Hrvatski Fokus
Znanost

Nošenje maski dovodi do udisanja opasnih razina ugljičnog dioksida

Kod kirurških maski koncentracija CO2 u udahnutom zraku prelazi zonu opasnosti od 5000 ppm u 40 posto slučajeva

 

Nošenje maske za lice dovodi do izlaganja opasnim koncentracijama ugljičnog dioksida, CO2, u udahnutom zraku, čak i kada se maska ​​nosi samo pet minuta dok mirno sjedite, pokazalo je provedeno istraživanje (Cecilia Acuti Martellucci et al.: „Inhaled CO2 concentration while wearing face masks: a pilot study using capnography“; MEDRXIV, 10. 5. 2022., www.medrxiv.org/content/).

Autori napominju da je ovo prva studija koja je ispravno procijenila koncentraciju CO2 u udahnutom zraku dok nosite masku za lice.

Studija je provedena kod 102 volontera/dobrovoljaca u dobi od 10 do 90 godina opće populacije pokrajine Ferrara u Italiji. Mjerenje je provedeno u mirovanju, bez maski, noseći kiruršku masku i noseći respirator FFP2.

Kod kirurških maski koncentracija CO2 u udahnutom zraku prelazi zonu opasnosti od 5000 ppm u 40 posto slučajeva. Kod FFP2 respiratora koncentracija je premašena u 99 posto slučajeva. Koncentracije CO2  bile su veće kod djece i kod onih koji su imali frekventnije/ubrzano disanje.

Studija, ‘pre-print’ (još nije recenzirana) istraživačkog tima iz Italije, koristila je tehniku ​​zvanu kapnografija za mjerenje CO2 u udahnutom zraku tijekom pet minuta, nakon desetominutnog odmora, sa sudionicima koji sjede, šute i dišu samo na nos. Liječnik je mjerio u trećoj, četvrtoj i petoj minuti, pri čemu je u analizi korišten prosjek tri mjerenja.

Studija je pokazala da je srednja koncentracija CO2 u udahnutom zraku bez maski bila 458 ppm (dijelova na milijun). Tijekom nošenja kirurške maske, srednji CO2 bio je preko 10 puta veći na 4.965 ppm, premašivši 5.000 ppm u 40,2 posto mjerenja.

Kod nošenja maske/respirator FFP2, prosječni CO2 je opet bio gotovo dvostruko veći na 9.396 ppm, s 99,0 posto sudionika kod kojih je pokazivao vrijednosti veće od 5.000 ppm.

Među djecom mlađom od 18 godina, srednja koncentracija CO2 tijekom nošenja kirurške maske bila je znatno iznad sigurne granice na 6.439 ppm; za respirator FFP2 bio je gotovo dvostruko povišeno – na 12.847 ppm. Istraživači su otkrili da se broj udisaja u minuti mora povećati samo za tri, na 18, da bi srednja koncentracija dosegla 5.271 ppm u kirurškoj maski i tako ‘prekršila’ sigurnu granicu.

Iako su nalazi očito dovoljno zabrinjavajući, istraživači primjećuju da su „eksperimentalni uvjeti, sa sudionicima u potpunom mirovanju i stalno prozračenoj prostoriji, bili daleko od onih koje su doživljavali radnici i studenti tijekom uobičajenog dana, koji se inače provodi u sobama koje dijele s drugim ljudima ili bavljenje određenom tjelesnom aktivnošću.“ 

U takvim uvjetima koncentracija CO2  u udahnutom zraku vjerojatno će biti znatno veća.

Iako studija nije pronašla smanjenje zasićenosti krvi kisikom tijekom pet minuta promatranja osobe u mirovanju, autori primjećuju da je istraživanje provedeno kod 53 kirurga koji su nosili maske dulje vrijeme pokazalo da se zasićenost krvi kisikom osjetno smanjila.

(A. Beder et al.: „Preliminary report on surgical mask induced deoxygenation during major surgery“; https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18500410/).

Dodaju da se izlaganje CO2 u udahnutom zraku u koncentracijama većim od 5.000 ppm tijekom dužeg razdoblja „smatra neprihvatljivim za radnike, a zabranjeno je u nekoliko zemalja, jer često uzrokuje znakove i simptome kao što su glavobolja, mučnina, pospanost, rinitis i smanjena kognitivna sposobnost.“

Autori napominju da je ovo prva studija koja je ispravno procijenila koncentraciju CO2 u udahnutom zraku dok nosite masku za lice. Dvije ranije studije bile su male i nisu adekvatno uklonile vodenu paru. Treća nedavna studija je povučena, između ostalog, zbog nekorištenja kapnografa za razlikovanje udahnutog i izdahnutog zraka. A ova studija bavi se upravo ovim problemima. Potpuni rezultati prikazani su u tablicama 1. i 2. u izvornom stručnom članku koji je objavio ‘MEDRXIV’ (www.medrxiv.org/content/).

Provedena studija je pilot studija i stoga zahtijeva provedbu većih i detaljnijih studija kako bi se potvrdili učinci koji su opaženi i kako bi ih dalje istražili. Autori primjećuju da ako se njihovi nalazi potvrde (a nema razloga za očekivati ​​da ne bi bili), nošenje maski treba „smanjiti što je više moguće kada je rizik [Covida] nizak.“

Mogli bismo dodati da, s obzirom na nedostatak dokaza kako maske mogu učiniti mnogo – ako ništa drugo u sprječavanju širenja COVID-19, a uz sve više dokaza kojima nanose štetu zdravlju čovjeka, treba ih u potpunosti odbaciti kao pandemijsku mjeru.

Na kraju moram napomenuti da ovaj tekst posvećujem svim hrabrim liječnicima i drugim stručnjacima koji se u Hrvatskoj bore za istinu o COVID-u i „učinkovitosti“ pandemijskih mjera. Naime, najavljeno je da Hrvatska liječnička komora 14. lipnja 2022. započinje disciplinski postupak s prijedlogom oduzimanja liječničke licence za rad liječnicima dr. sc. Almi Demirović i dr. Damiru Biloglavu. Hrvatska liječnička komora tereti ih jer su „radili protivno medicinske etike“, a između ostalog, jer su postavljali pitanja o učinkovitosti maski za lice u prevenciji i sprječavanju zaraze uzrokovane koronavirusom SARS-CoV-2, ili su postavljali pitanja o „sigurnosti i učinkovitosti mRNK (eng. mRNK) cjepiva.“  

Izvor:

  1. Will Jones: „Wearing masks leads to breathing in dangerous levels of carbon dioxide, study finds“; LifeSiteNews, 16. 5. 2022.
  2. Cecilia Acuti Martellucci et al.: „Inhaled CO2 concentration while wearing face masks: a pilot study using capnography“; MEDRXIV, 10. 5. 2022., www.medrxiv.org/content/

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Zanemaren odgoj u školama 17 godina

HF

O komunikacijskim vještinama

hrvatski-fokus

Zvonko Kusić novi predsjednik Zaklade

HF

Voda – najugroženiji prirodni medij

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više