Hrvatski Fokus
Povijest

Pismo Orsata Pucića u Danici 19. kolovoza 1843. ljeta

Molimo Vas gospodine uredniče! da putem Vaše svietle Danice priobćite Dalmatincem i Dubrovčanom priklopljeni poziv njihovih sinovah, da se slože i slavjanskomu kolu pridruže

 

Danica horvatska, slavonska i dalmatinska od 19. kolovoza 1843. (br. 33.) donosi pismo Orsata (kasnije Meda) Pucića od 3. kolovoza 1843., pisano u Padovi.

“Mi Dalmatinci i Dubrovčani od domovine udaljeni i sred Italie kao u neku naselbinu zabačeni, ištući za domovinu utiehe (i ovim znakom bilježit ću ilirsku ortografiju jata, op., T.T.) i pokoja s većom neuztarpljivostju više nego itko drugi izgledamo viesti od majke domovine, a sarca anm pri njih časom radosno, časom bolesno kucaju, po različnosti novinah, što k nam stižu.

Tako je nami zavladala obćenita radost, kad obaznasmo da je g. Kuzmanić naumio izdavati naški dnevnik u Dalmacii i svi skupa uzkliknusmo :”Eto, Slavjanstvo je novo udo dobilo, i krajina anša pravom je cestom udarila, za putovat k slavi!” Nu kako ćemo izreći bolest koja nas obuze, kad smo saznali u broju 29 ovogodišnje Danice sve razpre i razdore, koje su se ondie zbog pravopisa rodile! (Kuzmanić je želio ikavicu, op., T.T.) Zato molimo Vas gospodine uredniče! da putem Vaše svietle Danice priobćite Dalmatincem i Dubrovčanom priklopljeni poziv njihovih sinovah, da se slože i slavjanskomu kolu pridruže.

– Istina da mi Slavjani imamo posebnu azbuku (cirilsku);* Po našem mnienju može se latinska abeceda istim pravo slavjanskom zvati , kojim se zove cirilska azbuka. Jer kao što ova nije izvorno slavjanska, nego garčka, slavjanskomu jeziku prikrojena: isto tako je i latinska abeceda našemu jeziku primierena. Da bi mi cirilsku azbuku stoga primit hot^eli, što je izvorno naša: to bi njoj morali predpostavit glagoljsku, o kojoj isti najveći priatelj cirilske azbuke tvardi da je staria nego cirilska, i da je po svoj prilici od istoga S. Jerolima Slavjanima podieljena/(očite neistine, op., T.T.), istina je da ju već svi Rusi i Sarblji upotriebljavaju: nu možemo li se nadat, da će ju ostali Slavjani primiti? I ako duh vriemena, u kom živimo, zahtieva, da žartvujemo sve posebne interese, koji zaprieku stavljaju u dobivanju obćega blaga: hoćemo li se mi jedini načela toga odreći?

Hoćemo li zaboraviti da

Više očiuh vidi više,

Više mislih više smatra,

Više rukah već napiše,

Z više iskar’ biva vatra? (Stoos)

Mi bi pako stanovito proti duhu vriemena radili, kad bi glagoljsku ili cirilsku azbuku sve-europejskoj  predpostavili, ili na miesto organičkoga slavjanskoga pravopisa drugi koji izmisliti hotieli. Svakomu je poznato da glasovi (navodi ćirilska slova) đ, lj, nj, ć, č, ž, š nisu ništa drugo, nego u izgovoru umekšani d, l, n, t, c, z, s; a narav nas nuka , da iste glasove istimi pismeni pišemo; da što je jednostavno primimo, a što je zamaršeno odbacimo. Zato niti na preporučeno od Kopitara (U Glagol, Cloz.) (slovenski jezikoslovac, op., T.T.) miešanje azbuke s abecedom pristupiti ne možemo; nu tim veće popravljeni harvatski pravopis ljubimo.

Daleko smo od misli, da je ovaj pravopis najsavršenii, nu scienimo ipak da bi g. Kuzmanić najbolje učinio, kad bi ga primio sa tom promienom, da na miesto svezanih dj, lj, nj, tj, česke d’, l’, n’, t’ upotriebi, razliku medju mekim l i tvrdim ł po poljskom pravopisu naznači, i pravo izgovaranje pomoćju akcenata pomogne.

Neka ovo g. Kuzmanić smielo učini, a ja ću mu jamac biti, da će mu sva bistro videća i Slavjanstvo ljubeća  dalmatinska i dubrovačka mladež u malo doba priklopiti; ako bi pako možebit nieki tvardoglavi, samo ono, što je staro, hvaleći starci proti njemu govorili, neka se spomene naše poslovice: “starca valja slušati, ali za njim ne hodati”; jerbo kako Rusi vele: “Utro večera mudrenjeje.”

U ime mladeži jugoslavjanske na Padovanskom sveučilištu knez Orsat Pucić (Pozza) Dubrovčanin

Teo Trostmann

Povezane objave

Ivan Kukuljević Sakcinski u Dubrovniku

hrvatski-fokus

Pokolji u Ljumi

HF

Teror srpskih žandara nad Hrvatima (4)

HF

»Stradanja Srba od partizana«

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više