Hrvatski Fokus
Uvodnik

NAKNADNO PRIZNANJE – Sva dosadašnja četiri cjepiva protiv covida sadrže opasni genetski materijal

Ukrajincima je trebalo više realpolitike, a manje lažnih obećanja pokvarenoga liberalnog Zapada

 

  • U utorak, 8. ožujka 2022., u vijestima u 11 sati na II. programu Hrvatskoga radija pročitana je ova vijest: »U Zagrebu u srijedu počinje cijepljenje novim proteinskim cjepivom protiv COVID-19, američke tvrtke Novavax, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Cijepljenje u srijedu počinje u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” u Rockefellerovoj 4, gdje će se cijepiti od 16 do 20 sati bez naručivanja, kažu u HZJZ-u. Proteinsko cjepivo Nuvaxovid, američke tvrtke Novavax, peto je cjepivo protiv koronavirusa koje je dostupno u Hrvatskoj, a namijenjeno je starijima od 18 godina. Kao njegovu prednost stručnjaci ističu da nema genetskog materijala te da je riječ o pročišćenom proteinu nakon čijeg se ubrizgavanja stvaraju antitijela i stanični imunitet. Primjenjuje se u dvije doze, injektiranjem u mišić nadlaktice, uz vremenski razmak od tri tjedna između doza. Europska agencija za lijekove odobrila ga je u prosincu prošle godine, kada je Hrvatska naručila 198.000 doza. Krajem veljače stiglo je prvih 69 tisuća doza toga cjepiva koje je u kliničkim ispitivanjima pokazalo 90-postotnu učinkovitost protiv raznih varijanti koronavirusa« (https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/pocinje-cijepljenje-proteinskim-cjepivom-protiv-covid-a-5961754). Vijest kao vijest. Čuješ je i zaboraviš. Ali ova vijest je rekla sve. Nakon ove vijesti car je gol! A zašto? Zbog ove dvije rečenice: »Proteinsko cjepivo Nuvaxovid, američke tvrtke Novavax, peto je cjepivo protiv koronavirusa koje je dostupno u Hrvatskoj, a namijenjeno je starijima od 18 godina. Kao njegovu prednost stručnjaci ističu da nema genetskog materijala te da je riječ o pročišćenom proteinu nakon čijeg se ubrizgavanja stvaraju antitijela i stanični imunitet«, što znači da su dosadašnja sva cjepiva, dostupna Hrvatima, imala genetski materijal, što pak potvrđuje da je istina, koja je sada javno potvrđena, da su Hrvate naši vladajući na silu cijepili sa cjepivima s “genetskim materijalom”. Sve u cilju promjene genetske slike svakoga čovjeka. Genetska modifikacija u najgorem obliku, koja je opasnija od samoga čina čipiranja.
  • U Ukrajini bjesni rat. Radi se o agresiji Rusije na Ukrajinu. Ne vjerujte u nikakve globalističke i liberalne pleonazme da se radi o tamo nekakvoj blagoj “invaziji na Ukrajinu”. Kakva “invazija”! Radi se o najkrvavijoj agresiji Moskve na jednu suverenu državu. Toliko o lažima, političkim i medijskim lažima kojima je cilj da ne izazivaju agresora Rusiju.
  • Postoji i druga strana ruske agresije. To je ona – očekivana agresija. To znaju svi oni koji razmišljaju – geopolitički. To bi danas jako dobro objasnio naš jedini pravi i prvi geopolitičar Radovan Pavić (Delnice, 30. VI. 1933. – Zagreb, 4. V. 2020.) da nije umro pred nepune dvije godine. To zna i hrvatski geostrateg Davor Domazet-Lošo s geostrateške strane. A prije osam godina o očekivanoj ruskoj agresiji na Ukrajinu govorio je Henry Alfred Kissinger (Fürth kod Nürnberga, Bavarska, 27. V. 1923.) poznati američki političar, diplomat i bivši državni tajnik koji je i dalje živ iako je deset godina stariji od Pavića. Godine 2014. za Washington Post Kissinger je rekao kako Ukrajina ne smije postati članica NATO-a, nego biti između Istoka i Zapada. Kissinger je izričito naglasio kako Ukrajina “ne smije biti granična ispostava niti jedne strane, već funkcionirati kao most između dvije strane”.
