otvoreni. Prema sektorskoj istraživačkoj tvrtki ‘Rystad Energy,’ oko 250 novih projekata nafte i plina vjerojatno će biti odobreno za razvoj u 2020. – što je povećanje sa 160 (projekata) u 2016. Broj plutajućih plovila za proizvodnju, skladištenje i istovar (FPSO) trebao bi se povećati s čak 28 koji su trenutno u narudžbi ili su u izgradnji, dok je oko 4000 km podmorskih protočnih vodova za naftu i plin predviđeno za (u)gradnju ove godine.”

U Indiji predviđanja za 2024.-2025. uključuju iskorištavanje energetskih zaliha od 50 posto ugljena, 25 posto nafte, 20 posto plina, 3 posto nuklearne i 2 posto  hidroelektrana.

S druge pak strane, ‘U.S. Energy Information Administration’ predviđa gotovo 50 posto povećanje svjetske uporabe energije do 2050. godine, bez smanjenja upotrebe fosilnih goriva.

 Analiza koju je provela Katherine Keil 2014. godine zaključila je slijedeće: ‘očekuje se da će fosilna goriva kakva postoje na Arktiku nastaviti opskrbljivati ​​velik dio potreba energije koja se koristi u cijelom svijetu.’

„The Oxford Institute for Energy Studies“ objavio je u studenome 2014. dokument pod nazivom: „The Prospects and Challenges for Arctic Oil Development“ (pdf)“ (www.oxfordenergy.org).

S obzirom na to da bi buduće emisije i temperature mogle premašiti ono do čega bi trenutne politike dovele, rast upotrebe fosilnih goriva u kombinaciji s nedostatkom učinkovitih metoda smanjenja koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi može imati samo katastrofalne posljedice. To znači da, osim ako civilizacija ne krene na ratnu osnovu, kao što je to bilo prije Drugog svjetskog rata, u pokušaju da se smanji emisija ugljika iz svih sektora i da se zadrži razina stakleničkih plinova, veliki dijelovi Zemlje mogu postati  nenastanjivi. Toliko o terminu „sigurnost“ koji se ponavlja kroz korporativna izvješća.

Na kraju se moramo zapitati: Je li to jedna neslana i gruba šala s COP26? I hoće li bogate i moćne države nastaviti s onečišćavanjem i emisijom ugljika na račun drugih, manje razvijenih ili nerazvijenih država, i kupovati „kredit“ za ugljik? Moramo se zapitati i sljedeće: koliki je stvarni učinak jedne male, gotovo opustošene Hrvatske na ukupnu, globalnu emisiju ugljika?

Izvor:

  1. The Guardian, www.theguardian.com/environment/2021/mar/24/big-banks-trillion-dollar-finance-for-fossil-fuels-shocking-says-report
  2. https://climateanalytics.org/media/australia_carbon_footprint_report_july2019.pdf
  3. NES Fircroft: „10 Major Oil & Gas Projects To Warch In 2020“, 8. 1. 2020. www.nesfircroft.com/blog/2020/01/10-major-oil-and-gas-projects-to-watch-in-2020
  4. https://petroleum.nic.in/sites/default/files/vision.pdf
  5. U.S. Energy Information Administration: https://eia.gov/todayinenergy/
  6. Katherine Keil: „The role of Arctic hydrocarbons for future energy security“: https://nautilus.org/napsnet/napsnet-special-reports/the-role-of-arctic-hydrocarbons-for-future-energy-security/
  7. Michael Welch and Cory Morningstar: „Promoting a New Tyrany under the Guise of Saving the Planet“ Global Research, 30.10.2021. (Global Research News Hour)
  8. „Plenković otpisao TE Plomin 2 na ugljen“; 3. 11. 2021., www.energetika-net.com

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Počeo zagorski chef

HF

Braća Radić prevrću se u grobu

HF

Umro Mate Ćavar – dugogodišnji suradnik Fokusa i Hrvatskoga fokusa

HF

Kraljici svibnja

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...