Hrvatski Fokus
Gledišta

Bauk i Grbin priznali da registar birača nije bio sređen 21. rujna 2014. godine

Dok je Bauk bio ministar policija je masovno provjeravala prebivališta običnih građana

 

Val negodovanja izazvali su nedavno otkriveni postupci saborskih zastupnika Arsena Bauka i Peđe Grbina koji imaju prijavljeno prebivalište u mjestima udaljenim od Zagreba (Bauk na Braču, a Grbin u Puli) iako s obiteljima žive u Zagrebu. Ironično je da takav prijestup radi upravo Bauk za čijeg je ministarskog mandata donesen 2012. godine Zakon o prebivalištu te je detaljno kontrolirano jesu li građani prijavili lažno prebivalište.

Političari koji žive izvan Zagreba, a postali su saborski zastupnici moraju dolaziti na posao u Sabor. To je logično i samorazumljivo, nitko to ne spori. Vjerojatno među saborskim zastupnicima stvarno i ima onih koji zaista žive izvan Zagreba, u svojim izbornim jedinicama. Pa čak i njima, moraju li baš građani plaćati najamninu u Zagrebu? Prema pisanju medija, trenutačno plaćamo najam za 66 saborskih zastupnika. Dobiva li prosječni mali hrvatski čovjek takve povlastice na svojem radnom mjestu? Kako je u drugim državama?

“U Americi, ako ste senator ili kongresnik, svi moraju putovati i dolaziti u Washington, ne postoji stotine i stotine kuća. Možda dobiju neki dodatak, ali oni se moraju sami snaći, država ne nudi stanove ni kuće tim ljudima. Prema tome u Hrvatskoj imamo jedno nasljeđe iz komunizma, gdje ljudi koji su na pozicijama umjesto da služe ljudima, oni vladaju nama”, rekao je Stjepo Bartulica, dodavši da treba vrijediti načelo osobne odgovornosti, odnosno da svi odgovaraju za ono što rade.

U Hrvatskoj, međutim, oni koji su u Saboru malo duže vrijeme postali su majstori za korištenje svih mogućih povlastica. Čak javno prozivaju političare iz suprotnog tabora za jednake stvari koje oni potajno čine. Dovoljno je vidjeti najnoviji slučaj saborskih zastupnika SDP-a Peđe Grbina i Arsena Bauka koji su javno prozivali Zvonimira Frku Petešića, predstojnika ureda premijera Vlade RH, zbog malverzacija s prebivalištem, a oni sami ne žive na adresama gdje su prijavili prebivalište.

Bauk je 2013. godine čistio biračke popise

Sam Arsen Bauk dok je bio ministar uprave ‘čistio je biračke popise’ i policija je dolazila ljudima na vrata provjeravati gdje žive. Bauk je vjerojatno jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka za pitanje boravišta i prebivališta. Na temelju Zakona o prebivalištu 2013. godine došlo je i do velike policijske akcije na području cijele Hrvatske, a napose na vrgoračkom području. Svi raspoloživi policajci poslani su na teren kako bi provjerili stanje i brisali sve građane za koje se utvrdilo da stvarno ne stanuju na prijavljenim adresama. Protiv osoba koje su prilikom prijave prebivališta i boravišta dale lažnu izjavu, pokrenuti su prekršajni postupci, a predviđena novčana kazna je po zakonu u iznosu od 500 do 5.000 kuna. To je, navodno, učinjeno zato što je na parlamentarnim izborima 4.prosinca 2011. i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine na popisu birača grada Vrgorca bilo 7.074 osoba, a prema popisu stanovnika 2011. godine u Vrgorcu je  popisano 6.572 stanovnika. Tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić tada je potvrdio da se akcije provjere prebivališta nisu provodile samo u vrgoračkom kraju, nego u cijeloj Hrvatskoj od kada je na snagu stupio novi Zakon o prebivalištu.