  • Ovo nije opravdanje za rusku agresiju na Ukrajinu, nego analiza realpolitike. Oni koji znaju nešto više o geopolitici, o Heartlandu (Rusija) i Rimlandu (rubni pojas oko Rusije) ovo su očekivali. Pa zato članice NATO-a nisu dvije skandinavske države – Finska i Švedska. I Ukrajina je trebala, barem zasad, ostati – neutralna. Ući u Europsku uniju – u kojoj ih u Bruxellesu ne žele – ali ne i u Sjevernoatlantski vojni savez. Tu se je moglo pričekati, taktizirati… Čekati bolja vremena. Preporuka je to i Gruziji, koja je, poput Meksika, “tako daleko od Boga, a tako blizu Rusiji”.
  • A što sada kada je izvršena agresija na Ukrajinu najgore vrste? Ruska plaćenička vojska razara ukrajinske gradove i sela. Uništava sve pred sobom, a Zapad uglavnom šuti. I ne samo što šuti, nego i ne pomaže. Amerikanci zabranjuju Poljacima da Ukrajincima isporuče zrakoplove za obranu. U Washingtonu mudro čekaju razvoj situacije, kao i u oba svjetska rata kada su došli “pomagati” Europljanima kada je već sve bilo gotovo. Čekaju da se Europljani iscrpe i onda će im putem Marshallova plana od 12. VVI. 1947. ponovno isporučivati “Trumanova jaja”. Licemjerna američka politika. A od Njemačke i njezina ljevičarskoga kancelara Olafa Scholza ne može se ništa više ni očekivati. Još gora je situacija s Francuskom i njezinim predsjednikom homo i muha kategorije. I Nijemci, i Englezi, i neki drugi članovi EU-a i NATO-a tijekom agresije Rusije na Ukrajinu uredno trguju s Moskvom. I još se raduju da će im se doseliti jeftina ukrajinska radna snaga.
  • Novi ministar graditeljstva je Ivan Paladina. Svi znaju i svi govore da je “ruski čovjek”, koji je u životu samo radio za ruske oligarse koji financiraju agresiju Rusije na Ukrajinu. Radmir Čačić kaže da je za Paladina jedini problem oko Kupara, bivšega odmarališta JNA kojega je dobio ispod cijene od ministarstva na kojem se od sada nalazi na čelu. Ni sam Andrej Plenković ne kaže da nije radio za Ruse. Jedino što dodaje je da je radio i za neke druge, što bi trebalo značiti da ga ne mogu samo Rusi – ucjenjivati. Izbor “ruskoga čovjeka” za ministra još je jedna potvrda da je i njegov novi šef, Plenković, isto tako – “ruski čovjek”! Možda se i zato agresija Rusije na Ukrajinu ublažava da se radi o nekoj maloj invaziji!
  • Za posjeta Pakracu hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao: »Plenković je sljedeći!« Ta se izjava može višestruko protumačiti, posebice nakon uhićenja ministra Darka Horvata, uhićenja ministrice Gabrijele Žalac, optužbe DORH-a protiv potpredsjednika Vlade podobnog Srbina Borisa Miloševića, te najave uhićenja ministara Marija Banožića, Tomislava Ćorića, Josipa Aladrovića… Nisam o tim optužbama DORH-a dosad detaljno pisao u uvodnicima. Previše je tema, svaka od tema je važna, teme i slučajevi se fabriciraju namjerno ili same dolaze poput ruske agresije na Ukrajinu. Tako je i s uhićenjima ministara i članova Plenkovićeve Vlade. I kada je Milanoviću netko šapnuo kako iza DORH-a ne stoji briga Državnoga odvjetništva i njegove čelnice Zlate Hrvoj Šipek, nego da su to nalozi iz Europske unije koja, poput OLAF-a, FBI-aja CIA-e i drugih američkih tajnih službi, budno prati trag novca i trag pogodovanja hrvatske političke i druge elite, najprije je rekao da niti DORH nije sveta krava koja sve može, a nakon toga da bi Plenković to trebao nekako zaustaviti. U nastavku je Milanović rekao – jer mu je po karakteru u javnosti jako teško kontrolirati se – kako ipak izgleda da je Plenković sljedeći. Prevedeno to znači kako u trenutku kada ne bude imao imunitet, i njemu prijeti uhićenje jer je na čelu vladajuće kriminalne hobotnice. Ovdje ne mogu govoriti “HDZ-ove kriminalne hobotnice” jer to nema veze sa članovima HDZ-a, jer i ja sam jedan od njih, nego je u pitanju kriminalna i protuhrvatska politička elita koja se dolaskom Plenkovića na čelo HDZ-a prije šest godina namnožila i pretvorila u monstruma kojemu krakove može odrezati samo ratoborna rumunjska Mađarica Laura Codruţa Kövesi.
