Hrvatski Fokus
Znanost

Proglašeni novi članovi HAZU-a

Izabrano 17 novih redovitih članova, pet dopisnih članova i pet članova suradnika HAZU-a

 

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 15. lipnja održana je svečanost na kojoj je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt proglasio nove članove Akademije izabrane 19. svibnja, kao i one izabrane 2020., te im uručio povelje. Na skupštini HAZU-a 19. svibnja izabrano je 17 novih redovitih članova, pet dopisnih članova i pet članova suradnika HAZU-a, a 16. studenog 2020. izabrano je sedam redovitih članova, osam dopisnih članova i 11 članova suradnika. Zbog pandemije nije im bilo moguće tada uručiti povelje.

Za redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 19. svibnja izabrani su: u Razredu za društvene znanosti akademik Stjepan Ćosić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademik Ivo Piantanida i akademik Vladislav Tomišić, u Razredu za prirodne znanosti akademik Stipan Jonjić, akademik Ivan Sondi i akademik Mario Šlaus, u Razredu za filološke znanosti akademik Mario Brdar, akademkinja Silvana Vranić i akademik Mateo Žagar, u Razredu za književnost akademik Krešimir Bagić, akademik Ratko Cvetnić i akademkinja Sibila Petlevski, u Razredu za likovne umjetnosti akademik Petar Barišić i akademik Kažimir Hraste, u Razredu za tehničke znanosti akademik Bojan Jerbić, akademik Sven Lončarić i akademik Ivan Petrović.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Xavier Barral I Altet iz Španjolske u Razredu za likovne umjetnosti, Tomislav Friščić iz Kanade u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Sofia A. Gubaidulina iz Njemačke u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, Philippe Ménard iz Francuske u Razredu za filološke znanosti, te Josip Mlakić iz BiH u Razredu za književnost.

Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Ivana Horbec, u Razredu za filološke znanosti Ivan Marković i Nikola Vuletić, u Razredu za književnost Maša Kolanović i Tena Štivičić.

Za redovite članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 16. studenog 2020. izabrani su: u Razredu za društvene znanosti akademik Anđelko Akrap i akademkinja Nella Lonza, u Razredu za medicinske znanosti akademik Bojan Jelaković i akademik Željko Kaštelan, u Razredu za filološke znanosti akademik Milan Mihaljević, u Razredu za književnost akademik Drago Štambuk, te u Razredu za likovne umjetnosti akademik Kuzma Kovačić.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Ranjan Deka iz SAD-a u Razredu za prirodne znanosti, Josef Eberhardsteiner iz Austrije u Razredu za tehničke znanosti, Željko Ivezić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Boris A. Novak iz Slovenije u Razredu za književnost, Smiljan Radić Clarke iz Čilea u Razredu za likovne umjetnosti, Kristijan Ramadan iz Velike Britanije u Razredu za medicinske znanosti, Jadranka Skorin-Kapov iz SAD-a u Razredu za društvene znanosti, te Zrinka Stahuljak iz SAD-a u Razredu za filološke znanosti.

Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Martina Basarac Sertić i Hrvoje Petrić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nikola Basarić i Marijana Đaković, u Razredu za prirodne znanosti Iva Tolić, u Razredu za medicinske znanosti Ljubo Barbić, Hrvoje Gašparović i Mislav Vrsalović, u Razredu za likovne umjetnosti Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Krešimir Seletković, te u Razredu za tehničke znanosti Hrvoje Pandžić.

Hrvatska akademija trenutno ima 135 redovitih članova, 113 dopisnih članova i 79 članova suradnika. Među 135 akademika 17 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja.

Predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt u svom je govoru podsjetio na djelovanje HAZU-a od osnutka 1861. do danas i na njeno poslanje najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije. „Ono što je naslijeđeno od generacija akademijinih članova, njena prošlost, treba dolični nastavak u današnjem članstvu, u sadašnjosti, kojom se oslikavaju budući horizonti Akademije. Treba naglasiti da je broj mjesta u Hrvatskoj akademiji ograničen i da u društvu uvijek postoji više izvrsnih osoba nego što ima mjesta u Akademiji. Bitno je međutim da su izabrani oni koji to zaslužuju, koji su se potvrdili svojim općepoznatim i općepriznatim radom, koji su stvorili djela trajne vrijednosti nacionalnog i međunarodnog značenja. Ovim putem  čestitamo svim izabranim članovima i njihovim obiteljima te njihovim institucijama. Neka budu ponosni što se kao članovi Hrvatske akademije pribrajaju nizu znamenitih osoba i najvećih hrvatskih znanstvenih i umjetničkih velikana naše povijesti. Biti član Hrvatske akademije posebna je čast, privilegija i obaveza, ali i prilika da se aktivno sudjeluje u radu Akademije, njezinim razredima, znanstvenim vijećima i odborima. Kako je 1884. na otvorenju ove Akademijine palače rekao naš prvi predsjednik Franjo Rački, u ovom se hramu rukuju znanost i umjetnost. U Hrvatskoj akademiji na djelu je sretna sinergija znanstvenika i umjetnika koja obogaćuje naš stvaralački duh i potiče našu kreativnost. Upravo zahvaljujući toj sinergiji i komplementarnosti znanosti i umjetnosti Hrvatska akademija opravdava svoje ime i profilirala se kao institucija od najvišeg ugleda i povjerenja, koja radom svojih članova te znanstvenih i umjetničkih jedinica obogaćuje intelektualni i duhovni život Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Želimo novim članovima da postanu aktivni dionici spomenutih plemenitih napora. Dobrodošli u svoju novu znanstveno-umjetničku obitelj, u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti“, poručio je akademik Neidhardt.

U ime izabranih članova zahvalio se akademik Drago Štambuk koji se osvrnuo na dramatične okolnosti u proteklom razdoblju – pandemiju koronavirusa, potrese i rusku agresiju na Ukrajinu: „Ostavljajući tri jahača apokalipse za sobom, ništa nam ne može pomoći biti onim što nismo, a sve će nam odmoći da budemo onim što jesmo. Ako je Akademija mjesto koje okuplja najbolje i najvrsnije na poljima znanosti i umjetnosti – uznastojat nam je da istodobno bude i mjesto najmudrijih, najljudskijih i božanskoj milosti najbližih. Lijepo je ćutiti se nastavkom složene, slavne i patničke tradicije dugog putovanja hrvatskoga naroda; dijelom baštine o kojoj Akademija tako marno i svesrdno skrbi znajući predobro da po njoj smo to što jesmo; već sam osjećaj da smo djelić veće cjeline osmišljava naše postojanje i prinose. Odbijamo željenu lakoću i površnost sadašnjice; bez žrtvovanja i davanja

– ispunjenih predanjem i posvećenošću – nema spoznaja o istini i ljubavi, miru i vjeri, o geniju odanosti i sućuti, dobroti – a nadasve o ljepoti koja prema Dostojevskom može jedina spasiti svijet. Ljepota kao metafora nebeskih sfera koja dodiruje halje Boga i čini čovjekonosca, donositelja njena – višim, uzdignutim bićem – bliskom anđelima. Stojimo danas sred urušena svijeta i tužimo nad njegovom sudbinom. Zazivamo sile uzgona u sebi, u narodu i u narodima, kako bi se okrenuli onome što trajno i uznijeto jest. Jer sve što nije vječno ništetno je. Akademike zovu i besmrtnicima, daleko od toga da se tako ćutimo; no ima nešto otkrivajuće u potrebi čovjekovoj da dodirne besmrtnu dušu, stoga i akademije u narodima i ljudska potreba za njima. Pred dragim kamenom hrvatskoga jezika i pismenosti, kano pred najsvetijim domovinskim oltarom, budimo manji od zrna gorušice. Samo iz malenoga izrast će stablo nebesko; predajmo ga Domovini, i ne zaboravimo zaslužne pređe. Ono čega nam nikada nije dovoljno jest blagoslov, potrebniji od svake druge potpore; neka Svevišnji koji znade naše uzlete i slabosti, talente i propuste, ojača sve nas kako bi stvaralačkom ljubavlju, poput časnih predaka, sačuvali našu vječnu Hrvatsku. Budimo njezinim sjajnim mačem i srebrnim štitom – obrana od nadirućih neizvjesnosti, a pronicljivim srcem daj nam, Bože, graditi potrebitu slogu kako bi, kao narod, obzirno i razumno usmjeravali svoj hod kroz zemaljska i kozmička iskušenja što se ovih izazovnih dana otvaraju pred nama i pred sve zabrinutijim čovječanstvom. Obećavam u svoje, i današnjih pristupnika – ime, da ćemo kao članovi ove dične ustanove, dati najbolje od sebe, na slavu i ponos jedine nam domovine“, kazao je akademik Štambuk.

Marijan Lipovac

Povezane objave

Cjepni holokaust

hrvatski-fokus

Zločinački pothvat Pfizera

hrvatski-fokus

Zatvaraju se industrijske proizvodne linije u EU-u

hrvatski-fokus

Otkriće dobitnika Nobelove nagrade

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više