Više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko-kninska i Vukovarsko-srijemske županija, a između devetsto i tisuću birača na tisuću  stanovnika popisanih 2011. godine imale su: Bjelovarsko-bilogorska 949, Primorsko-goranska 970, Virovitičko-podravska 987, Brodsko-posavska 980, Osječko-baranjska 955, Splitsko-dalmatinska 946, Istarska 960 i Dubrovačko-neretvanska županija 946. Hrvatska je imala 955 birača na tisuću stanovnika popisanih 2011. godine i imala je 605.103 birača više od broja punoljetnika popisanih 2011. godine.  Zbroj birača županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Baranja je imala više birača od stanovnika popisanih 2011. godine. Između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika imalo je 108 gradova i/ili općina s više od dvije i pol tisuća stanovnika popisanih 2011. godine, a 95 gradova i/ili općina imalo je više birača od stanovnika.

Jedinice lokalne samouprave s devetsto do tisuću birača na tisuću stanovnika popisanih 2011. godine bile su: Brdovec s 931, Dugo Selo s 922, Jastrebarsko s 923, Rugvicca s 910 i Velika Gorica s 913 iz Zagrebačke županije, Hum na Sutli s 914 iz Krapinsko-zagorske, Kutina s 923, Novska s 974 i Sisak s 952, Duga Resa s 925, Draganić s 966, Generalski Stol s 991, Josipdol s 937, Karlovac s 999 i Ogulin s 992 Karlovačke, Novigrad Podravski s 900, Rasinja s 913 i Sokolovac s 901 iz Koprivničko-križevačke, Čazma s 905, Dežanovac s 994, Kapela s 943, Nova Rača s 912, Rovišće 902 i Veliko Trojstvo s 922 iz Bjelovarsko-Bilogorske, Čavle s 923, Delnice s 912, Kraljevica s 920, Lovran s 994,Matulji s 939, Rab s 942 i Rijeka s 960 iz Primorsko-goranske, Novalja s 995 iz Ličko-senjske, Orahovica s 963 i Virovitica s 953 iz Virovitičko-podravske, Jakšić s 939, Kaptol s 917, Kutjevo s 993, Pleternica s 911, Požega s 936 i Velika s 935 iz Požeško-slavonske, Brodski Stupnik s 946, Bukovje s 953, Cernik s 988, Donji Andrijevci s 949, Garčin s 940, Nova Gradiška s 993, Nova Kapela s 923, Oprisavci s 924, Oriovac s 952, Sibinj s 932, Slavonski Brod s 996, Staro Petrovo Selo s 979 i Vrpolje s 936 iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru s 995, Posedarje s 973, Sveti Filip i Jakov s 929 i Zadar iz Zadarske, Antunovac s 910, Belišće s 902, Bilje s 980, Bizovac s 909, Čepin s 980, Donji Miholjac s 904, Drenje s 902, Đakovo s 916, Đurđenovac s 925, Koška s 991, Osijek s 950 i Podgorač s 969 iz Osječko-baranjske, Primošten s 989 i Šibenik s 989 iz Šibensko-kninske, Babina Greda s 999, Bošnjaci s 982, Gradište s 990, Ilok s 983, Otok s 967, Privlaka s 970, Stari Mikanovci s 900 i Vinkovci s 907 iz Vukovarsko-srijemske,  Dugi Rat s 953, Imotski s 928, Marina s 991, Omiš s 981, Podbablje s 994, Seget s 968, Split s 909, Trilj s 981 i Trogir s 998 iz Splisko-dalmatinske, Fažana s 975, Kršan s 974, Labin s 998, Marčana s 900, Novigrad s 979, Pula s 947, Sveta Nedjelja s 934 i Vodnjan s 937 iz Istarske, Dubrovniks 948, Konavle s 912, Korčula s 973, Ploče s 955, Vela Luka s 934 i Župa dubrovačka s 922 iz Dubrovačko-neretvanske, Mursko Središće s 935, Podturen s 959, Selnica s 947, Sveti Marko na Muri s 980 i Štrigova s 983 iz Međimurske županije te Grad Zagreb s 922 birača na tisuću stanovnika. 

