Knjiga Sanje Bach donosi novi pristup fiskalnim ‘psima čuvarima’ i fiskalnim pravilima
Institut za javne financije i Hrvatska narodna banka organizirali su predstavljanje knjige Sanje Bach, glasnogovornice Ministarstva financija, „Fiskalni odbori u Europskoj uniji: transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim financijama“. Predstavljanje knjige bio je povod i za razgovor o radu hrvatskog Povjerenstva za fiskalnu politiku u kojem su sudjelovali predsjednica Povjerenstva Sandra Krtalić i zamjenik predsjednice Povjerenstva Maroje Lang (HNB).
Knjiga Sanje Bach donosi novi pristup fiskalnim „psima čuvarima“ i fiskalnim pravilima analizirajući ih kao moguća sredstva komunikacije s javnošću s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim financijama.
Kao važan odgovor na financijske krize – eksploziju deficita i javnih dugova diljem svijeta – porasla je i važnost primjene fiskalnih pravila i djelovanja fiskalnih odbora s ciljem smanjivanja deficita i dugova, poboljšanja javnih financija i fiskalne discipline te promicanja fiskalne transparentnosti i odgovornosti u upravljaju javnim financijama.
Dva osnovna pitanja na koja knjiga odgovara su koliko aktivnosti fiskalnih odbora u EU zemljama pomažu u promicanju transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim financijama i kako bi fiskalni odbori mogli povećati učinak tih aktivnosti? Autorica predlaže i nekoliko načina za poboljšanje učinkovitosti utjecaja fiskalnih odbora putem medija.
Analiza rezultata upitnika provedenog 2016. među fiskalnim odborima u 18 EU država članica pokazala je da se kao medij za prijenos informacija najviše koriste mrežna stranica (100%), priopćenje za javnost (90%), intervjui (više od 78%) te tiskovne konferencije (72% slučajeva). Društvene mreže (YouTube, Twitter, Facebook…), čiji medijski utjecaj sve više raste i nadmašuje tradicionalne medije, odbori koriste u samo 44% slučajeva.
„Analiza je pokazala da većina odbora javnu objavu informacija o poštivanju pravila i pojačanu komunikaciju odbora s medijima ocjenjuje najboljim načinom utjecaja na transparentnost i odgovornost (političara) u proračunskom procesu“, kazala je Bach.
Dodala je i da komunikacija fiskalnih odbora s javnošću većinom nije zakonski regulirana. Godišnja medijska pokrivenost aktivnosti odbora snažno je povezana s reakcijom javnosti na saznanja u medijima o netransparentnosti i neodgovornosti u proračunskom procesu.
Povjerenstvo za fiskalnu politiku RH osam godina je djelovalo kao drugo tijelo Hrvatskoga sabora, da bi koncem 2021. postalo stalno, neovisno i samostalno tijelo. Sandra Krtalić, predsjednica Povjerenstva, pojasnila je da je cilj fiskalnih odbora kao neovisnih fiskalnih institucija promicati održive javne financije kroz javne procjene fiskalnih planova i evaluaciju.
„Uloga fiskalnih tijela kao nezavisnih fiskalnih institucija nije usmjeravati rad Vlade/vlasti na mjere koje bi ona trebala poduzeti (viši ili niži porezi, doprinosi, itd.), već ukazivati na posljedice političkih odluka na srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija i javnog duga“, rekla je Sandra Krtalić dodavši da bi Povjerenstvo trebalo imati ulogu svojevrsnog „lobista za buduće generacije“.
Krtalić je kazala i da će Povjerenstvo kao neovisna i visokoprofesionalna institucija temeljem svojih ovlasti promicati fiskalnu održivost i tako pridonositi boljitku Republike Hrvatske i EU-a, a u svom radu rukovodi se temeljnim zajedničkim vrijednostima koji čine visoka razina integriteta, kompetencija, neovisnosti, transparentnosti i odgovornosti.
„Brojni su izazovi u budućem radu hrvatskog Povjerenstva za fiskalnu politiku te mu je za kvalitetno obavljanje zadaća nužna potpora i angažman svih dionika u cilju uspješnog promicanja održivih javnih financija, i to izvršne vlasti, kolega iz akademske i šire stručne zajednice, gospodarstvenika te svakako medija koji nas trebaju pratiti u promjenama i afirmirati rad Povjerenstva. Naime, spoznaje o poštivanju fiskalnih pravila i ukazivanje na fiskalnu transparentnost i odgovornost (političara) u proračunskom procesu siguran su put do zdravi(iji)h javnih financija“, smatra Krtalić.
Maroje Lang je podsjetio da su neovisna fiskalna tijela (kao i fiskalna pravila) u EU-u nastala radi sprečavanja situacija koje bi zahtijevale financijske i monetarne transfere između država članica u monetarnoj uniji (zabrana monetarnog financiranja). Tekuća reforma sustava ekonomskog upravljanja mogla bi dodatno ojačati njihovu važnost kroz jačanje analitičkih i komunikacijskih kapaciteta, te instrumenata utjecaja na nacionalne fiskalne politike. (ijf)