  • Iz ovoga ispada da se predsjednik Milanović boji i za sebe. A što kažu neki drugi stručnjaci, pravni eksperti? Bivši glavni državni odvjetnik Željko Olujić podržava Milanovića i Plenkovićevo odbijanje da Vlada skine imunitet ministru Aladroviću. Olujić svoju tezu brani tvrdnjom da je Vlada, tj. Plenković, i iznad policije i iznad Državnoga odvjetništva budući se daleko najnesposobniji ministar Aladrović tereti za kazneno djelo za koje je predviđena kazna do pet godina zatvora. Je li to tako u Hrvatskoj nitko ne može sa sigurnošću reći jer je naše pravo i naša sudska praksa rastezljiva da elastičnija ne može biti. Naše pravosuđe ne samo da je sporo, izbirokratizirano i da ne zna, nego je uglavnom na strani onoga tko je na vlasti. Za razliku od Olujića, nešto drukčije mišljenje ima bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. I ona zna da ako je Aladrovićevo kazneno djelo do pet godina da Vlada može uskratiti DORH-u skidanje imuniteta za ministra, ali očekuje da će Plenković ipak to učiniti. A zašto? Pa zato što se boji već spomenute Laure Codruţa Kövesi. I tu je cijela kvaka. Iako Olujić zna, čini mi se da je ženska intuicija ovdje ipak u prednosti. Jer je pogodila.
  • Što znači latinično slovo Z na sovjetskim tenkovima i drugim naoružanjem, pitaju se mnogi? I nitko nema jedinstveno objašnjenje. Sarajevsko Oslobođenje 7. III. 2022. piše: »Postoji mnogo memova koji pretvaraju ‘Z’ u svastiku, ali to čine ljudi koji se žele suprotstaviti režimu« i dodaje: »Emily Ferris, znanstvena suradnica za Rusiju i Euroaziju u RUSI-ju, kaže da je “Z” moćan i lako prepoznatljiv simbol« (https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/svijet/znate-li-sta-znaci-slovo-z-s-ruskih-tenkova-simbol-svih-onih-koji-podrzavaju-putinov-rat-u-ukrajini-740216). »Mnogi su primijetili njegovu sličnost sa svastikom – simbolom koji je koristila nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu – nicknaming – “Putinova svastika”«, pitaju se i na Sky Newsu (https://news.sky.com/story/ukraine-war-what-does-the-z-symbol-on-russian-tanks-mean-and-where-does-it-come-from-12560183). The The Indenpendent je nešto blaži: »Slovo “Z” pojavilo se kao istaknuti propagandni simbol u ruskomnapadu na Ukrajinu, povlačeći usporedbe sa svastikama koje su nosili nacističkivojnici u Drugom svjetskom ratu« (https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-military-symbol-z-b2030514.html), za razliku od Daily Maila koji prenosi riječi Olge Rudenko s mrežne stranice Kyiv Indenpendent koje glase: »Rusi su odabrali slovo Z kao simbol za invaziju na Ukrajinu… Ne razumijem zašto nisu išli na punu svastiku«, pita se Rudenko, a Daily Mail zaključuje: »Upravo ono što pismo predstavlja je neizvjesno, ali – s Putinom nazvanim ‘Hitlerom 21. stoljeća’ – neki su ga usporedili s nacističkom svastikom u Drugom svjetskom ratu« (https://www.dailymail.co.uk/news/article-10588165/How-letter-Z-Russias-swastika.html). Niti na Vikipediji nisu propustili izreći svoje mišljenje o slovu Z na ruskim tenkovima i vojnicima (https://en.wikipedia.org/wiki/Z_(military_symbol). Na vikipediji piše i ovo: »Neki kritičari opisali su “Z” kao varijantu nacističke simbolike, s raznim “Z” početnim napjevima nalik istoimenom pozdravuUkrajinski ministar obrane Oleksii Reznikov osudio je 7. ožujka uporabu simbola “Z”, ističući njegovu sličnost s imenom plinske komore postaje Z koncentracijskog logora Sachsenhausen. U Kazahstanu je vojnim simbolima zabranjeno javno prikazivanje na vozilima, a policijska uprava WKO-a izričito navodi da simboli “Z”, “V” i “O” nisu dopušteni. Kazna za prekršaj je 15.315 tenge (40,01 USD). Ruska Federacija koristi nacističke znakove “Z” na svojoj opremi, rekao je ministar obrane Ukrajine Oleksiy Reznikov. “Ruski okupatori s nacističkim znakovima ‘Z’, koje Rusi koriste na svojoj opremi, prilično su poznati. Godine 1943., pored koncentracijskog logora Sachsenhausen, nalazila se postaja Z, gdje su počinjeni pokolji. Imao je posebnu napravu za pucanje u leđa, plinsku komoru. Evo što je ruski svijet”, napisao je