Više birača od stanovnika imali su: Dvor s 1.523 birača na tisuću stanovnika, Glina s 1.175, Gvozd s 1.639, Hrvatska Kostajnica s 1.210, Petrinja s 1.056 i Sunja s 1.334 i Topusko s 1.328 iz Sisačko-moslavačke, Barilović s 1.058, Netretić s 1.022, Ozalj s 1.023, Slunj s 1.069 i Vojnić s 1.476 iz Karlovačke, Bednja s 1.051 iz Varaždinske, Daruvar s 1.023, Đulovac s 1.176, Grubišno Polje s 1.354 i Veliki Grđevac s 1.074, Cres s 1.017, Crikvenica s 1.140, Čabar s 1.102, Krk s 1.042, Mali Lošinj s 1.042, Malinska Dubašnica s 1.209, Novi Vinodolski s 1.086, Omišalj s 1.121, Opatija s 1.014, Vinodolska općina s 1.006 i Vrbovsko s 1.015 iz Primorsko-goranske, Brinje s 1.056, Gospić s 1.112, Otočac s 1.032, Perušić s 1.150S, Plitvička Jezera i Senj s 1.018 iz Ličko-senjske, Čačinci s 1.067, Gradina s 1.014, Lukač s 1.012, Slatina s 1.037 i Suhopoplje iz Virovitičko-podravske, Brestovac s 1.152, Lipik s 1.010 i Pakrac s 1.303 iz Požeško-slavonske, Okučani s 1.340 i Velike Kopanica s 1.015 iz Brodsko-posavske, Benkovac s 1.731, Gračac s 1.731, Nin s 1.122, Obrovac s 1.704, Pakoštane s 1.006, Poličnik s 1,023, Preko s 1.114, Ražanac s 1.080, Sukošan s 1.449 i Vir s 1.345 iz Zadarske, Beli Manastir s 1.080, Čeminac s 1.048, Darda s 1.066, Draž s 1.153, Erdut s 1.112 i Kneževi Vinogradi s 1.082 iz Osječko-baranjske,Drniš s 1.170, Kistanje s 1.454, Knin s 1.306, Skradin s 1.449, Tisno s 1.055 i Vodice s 1.152 iz Šibensko-kninske, Borovo s 1.017, Drenovci s 1.017, Gunja s 1.183, Markušica s 1.054, Nijemci s 1.037, Stari Jankovci s 1.076, Trpinja s 1.005, Vrbanja s 1.062, Vukovar s 1.177 i Županja s 1.053 iz Vukovarsko-srijemske, Baška Voda s 1.250, Gradac s 1.243, Hrvace s 1.039, Hvar s 1.006, Jelsa s 1.028, Makarska s 1.152, Okrug s 1.292, Proložac s 1.036, Supetar s 1.078 i Vrgorac s 1.076 iz Slitsko-dalmatinske, Buje s 1.017, Medulin s 1.069, Poreč s 1.020, Rovinj s 1.017 i Umag s 1.022 iz Istarske, Blato s 1.010 i Orebić iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Na prvim izborima za Europski parlament održanim 448 dana nakon Referenduma o pristupanju u Europsku uniju 14. travnja 2013. godine bilo je na biralištima u Hrvatskoj 349.754 birača manje, a Šibensko-kninska županija imala je više birača od stanovnika s 1.002 birača na tisuću stanovnika sredinom 2013. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku. Ovo je dokaz da grube manipulacije s prebivalištem Vlada prije izbora za Hrvatski 2011. godine kako bi se namještali rezultati izbora s biračima koji su imali lažna prebivališta u Hrvatskoj.

Sisačko-moslavačka županija imala je 950 birača na tisuću stanovnika,  Karlovačka 941, Primorsko-goranska više od 900, Ličko-senjska 974, Požeško-slavonska 901, Brodsko-posavska 911, Zadarska 961, Vukovarsko-srijemska 913 i Istarska 902. Na biralištima u Hrvatskoj bilo je 267.930 registriranih birača više od punoljetnika sredinom 2013. godine.

