Braća Ivan Skomerža (1864. – 1953.) i Josip Skomerža (1883. – 1969.), inovatori i stručnjaci u području ribarstva
Ribarstvo je stoljećima bilo jedno od glavnih zanimanja Crikveničana. U takvom poticajnom okruženju odrasla su braća Ivan Skomerža (1864. – 1953.) i Josip Skomerža (1883. – 1969.), inovatori i stručnjaci u području ribarstva. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, Ivan i Josip obogaćuju svoju ribarsku djelatnost istraživačkim radom te od 1908. godine odlaze na studijska putovanja u Dansku, Njemačku i Norvešku. Godine 1908. braća Skomerža prvi na Jadranu uvode u upotrebu ribarsku brodicu na motorni pogon: Galeb dužine 6 metara s petrolejskim motorom od 4 KS nabavljen je u Danskoj te je ušao u povijest kao prvo ribarsko plovilo s motornim pogonom u Sredozemnome moru. Već te iste 1908. godine, Josip Skomerža počeo je pokuse s povlačnom dubinskom mrežom u Vinodolskom kanalu. U početku su mrežu vukle dvije brodice na motorni pogon. Pokušavajući smanjiti troškove, braća su 1911. preuzela dansku praksu uporabe dasaka širilica (pajola) pa se, umjesto dvama brodovima, mreža vukla samo jednim brodom. Sličan način koćarenja u uporabi je i danas, a tada je bio novina na Sredozemlju. Braća Skomerža zaslužni su za još jednu veliku inovaciju. Konstruirali su i prvi na Jadranu u ribolovu male plave ribe koristili mrežu plivaricu „na jezik“. Za potrebe ribolova Josip Skomerža je prvi u noćnom ribolovu primijenio svjetiljku na komprimirani petroplin koja je ubrzo istisnula sve druge načine rasvjete. Bilo je to prvo korištenje petrolejskog ferala u ribolovu na Sredozemlju. Ivan Skomerža osnovao je prvo dioničko ribolovno društvo Nekton (1912. – 1918.) s ribarskom flotom od dvadesetak brodova. Način ribarenja Nektonovih koća bio je vrlo napredan za ono doba. Flotu je predvodio matični brod Valerija opremljen mehaničarskom radionicom, malom bolnicom, skladištem za gorivo i hranu. U floti se nalazio i transportni brod Kondor, prvi brod hladnjača na Sredozemlju.