Reznikov na Twitteru«. Oleg Kashin je 1. V. 2015. na mrežnoj stranici https://www.opendemocracy.net/en/odr/hunting-swastikas-in-russia/ napisao: »70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, ruska vlada opsjednuta je nacizmom kao nikada prije«. Pet godina kasnije, 13. VII. 2020., Boris Jegorov, na Russia Beyond (https://hr.rbth.com/povijest/87736-sovjeti-simbol-svastike) je objavio podulji članak koji objašnjava zašto je slovo Z, polovična svastika, obilježje ruske vojske tijekom agresije na Ukrajinu. Pročitajmo ga: »Kada su i zašto Sovjeti koristili simbol svastike? Dva sovjetska vojnika drže prvi nacistički transparent zaplijenjen u bitkama kod Kalinjina, 1941. Svastika je u Rusiji u prvim godinama sovjetske vlasti zapravo bila prilično rasprostranjen simbol. U to se vrijeme nije moglo niti zamisliti kakvu će mržnju spomenuti simbol izazivati dvadeset godina kasnije. Prije no što su nacisti oskvrnuli ovaj drevni grafički simbol, svastika je u cijelom svijetu bila uobičajen prizor. Mogla se, između ostalog, vidjeti kao ukras na letonskim i finskim borbenim zrakoplovima (koji nisu imali nikakve veze s Luftwaffeom), na amblemu 45. pješačke divizije američke vojske, čak i na bocama Coca-Cole i piva Carlsberg. U godinama prije ruske revolucije svastika se mogla vidjeti na pravoslavnim svetačkim slikama, odjeći i tanjurima, kao i na automobilima dinastije Romanov. U davnim se vremenima često pojavljivala u kulturama kavkaskih naroda. Sovjetska Rusija je ovaj simbol 1917. godine dobila u “nasljeđe”. Sovjetske novčanice – Kada je Veljačarska revolucija u ožujku 1917. srušila autokratsku monarhiju, jedna je od prvih odluka Privremene vlade bila tiskanje novog novca. Svastika se mogla vidjeti na novčanicama. Međutim, novi je režim srušen u studenom iste godine kao rezultat Listopadske revolucije u studenome 1917. kojom su na vlast došli Vladimir Lenjin i njegovi boljševici. U kaosu građanskog rata koji je uslijedio, boljševici nisu imali ni vremena ni tehničkih mogućnosti za dizajniranje i tiskanje novih novčanica, tako da se novac Privremene vlade nastavio koristiti. I tako su novčanice sa svastikama u optjecaju bile gotovo pet godina, sve do 1922. godine. Crvena armija – Zapovjednik Jugoistočne fronte Vasilij Šorin je za vrijeme Građanskog rata, u studenom 1919. godine, izdao “Naredbu 213” kojom je svim kalmičkim divizijama (budistima po vjeroispovijesti) naložio da na rukavu nose oznaku sa svastikom. Svastika se u dokumentu spominjala kao “ljungtn” – krivo napisan budistički izraz “lungta” (“konj vjetra”), koji simbolizira životnu snagu čovjeka. Zabrana – Svastika se često pojavljivala u sovjetskim dokumentima 1920-ih. U svojim ju je radovima koristio niz sovjetskih slikara. Međutim, američka krajnja desnica ju je počela upotrebljavati kao simbol jedinstva te je svastika u SSSR-u postupno izašla iz mode. A kada je 1933. godine u Njemačkoj na vlast došla Nacionalsocijalistička stranka Adolfa Hitlera, svastika je u Sovjetskom Savezu definitivno dobila negativnu konotaciju. Dokumenti, knjige, umjetnička djela i druge stvari koje je krasila svastika bili su uništeni ili spremljeni daleko od očiju javnosti. Sam se simbol tada počeo javno upotrebljavati isključivo u službi antinacističke propagande.« Nakon ovoga što je napisao Jegorov, nema nimalo dvojbi da je u pitanju svastika, koja ima svoje povijesno utemeljenje kroz rusku imperijalnu povijest.
  • Beogradski portal Peščanik.net 2. ožujka 2022. objavio je “Proglas istoričara povodom invazije na Ukrajinu” uz napomenu u naslovu Odbranimo istoriju” (https://pescanik.net/proglas-istoricara-povodom-invazije-na-ukrajinu/), što bi u prijevodu na hrvatski glasilo: “Proglas povjesničara u povodu invazije na Ukrajinu – Odbranimo povijest”. Tekst Proglasa glasi: »Mi, povjesničari iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije, potpisnici Deklaracije obrani povijest