Od devetsto do tisuću birača na tisuću stanovnika imali su: Hrvatska Kostajnica 957 iz Sisačko-moslavačke, Barilović s 959, Generalski Stol s 937, Netretić s 928, Ogulin s 903 i Ozalj s 931 iz Karlovačke, Bednja s 935 iz Varaždinske, Daruvar s 907, Đulovac s 900, Grubišno Polje s 927, Cres s 933, Čabar s 983, Krk s915, Lovran s 916, Mali Lošinj s 960, Novi Vinodolski s 992, Opatija s 938, Vinodolska općina s 932 i Vrbovsko s 953 iz Primorsko-goranske, Brinje s 926, Gospić s 921, Novalja s 928, Otočac s 905, Perušić s 971 i Senj s 939 iz Ličko-senjske, Čačinci s 958 i Suhopolje s 911 iz Virovitičko-podravske, Brestovac s 982 iz Požeško-slavonske, Cernik s 911, Nova Gradiška s 904 i Slavoski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru s 908,Nin s 993, Pakoštane s 910, Poličnik s 913, i Ražanac s 951 iz Zadarske,  Beli Manastir s 940, Čeminac s 910, Darda s 917 i Kneževi Vinogradi s 967 iz Osječko-baranjske, Primošten s 931 i Tisno s 955 iz Šibensko-kninske, Drenovci s 954, Ilok s 913, Markušica s 936, Nijemci s Stari Jankovci s 963, Trpinja s 918, Vrbanja s 937 i Županja s 968 iz Vukovarsko-srijemske, Hrvace s 962, Hvar s 930, Marina s 922, Omiš s 908, Proložac s 931, Seget s 918, Supetar s 989, Trogir s 923 i Vrgorac s 981 iz Splitsko-dalmatinske, Buje s 978, Fažana s 926, Kršan s 916, Labin s 928, Medulin s 978, Novigrad s 912, Poreč s 947, Rovinj s 946 i Umag s 956 iz Istarske županije, Blato s 921, Korčula s 903 i Orebić s 920 iz Dubrovačko-Neretvanske, Podturen s 900 i Sveti Marko na Muri s 912 iz Međimurske županje.

Više birača od stanovnika 31. prosinca 2012. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku imali su: Dvor s 1.266 birača na tisuću stanovnika, Glina s 1.035, Gvozd s 1.424, Hrvatska Kostajnica s 1.057, Sunja s 1.123 i Topusko s 1.126 iz Sisačko-moslavačke, Slunj s 1.068 i Vojnić s 1.167 iz Karlovačke, Crikvenica s 1.040, Malinska-Dubašnica s 1.076 i Omišalj s 1.027 iz Primorsko-goranske, Plitvička Jezera s 1.059 iz Ličko-senjske, Lipik s 1.010 i Pakrac s 1.055 iz Požeško-slavonske, Okučani s 1.134 iz Brodsko-posavske, Benkovac s 1.306, Gračac s 1.462, Obrovac s 1.425, Preko s 1.039i Vir s 1.157 iz Zadarske, Draž s 1.050 i Erdut s 1.003 iz Osječko-baranjske, Drniš s 1.040, Kistanje s 1.215, Knin s 1.096, Skradin s 1.215 i Vodice s 1.031 iz Šibensko-kninske, Gunja s 1.007 i Vukovar s 1.020 iz Vukovarsko-srijemske, Baška Voda s 1.125, Gradac s 1.091, Jelsa s 1.042, Makarska s 1.059 i Okrug s 1.151 iz Splitsko-dalmatinske županije. 

Benkovac, Crikvenica, Makarska, Medulin, Obrovac, Knin, Drniš… imali su i nakon Baukovog brisanja viška birača u Vrgorcu više birača od stanovnika popisanih 2011. godine.

SDP je spriječio održavanje referenduma o izbornim pravilima 2014. godine

Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako može biti više birača od stanovnika?

O gruboj manipulaciji brojem birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj počeo je pisati bloger  Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su  tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika. Broj birača bio je preko 605 tisuća veći od broja punoljetnika popisanih 2011. godine.

Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma.  Udruga “U ime obitelji” je 2014. prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Arsen Bauk tvrdio da Hrvatska ima 4.042.522 birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa = 10% od tog broja. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da preferencijskim glasovima određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora, da van parlamentarne stranke moraju prikupiti tri tisuće potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima  i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.

Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosim u cijelosti. Milan Kujundžić: “Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada ( Milanovićeva ) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda”. 

Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom ” festivalu demokracije” kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića? Arsen Bauk je priznao da je Vlada Zorana Milanovića lažnim brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Predsjednik Republike Zoran Milanović je organizirao kršenje Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj i zbog toga bi trebao kazneno odgovarati.

Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi “Glasujmo imenom i prezimenom” odnosno smrtnu presudu neposrednoj demokraciji gušenjem?

Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki, Krešimir Macan, Sandra Benčić i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara, demografa i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj.  

Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je bio 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih 12.581, a za 2014. godinu broj stanovnika je bio manji za 46.500, a broj punoljetnih 18.587 (I. tablica).

Na II. Izborima za Europski parlament održanih 25. svibnja 2014. godine i u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. godine ( IV. tablica ) bilo je od devetsto do tisuću birača u: Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji. Broj birača se povećao od drugih izbora za Europski parlament do drugog kruga predsjedničkih izbora za samo 231 dan za 27.256 birača registriranih na biralištima u Hrvatskoj ( II. I V. tablica ). Jadranska Hrvatska imala je u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine preko 920 birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine.

Sedamnaest općina ili gradova imalo je više birača od stanovnika popisanih 2011. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine, a od tih samo dvije administrativne jedinice pripadaju statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska: Gvozd i Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji, a petnaest pripada Jadranskoj Hrvatskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski i Malinska Dubašnica u Primorsko-goranskoj, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir u Zadarskoj, Skrdin i Vodice u Šibensko-kninskoj, Gradac, Makarska, Okrug, i Supetar u Splitsko-dalmatinskoj i Medulin u Istarskoj županiji. Od devetsto do tisuću birača imalo je 49 administrativnih jedinica u Jadranskoj Hrvatskoj, a samo 23 u Kontinentalnoj. Politička kasta uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa smatra da građani moraju vjerovati svim njihovim lažima ( pipl mast trast as izjaviše u Europskom parlamentu ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović “. Vladimir Šeks je smatrao da je postojeći Zakon za izbor zastupnika u Hrvatskoj dobar, jer su svi izbori od 2000. godine provedeni po takvim izbornim pravilima, ali da treba korigirati izborne jedinice tako da glas birača vrijedi jednako. Prema preporukama Venecijanske komisije izborne jedinice treba usklađivati češće ovisno o promjenama broja stanovnika ili broja birača, ali naša politička kasta selektivno prihvaća samo preporuke koje joj odgovaraju. Oni ne poštuju upozorenje Ustavnog suda niti zahtjeve birača.

Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje je tražio dr. sc. Miroslav Škoro kao  predsjednički kandidat. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja ” Nove hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja hrvatskog naroda i glasača Domovinskog pokreta. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i “ustaške guje” da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.

Članak 1.

  1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
  2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
  3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Zahtjevi građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” bili su:

  1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;
  2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %;
  3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;
  4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;
  5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,

6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;

  1. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i
  2. Samostalni nastup stranaka na izborima.
I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2021. GODINE
God. S ΔS P ΔP p
2001.  P 4.437.460 0 3.505.533 0 790
2011.  P 4.284.889 152.571 3.487.034 18.499 814
2012. 4.267.558 169.902 3.478.171 27.363 815
2013.   4.255.689 181.771 3.474.453 31.080 816
2014.   4.238.389 199.071 3.468.447 37.086 818
2015.  4.203.604 233.856 3.449.154 56.379 821
2016.   4.174.349 263.111 3.435.425 70.108 823
2017.   4.124.531 312.929 3.395.979 109.554 823
2018. 4.087.843 349.617 3.377.287 128.246 826
2019. 4.065.253 372.207 3.364.426 141.107 828
2021.  P 3.888.529 548.931 3.230.728 274.805 831

Oznake:

S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. Do 2019. (DZS) (https://www.dzs.hr);

ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,

P = broj punoljetnih stanovnika;

ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i

p = P / S x 1000 = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u promilima.  

II. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 25. STUDENOG 2007. DO 8. STUDENOG 2015. GODINE
Datum B ΔB Δt g P B – P
25.11. 2007.      S 4.073.630 3.505.533 568.097
17.05. 2009.      L 4.085.470 11.840 539 8.018 = 579.937
10.01.2010.       P 4.089.320 3.850 238 5.904 = 583.787
04.12. 2011.      S 4.092.493 3.173 693 1.671 3.487.034 605.827
22.01. 2012.   RP 4.092.137 -356 49 -2.652 3.478.171 613.966
14.04. 2013.      E 3.742.383 -349.754 448 -284.955 3.474.453 267.930
19.05. 2013.      L 3.767.170 24.787 35 258.493 = 292.717
01.12. 2013.   RB 3.777.518 1.348 196 19.270 3.471.450 306.068
25.05. 2014.      E 3.760.783 -16.735 175 -34.904 3.468.447 292.336
21. 09. 2014.  RB 4.042.522 281.739 119 864.157 = 574.075
28.12. 2014.      P 3.773.687 -268.835 98 -1.001.273 3.458.801 314.886
11.01. 2015.      P 3.788.039 14.352 14 374.177 = 329.238
30.05. 2015.   RB 3.817.092 29.053 139 76.290 3.449.154 367.938
08.11. 2015.      S 3.759.844 -57.248 162 -128.985 3.442.290 337.554

Oznake u tablici:

B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, 

ΔB  = Bi+1 – B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i

g = ΔB  / Δt x 365 = prosječna godišnja promjena broja birača.

P = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. I 2011. godine i prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2015. i

B – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine, a od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a sredinom godina.

Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.

E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.

III. REFERENDUM O PRISTUPANJU U EUROPSKU UNIJU I PRVI IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT 2013. GODINE
Ž. S11 B1 S13 B2 B1 – B2 p1 p2
ZG 317.606 284.793 318.679 266.645 18.148 897 837
KZ 132.892 114.920 130.510 107.922 6.998 865 827
SM 172.439 177.950 165.166 156.828 21.122 1.032 950
KA 128.899 133.333 124.820 117.396 15.937 1.034 941
VA 175.951 153.037 173.974 143.161 9.876 870 823
KK 115.584 101.050 114.089 93.847 7.203 874 823
BB 119.764 113.642 116.160 101.216 12.426 949 871
PG 296.195 287.202 294.294 264.973 22.229 970 900
LS 50.927 57.032 48.976 47.703 9.329 1.120 974
VP 84.836 83.699 82.612 72.844 10.855 987 882
PS 78.034 78.335 75.446 67.961 10.374 1.004 901
BP 158.575 155.416 154.987 141.329 14.087 980 911
ZD 170.017 182.680 171.642 164.943 17.737 1.074 961
OB 305.032 291.205 299.715 262.188 29.017 955 875
ŠK 109.375 122.901 105.819 105.997 16.904 1.124 1.002
VS 179.521 179.929 174.593 159.320 20.609 1.002 913
SD 454.798 430.299 455.046 399.598 30.701 946 878
IS 208.055 199.746 207.892 187.434 12.312 960 902
DN 122.568 115.996 122.239 107.408 8.588 946 879
ME 113.804 100.640 113.284 94.587 6.053 884 835
GZ 790.017 728.332 796.866 679.083 49.249 922 852
RH 4.284.889 4.092.137 4.246.809 3.742.383 349.754 955 881
IV. RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 2013. U HRVATSKOJ I NA DRUGIM IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT 2014. GODINE
ŽUP S13 B1 S14 B3 p1 p2
ZG 318.837 268.872 318.453 270.703 843 850
KZ 130.895 108.971 129.967 109.150 832 840
SM 167.036 157.435 163.975 153.221 942 934
KA 125.688 118.196 124.127 116.128 940 936
VA 174.434 144.642 173.454 145.836 829 841
KK 114.346 94.779 113.688 95.063 829 836
BB 116.959 102.171 115.536 101.491 874 878
PG 294.705 267.268 293.811 268.404 907 914
LS 49.364 48.151 48.670 47.055 975 967
VP 83.029 73.406 82.162 72.663 884 884
PS 75.801 68.388 74.991 67.802 902 904
BP 155.956 141.805 154.082 140.447 909 912
ZD 171.594 165.946 171.462 164.631 967 960
OB 300.950 263.223 298.272 261.167 875 876
ŠK 106.540 106.844 105.532 105.330 1.003 998
VS 175.932 160.307 173.441 159.012 911 917
SD 454.711 402.587 454.627 404.567 885 890
IS 207.793 188.392 208.201 188.181 907 904
DN 122.197 108.356 122.355 108.358 887 886
ME 113.417 95.227 113.159 95.927 840 848
GZ 795.505 682.204 798.424 685.647 858 859
RH 4.255.689 3.767.170 4.238.389 3.760.783 885 887

