Dick Vethaak: Veliko je pitanje što se događa u našem tijelu? Nakupljaju li se čestice mikroplastike u tijelu? Prenose li se one do određenih organa, prolaze li krvno-moždanu barijeru
Časopis „Environment International“ objavio je 24. ožujka zapanjujuće izvješće u kojem znanstvenici otkrivaju da „mikroplastika ne samo da može putovati po tijelu putem ljudske krvi, već se čak može ‘smjestiti’ u različite organe u tijelu.“ Ovo je prvo znanstveno izvješće u kojem se po prvi puta opisuje prisutnost mikroplastičnih čestica otkrivenih u ljudskoj krvi gotovo kod 80 posto testiranih osoba.
Znanstveno otkriće pokazuje prisutnost sićušnih čestica plastike koje putem krvotoka putuju cijelim tijelom i mogu se nakupljati u organima. Međutim, učinak mikroplastičnih čestica na zdravlje čovjeka trenutno nije poznat. Ipak, znanstvenici su zabrinuti zbog ovog najnovijeg otkrića jer je ranijim laboratorijskim ispitivanjima utvrđeno da čestice mikroplastike uzrokuju oštećenja stanica. Isto tako poznato je da udišemo mikroplastične čestice koje se nalaze u zraku te da su one na godišnjoj razini odgovorne za milijune preuranjenih smrti.
Mikroplastiku čine vrlo sitne čestice plastike koje nastaju kao rezultat golemih količina plastičnog otpada bačenog u okoliš. Ove mikroplastične čestice pronađene su diljem cijelog planeta – od vrha Mount Everesta do oceanskih dubina.
Od ranije je već poznato da ljudi unose mikroplastične čestice u organizam putem konzumiranja hrane i pitke vode te udisanjem. Nadalje, mikroplastične čestice otkrivene su i u fecesu (izmetu) beba i odraslih.
Znanstvenici su proveli laboratorijsku analizu uzoraka krvi sakupljenih od 22 anonimnih, odraslih i potpuno zdravih donora – čestice plastike utvrđene su u 17 uzoraka krvi. Polovica ispitanih uzoraka sadržavala je PET plastiku (polietilen tereftalat, PET ili dacron, op.prev.) od koje se najšečće proizvode boce za pića; trećina ispitanih uzoraka krvi sadžavala je polistiren koji se najviše koristi u proizvodnji ambalaže za pakiranje hrane i drugih proizvoda. Četvrtina ispitanih uzoraka krvi sadržavala je polietilen od kojeg se proizvode plastične vrećice.
„Naša je studija prvi pokazatelj da imamo polimerne čestice u krvi – to je revolucionarni rezultat“, rekao je profesor Dick Vethaak, ekotoksikolog na Sveučilištu Vrije u Amsterdamu (Vrije Universiteit, Amsterdam, Nizozemska). te dodao: „Moramo proširiti istraživanje i povećati uzorke, kao i procjenu broja polimera itd.“
„Svakako je razumno biti zabrinut“, rekao je prof. Vethaak u razgovoru za „The Guardian“ te potom dodao: „Čestice su ondje i one se cijelim tijelom prenose putem krovotoka.“ Također je naglasio da je ranije znanstveno istraživanje koje su proveli istraživači Sveučilišta u New Yorku (New York University) otkrilo 10 puta veću koncentraciju mikroplastike u fecesu novorođenčadi i dojenčadi u usporedbi s fecesom odraslih osoba: „bebe hranjene plastičnim bočicama dnevno gutaju milijune čestica mikroplastike.“
Zabrinjavajuća je činjenica da su tragovi mikroplatike pronađeni i u mekoniju, tj. prvom fecesu novorođenčeta. „Mi također dobro znademo da su bebe i djeca mnogo osjetljiviji i ranjiviji na izloženost kemikalija i mikroplastičnih čestica“, izjavio je prof. Vethaak te dodao: „Mene ovo mnogo zabrinjava.“
„Veliko je pitanje što se događa u našem tijelu? Nakupljaju li se čestice mikroplastike u tijelu? Prenose li se one do određenih organa, prolaze li krvno-moždanu barijeru? Jesu li razine otkrivenih čestica mikroplastike sposobne prouzročiti bolest? Moramo hitno provesti daljnja istraživanja kako bismo dali odgovor na ova pitanja“, rekao je prof. Vethaak.
Navedeno istraživanje čije rezultate je objavio časopis „Environment International“ financirano je od strane nizozemske Nacionalne organizacije za znanstvena istraživanja i razvoj (‘National Organization for Health Research and Development’) te od „Common Seas“, društvene institucije koja radi na smanjenju onečišćenja uzrokovanog plastikom.
„Predviđa se udvostručenje proizvodnje plastike do 2040. godine“, rekao je Jo Royle, osnivač „Common Seas“ te dodao: „Imamo pravo znati što sve ova plastika čini u našim tijelima.“ Isto tako Europska unija već financira znanstveno istraživanje učinka mikroplastike na fetuse i na dojenčad, kao i na imuni sustav.
Novija znanstvena studija otkrila je da se mikroplastika može prihvatiti ili „zalijepiti“ za vanjsku membranu crvenih krvnih stanica tj. eritrocita te tako ograničiti njihovu sposobnost prijenosa kisika. Mikroplastika također je pronađena i u placenti trudnica; poznato je da kod skotnih ženki štakora mikroplastične čestice vrlo brzo prolaze kroz pluća u srce, mozak i druge organe fetusa.
Novi pregledni rad koji je u utorak 22. ožujka (2022.) objavio časopis „Exposure and Health“, čiji ko-autor je i prof. Dick Vethaak, procjenjuje rizik od karcinoma i zaključuje: „Hitno je potrebno detaljnije istraživanje o tomu kako mikro- i nano plastika utječe na strukture i procese ljudskog tijela, te mogu li i kako transformirati stanice i izazvati karcinogenezu, posebno u svjetlu eksponencijalnog povećanja proizvodnje plastike. Problem je svakim danom sve hitniji.“
Izvor:
- Damian Carrington: „Microplastics found in human blood for first time,“ The Guardian, 24. 3. 2022.; www.theguardian.com/environment/2022/mar/24/
- Heather A. Leslie, Dick Vethaak et al.: „Discovery and quantification of plastic particle pollution in human blood,“ Environment International 24. 3. 2022. / ScienceDirect, www.sciencedirect.com/science/article/
- „Infants have more microplastics in their feces than adults,“ 22. 9. 2021., American Chemical Society / Science Daily; www.sciencedaily.com/releases/
- Elisabeth S. Gruber et al.: „To Waste or Not to Waste: Questioning Potential Health Risks of Micro- and Nanoplastics with a Focus on Their Ingestion and Potential Carcinogenicity“, Exposure and Health, 22. 3. 2022.; www.springer.com/journal/12403