– Osuđujemo krivotvorenje povijesti, njezinu zlouporabu i korištenje selektivne povijesne argumentacije za opravdanje ratne politike i agresije na suverenu i međunarodno priznatu državu Ukrajinu.

– Zlouporaba povijesti u političke svrhe dovela je do tragičnih ratova u bivšoj Jugoslaviji prije nekoliko desetljeća i zato upozoravamo na opasnost manipuliranja prošlošću za raspirivanje mržnje, proizvodnju rata, dehumanizaciju neprijatelja i opravdavanje ratnih zločina.- Povijest je slobodna i autonomna znanstvena disciplina koja služi istraživanju i razumijevanju procesa prošlosti. Povijest ne smije služiti legitimiranju nečijih posebnih nacionalnih težnji i teritorijalnih pretenzija.- Ustajemo u obranu naše discipline! Zahtijevamo od svih političara, kako u našim zemljama, tako i od relevantnih političara na međunarodnoj sceni, da vode odgovornu politiku sjećanja i poučavanja povijesti, da prestanu zlorabiti prošlost i da se ne oslanjaju na povjesničare, intelektualce i interesne skupine koje raspiruju nacionalističke strasti i šire. govor mržnje radi ostvarivanja vlastitih interesa.- Dižemo svoj glas u obranu svoje profesije i nesmetanog prava na život i afirmaciju svih individualnih i kolektivnih identiteta, a u ovom trenutku posebno ukrajinskog identiteta i slobode građana Ukrajine.«