Ukupan broj birača na svim izborima i Referendumu o braku tijekom 2013. i 2014. godine u županijama i Gradu Zagrebu nije prelazio tri milijuna i osamsto tisuća birača. Kako se broj birača od     3.760.783 na drugim izborima za EU parlament održanim 118 dana prije početka skupljanja potpisa GIUIO za Referendum o izbornim pravilima 21.rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača i smanjio za iznos 268.835 u prvom krugu izbora za predsjednika Republike održanom 28.12 2014. godine samo 98 dana kasnije? To grubo odstupa od prirodnog kretanja stanovništva i rezultata popisa stanovnika u Hrvatskoj 2001. i 2011. godine. Kako to može dokazati bivši ministar uprave Arsen Bauk na Europskom sudu za ljudska prava ili na sudu u Hrvatskoj?! U Hrvatskoj nikako nije moglo biti preko 3,78 milijuna birača 21. rujna 2014. godine na dan početka skupljanja potpisa GIUIO za održavanje Referenduma o izbornim pravilima kako tvrdi bivši ministar Arsen Bauk (4.042.522 registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj!).

V. RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA EUROPSKIM IZBORIMA  2014. GODINE i U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE
ŽUP S1 S2 B1 B2 ΔB p1 p2
ZG 318.453 317.875 270.703 273.728 3.025 850 861
KZ 129.967 129.547 109.150 110.082 932 840 850
SM 163.975 162.345 153.221 152.890 – 331 934 942
KA 124.127 123.000 116.128 116.112 – 16 936 944
VA 173.454 172.775 145.836 147.026 1.190 841 844
KK 113.688 113.019 95.063 95.720 657 836 847
BB 115.536 114.805 101.491 101.897 406 878 888
PG 293.811 293.172 268.404 269.622 1.218 914 920
LS 48.670 48.150 47.055 46.979 – 76 967 976
VP 82.162 81.498 72.663 73.188 525 884 898
PS 74.991 74.452 67.802 68.143 341 904 915
BP 154.082 152.834 140.447 141.045 598 912 923
ZD 171.462 170.975 164.631 166.194 1.563 960 972
OB 298.272 296.685 261.167 262.467 1.300 876 885
ŠK 105.532 105.041 105.330 105.511 181 998 1.005
VS 173.441 171.395 159.012 159.514 502 917 931
SD 454.627 454.229 404.567 410.038 5.471 890 903
IS 208.201 208.262 188.181 189.129 948 904 908
DN 122.355 122.400 108.358 109.308 950 886 893
ME 113.159 112.858 95.927 96.666 739 848 857
GZ 798.424 799.999 685.647 692.780 7.133 859 866
RH 4.238.389 4.225.316 3.760.783 3.788.039 27.256 887 897
B – P   292.336 319.592

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Bandić vlada s 21,33 posto glasova birača

HF

Je li Sombor hrvatski ili bunjevački grad?

hrvatski-fokus

BU-ART – CRO-ART

hrvatski-fokus

Ante Prkačin i pučka pravobraniteljica

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više