Hrvatski Fokus
Društvo

Što je Rusija i kamo ide?

Još je Gulielmo Ferrero davno uočio da bez ruskog “mira” i “artela”, bez toga zajedništva, nema države ni civilizacije

 

Na pitanje što je Rusija vrlo je teško odgovoriti egzaktno jer su i sami Rusi i njihovi geopolitički protivnici namjerno iskrivili i zamaglili sliku. Kijevska Rus(ija) koja se protezala od granica Finske do Rumunjske bila je žitorodno područje, koje je ubrzo zainteresiralo Vikinge (Normane) koji smjenjuju na vlasti domaće poljanske (pleme Poljani) vladare. Primanje kršćanstva od Bizanta je jedan od ključnih događaja; utjecaj mongolskih naroda, borbe protiv križara Teutonaca, surovost Ivana Groznoga i njegovih boljara su rodni list Rusije.

Petar Veliki i donekle carica Katarina htjeli su europeizirati Rusiju, dolaze u državu zapadni Europljani i prosvjetiteljske ideje, prosvijećeni apsolutizam uzima državne uzde.

Što je bila tu Rusija u osvit 20 stoljeća, “Meduzina glava” kako Talijan Ferrero vidi Moskvu ili zemlja Čajkovskoga i Dostojevskoga (oba rodom Ukrajinci), Turgenjeva (starinom Tatarin), Tolstoja?

Uzmimo slikarska djela koja mogu dati nekakvu slezenu Rusije; Ilija Rjepin s Ivanom IV. koji grli sina kojega je u bijesu umorio, seljaci koji vuku lađe uz Volgu, slika “Litija” koja je čista književnost i sociološki presjek ruskoga naroda; Boris Kustodijev s golemim boljševikom koji stupa ulicama sa zastavom poput križanca Frankensteina i medvjeda, ikone i bijeli kvadrat na bijeloj podlozi Ukrajinca Maljeviča, sve do građanskih realista i razuzdanih kolorista Ljapkala i Maljavina.

Na čast služi starom Vasiliju Vereščaginu slika Apoteoza rata; zašto lubanje tvore piramidu i je li ta slika utjecala na Krležinu pjesmu “Plameni vjetar” (nad piramidom mrtvih domobrana)? Slikari ruske prirode mističnoga sjevera Isak Levitan, Nesterov s monasima i lisicom, sladunjava čarolija Armenca marinista Ajvazovskoga, šume i polja Šiškina, šagalovske maštarije ne će nas ovoga puta zanimati.

Je li Rusija zaostala feudalna despocija ili bujajuća ekonomija, je li mistična i vjerska ili gargantuovski neumjerena u poroku, je li kozmopolitska ili nacionalistička i što to znači Aleksandru Duginu euroazijanizam, je li riječ o oksimoronu ili kakvom kalergijevskom planu (Rikard von Coudenhove Kalergi, austrijski plemić, sin japanske građanke. Želio ujedinjenu Europu, ali i stapanje Eurazije. Koliko su njegove ideje usporedive sa Šufflayevim – vidi “Na Pacifiku g. 2255.”)

Je li komunizam Rusiju demografski i ekonomski unazadio i uništio joj selo i kulturu ili je stvorio od nje velesilu koja stvara atomsku bombu i svemirske letjelice? Je li ruska ekonomija bila “šoder”, ili za razliku od američke kaubojske (ne čikaške mafijaške !) realna ekonomija. Jesu li Rusi na zemlji i je li KGB stvorio pametnu elitu koja razumije promjene u svijetu, dočim je Zapad degenerirao i stvara spekulativnu ekonomiju, a odumiranje nastoji kompenzirati uvozom stanovništva druge kulture.

Vole li Arapi Ruse? Vole li Azijci Ruse? Kakav je odnos Rusa i židovstva, koliko su Aškenazi (istočno i srednjoeuropski Židovi) Slaveni, kavkasci ili Hazari i što su bili ti Hazari, je li pleme slično Mađarima ili Turcima?