Na kraju nabrojeni su potpisnici Proglasa i to su:

Prof. dr. Damir Agičić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. Magdalena Najbar Agičić, Sveučilište Sjever, Koprivnica
Prof. dr. Živko Andrijašević, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore
Dr. Vesna Aleksić, naučna savetnica, Institut ekonomskih nauka, Beograd
Doc. Dr. Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje
Dr. Milivoj Bešlin, viši naučni saradnik, Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu
Prof. dr. Neven Budak, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. Igor Duda, Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli
Dino Dupanović, Muzej Unsko-sanskog kantona Bihać i doktorant Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
Prof. dr. Amir Duranović, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Prof. dr. Ivo Goldstein, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. Senaid Hadžić, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
Prof. dr. Adnan Jahić, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
Prof. dr. Tvrtko Jakovina, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doc. dr. Branimir Janković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr. Husnija Kamberović, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Dr. Merisa Karović-Babić, viša naučna saradnica, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu
Dr. Vera Katz, naučna savjetnica
Prof. dr. Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doc. dr. Snježana Koren, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. Olga Manojlović Pintar, viša naučna saradnica, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd
Dea Marić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. Dragan Markovina, istoričar, Mostar – Split
Kristina Meneši, viša kustoskinja-istoričarka, Novi Sad
Dr. Aleksandar R. Miletić, naučni saradnik, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd
Dr. Srđan Milošević, istoričar, Beograd
Mr. Edin Omerčić, stručni saradnik, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu
Dr. Enes Omerović, naučni saradnik, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu
Dr. Ivana Pantelić, naučna saradnica, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd
Bibijana Papo Hutinec, doktorandica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doc. dr. Dragutin Papović, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore
Dr. Latinka Perović, naučna savetnica
Dr Sanja Petrović Todosijević, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd
Doc. dr. Adnan Prekić, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore
Dr. Milovan Pisarri, naučni saradnik, Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu
Prof. dr. Edin Radušić, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Minela Radušić, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Dr. Aida Ramić-Ličina, naučna saradnica, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu
Prof. dr. Božo Repe, Filozofski fakultet Univerziteta u Ljubljani
Prof. dr. Nikola Samardžić, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Prof. dr. Momir Samardžić, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
Mr. Jadranka Selhanović, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore
Dr. Sead Selimović, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
Prof. dr. Danijela Stefanović, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Prof. dr. Irena Stefoska, Institut za nacionalnu istoriju, Skoplje
Prof. dr. Dubravka Stojanović, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr. Izet Šabotić, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
Dino Šakanović, doktorant, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Mr Milan Šćekić, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore
Mr. Ivan Tepavčević, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore
Prof. dr. Petar Todorov, Institut za nacionalnu istoriju, Skoplje
Nikica Torbica, DKolektiv – organizacija za društveni razvoj
Dr. Nikola Tomašegović, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. Adnan Velagić, Fakultet humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“, Mostar
Dr. Sabina Veladžić, naučna saradnica, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu
Prof. dr. Peter Vodopivec, Slovenska akademija znanosti in umetnosti
Prof. dr. Radina Vučetić, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Petar Žarković, istraživač saradnik, Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu

Radi se uglavnom o Jugoslavenima s velikim ili malim slovom “j”. Ima među njima i onih koji su pali s vlasti u doba Jugoslavije, a i onih koji su imali teškoća i nakon raspada Jugoslavije. Ima među potpisnicima Proglasa i kalkulanata zbog prezimena i rođaka, poput Nevena Budaka, a ima i mješovitih bračnih parova koji se nisu snašli u novim okolnostima. Sve u svemu, među potpisnicima nalazi se šaroliko bratstvo-jedinstvujuće društvo koje nikada ne će prestati s rušenjem svojih matičnih država. A o samome sadržaju proglasa ne treba puno riječi trošiti. Nigdje ni riječi o agresoru, invazoru, napadaču… Ruski agresor i Rusija kao agresor ne spominje se nigdje. Jedino se na početku Proglasa, u prvoj rečenici, usputno spominje napadnuta Ukrajina, ali ne i tko ju je napao. Tako to još uvijek, nakon više od tri desetljeća od raspada Jugoslavije, rade, misle i pišu njezini sinovi i kćeri od Triglava do Đevđelije. Jedino se, što je važno zapamtiti, nitko nije priključio s Kosova. Svaka čast bratskom albanskom narodu.

  • Urednik The Timesa koji je radio na izvještavanju o pandemiji koju je osvojio Pulitzer umro je od srčanog udara samo dan nakon što je na Instagramu podijelio da je primio pojačivač cjepiva protiv COVID-19. Radi se o Carlosu Tejadi, zamjeniku urednika za Aziju, koji je imao 49 godina kada je preminuo u bolnici u Seouluu Koreji 17. prosinca 2021. Dvaput je cijepljen. Johnson&Johnsonovim i Moderninim cjepivom. Alex Berenson, bivši zdravstveni novinar Timesa kojeg je The Atlanticu međuvremenu proglasio “najgrubljem čovjekom pandemije”, istaknuo je u svojoj publikaciji Substack da je Tejada u srpnju lani objavio da je primio cjepivo Johnson&Johnson prije nego što je primio pojačivač Moderne. “Nikada nisu provedena klinička ispitivanja kako bi se ispitala sigurnost ili djelotvornost miješanja različitih vrsta tih cjepiva, a Carlos nije dao informirani pristanak, jer je obrazac za pristanak bio na korejskom, jeziku koji nije mogao pročitati”, napisao je Berenson i dodao: “Ako ovo ne probudi Times ništa ne će.” Tejada je prošle godine imenovan zamjenikom urednika Timesa za Aziju nakon što ga je 2016. angažirao list. Prethodno je radio za The Wall Street Journal.
  • Ipak se kreće! Pfizer povukao aplikaciju COVID-19 Jab u Indiji nakon što je regulator zatražio lokalno suđenje (https://welovetrump.com/2022/02/14/pfizer-withdraws-covid-19-jab-application-in-india-after-regulator-demands-local-trial/?utm_source=newsletter_ptn&utm_medium=email&utm_campaign=ptn)
  • Nakon što svakodnevno športske zvijezde padaju, umiru na terenu ili pate od srčanih udara i miokarditisa nakon cijepljenja protiv COVID-a najbolji rumunjski nogometni tim Steaua najavio je zabranu cijepljenja svojih igrača. »Bilo je samo pitanje vremena kada će ova izvješća dosegnuti toliku kritičnu masu da će treneri, vlasnici, investitori i dužnosnici koji okružuju ove športske momčadi reagirati na odgovarajući način, a mislim da je tek počelo«, napisao je Vince Quill. Prema posljednjim izvješćima, vlasnik Steaue iz Bukurešta, najavio je zabranu cijepljenja igrača. Kao razlog navodi srčane probleme osobito kod starijih igrača nakon uzimanja cjepiva, piše Daily Mail. Također tvrdi da su igrači rumunjskih rivala Cluja i Rapida iz Bukurešta imali poteškoća zbog uzimanja cjepiva, posebice 36-godišnji krilni igrač Ciprian Deac. »Nadam se da sam u pravu. Cijepljeni gube snagu. To je potvrđeno znanstveno«, rekao je rumunjski novinar Emanuel Rosu.
  • Na dan agresije Rusije na Ukrajinu Visoki predstavnik EU-a za BiH Christian Schmidt najavio je jačanje privremenih pričuvnih vojnih snaga pri misiji EUFOR-a Althea u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prema Schmidtu u BiH dolaze četiri satnije s oko 500 pripadnika pričuvnih snaga EUFOR-a, što potvrđuje “opredijeljenost međunarodne zajednice za očuvanje integriteta i stabilnost države Bosne i Hercegovine i njenih institucija temeljenih na Daytonskom sporazumu”. Europska unija je vojnu misiju u BiH, sa zadaćom osiguranja provedbe Daytonskog sporazuma, preuzela od NATO-a 2004. i tada je u toj zemlji bilo raspoređeno oko sedam tisuća vojnika, da bi taj broj potkraj prošle 2021. godine bio smanjen na 600. lako naoružanih pripadnika. Iako je Milorad Dodik godinama najavljivao da će se Republika srpska odvojiti od BiH i pripojiti Srbiji, čelnike EU-a to nije brinulo, ali, tek nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu sada i u Bruxellesu misle o slanju vojnika u BiH. Teško im je vjerovati da misle ozbiljno. To zna i Putin. A i Dodik i Vučić.
  • Specijalni odvjetnik Michael Gableman već neko vrijeme istražuje prijevaru koja se dogodila u Wisconsinu tijekom predsjednički izbora u SAD-u. Brojna ‘odstupanja’ prijavljena su iz Wisconsina tijekom izbora 2020. poput 83.000 ‘nedostalih’ glasačkih listića koji su do danas ostali misterij. Gableman je nedavno objavio samo neke od nalaza u svojoj istrazi koja je u tijeku, a čak je uputio i pozive da se decertificiraju rezultati izbora 2020. u Wisconsinu. Kao odgovor na ovo, Wisconsin GOP sazvao je hitan sastanak. »Može li prva država koja je decertificirala rezultate u pokušaju ispravljanja prijevare 2020. biti Wisconsin?«, pitaju se na Welovetrump.com (https://welovetrump.com/2022/03/02/special-counsel-calls-for-wisconsin-to-be-decertified/?utm_source=website_link_trending1)

Marijan Majstorović

Povezani članci

Lako je Mađarima kad imaju Orbána

HF

DORH i USKOK se svrstali na stranu oporbe?

HF

Turističku sezonu uništili Andrejevi “prijatelji”

HF

Predsjednik Sabora ne smije tužakati

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...