I taj “slavni” Veliki Oktobar, Lenjin u zapečaćenom vagonu, mason Kerenski koji šalje demoraliziranu vojsku pod Brusilovim u napad na Nijemce da bi je maknuo iz glavnoga grada. I to baš u trenutku kad su boljševici bili na koljenima, tj. pritvoreni ili u bijegu. Kakva veličanstvena izdaja! Slučajno je njegov otac bio nastavnik Lenjinu na fakultetu, iz istoga su grada!

Koliko je ljudi uopće Staljin pobio? Koliko je među pobijenima, zatvorenima i radnicima u Sibiru bilo komunista, te staljinista? Koliko je ljudi odnio Rusiji Drugi svjetski rat? Koje profite su stvarali robijaši u Sibiru? Zašto se uništavalo seljake, npr. u strašnom Holodomoru? Zašto Japan u Drugome svjetskom ratu nije napao Rusiju? Što je danas Ruska pravoslavna crkva koju je svojedobno Staljin surovo srezao i sveo na svoj kalup?

Čovjek koji je od bogoslova postao mafijaš, od mafijaša komunist. Je li i ona “evoluirala” kao i Politbiro koji je od Azijata Staljina na kraju povijesnoga procesa dao simpatičnoga, kulturnoga i mirotvornoga Gorbačova. Je li KGB dopustio raspad Sovjetskoga saveza, kupio strateška poduzeća i čekao vrijeme za kontraudarac? Što je stihija, a što plan i program? S kim je Rusija financijski vezana? Je li Rusija imala pozitivnu ulogu u rješenju hrvatskoga pitanja?

Radovi Ivana Očaka su izvrsni, a “prijateljski” odnos Tite i Brežnjeva je najveća farsa u Brozovom životu koji je divovska laž. Je li moguće partnerstvo Rusije, Turske, Indije, Kine s EU-om? Može li se ovaj sukob u Ukrajini držati pod kontrolom, pa čak i zaustaviti? Što Rusi točno žele u Ukrajini?

Ovdje se prisjetiti Odese u Ukrajini, grada kojeg podiže španjolsko ruski admiral Jose de Ribas, grada Iljfa i Petrova (Evgenija naravno), Ajvazovskijeh šampanjskih marina, nacističko sovjetskoga rata, Židova u Odesi, hrvatskih pomoraca i trgovaca, pokolja nad 18 Hrvata u Odesi (jer su naši ratni zarobljenici htjeli ići u rat pod jugoslavenskim a ne srpskim znakovljem, po jutru se dan poznaje!) milijunskih masa Nijemaca iz Povolžja, krimskih Tatara…”. Hoće li Herder biti u pravu kada kaže da će Slaveni regenerirati Europu? Ili će se europeidi razmrviti u dekadenciji i suvišnim borbama dok kineski, indijski i islamski svijet raste ekonomski i demografski.

Odgovor ne će dati razvikani Berdjajev nego Le Bon i Ortega y Gasset! Ili možda braća Karamazovi? Ili su po srijedi tajanstvene i mračne sile Majstora i Margarite i babe Vange? Šalu na stranu, radi se o jakom kolektivnom duhu kojeg su ozbiljni istraživači poput Ferrera uočili prije više od 120 godina (kroz zadruge, tj. ruski “mir” i “artel”); bez toga zajedništva nema države ni civilizacije. A europskoga zajedništva očito nema, sad kad je najpotrebnije! Ni ciljeva, ni vizije ni metoda, ni zajedničke volje i sile!

Teo Trostmann

Povezane objave

VJER(OV)NIČKE TEME – Božić u šopingu

HF

AFORIZMI – Razmak i rastojanje

HF

Napisati novi Ustav…

HF

MUDROSITNICE – Kroz tamne naočale

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više