Hrvatski Fokus
Znanost

Gustave Le Bon i “Psihologija masa”

Razum, školska nastava kao i kućni odgoj imaju veoma slab utjecaj na masu u usporedbi s gestama, sloganima kao i obmanama

 

U djelu “Psihologija masa” Gustave Le Bon (Nogent-le-Rotrou, 7. V. 1841. Nogent-le-Rotrou – Pariz, 15. XII. 1931.) veoma negativno stoji naspram ljudske mase i njenom ponašanju. Koristi argumente konzervativne francuske elite gleda s visine na narod i socijalističke struje. Pesimistično se žali, da će mase koje su prema njemu isključivo razarajuće, biti upotrijebljene od strane političkih struktura. Le Bonu se nije sviđalo vrijeme promjena i dolazećih institucija, jer je bio mišljenja da zakoni i država ne mogu ponašanje naroda izmijeniti.

Središnju ulogu igra podsvjesno ponašanje ljudi. Naglasio je da se tada još nije dosta znalo o ljudskoj prirodi. U djelu se bavi i temama komfora, otuđivanja i vođenja. Le Bon je smatrao da pripadnici visoko razvijene kulture, u masi gube svoju kritičnost, pa se i sami počinju primitivno ponašati. Utopljen u masu pojedinac postaje lakomislen i “zaražen” od strane drugih. Ove karakteristike čovjeka je kasnije preuzeo za svoj rad i sam Sigmund Freud, smatrajući čovjeka iracionalnim, ako podliježe podsvjesnom ponašanju. Prema Freudu, ideja stvara instituciju a ne obrnuto.

Le Bon prikazuje kako politička mišljenja i religije mogu zavladati ljudima. Opisuje koje su dogme (učenje) neophodne, kao i kakve osobine treba imati veliki vođa. Naglašava da razum, školska nastava kao i kućni odgoj imaju veoma slab utjecaj na masu u usporedbi s gestama, sloganima kao i obmanama.

Na kraju svog djela Le Bon skeptično podvrgava birače i parlamente ispitivanju. Veoma ih je negativno ocijenio, u stilu Oswalda Spenglera prikazuje da se povijesti piše emocijama i kulturom kao i nacijom. Sve to prema Le Bonu nema racionalnu podlogu ali veliku ulogu u pisanju povijesti igraju duhovne elite.

Središnje teze psihologije masa

Vrste masa:

  1. Nejednake mase (foules hétérogènes)

(1) Bezimene mase (npr. ljudi na ulici)

(2) Mase s imenom (npr. sud, parlament)

  1. Jednake mase (foules homogènes)

(1) Sekte (političke, vjerske itd.)

(2) Kaste (vojna, radna, vjerska itd.)

(3) Klase (seljaci, građani itd.).

Biće, funkcija i ocjenjivanje mase:

Jedna masa je u osnovi impulzivna, pokretna, lako skretljiva, lakovjerna, sugestivna, netolerantna, diktatorska kao i opsjednuta pretjeranim i genijalnim idejama.

Mase prenose ideje i kulturne ciljeve, koji ostvaruje manji broj ljudi, koji ostanu na određenoj udaljenosti od mase.

Individua (pojedinac) može se u masi uzdignuti ili potonuti (obično zadnje).

Korijen mase je njena “duša”, koja proizlazi obično i zajedničke “rasne duše”, odnosno njenom kulturnom supstratu (jednom dijelu).

Anglosaksonske mase su drukčije od romanskih, štoviše pokazuju i suprotne reakcije.

Moderne mase su karakteristične po bezmjernom egoizmu, raspadu i duhovno “neplodnoj” rulji koja ima većinu glasova.

Nadolazeće vrijeme se ocjenjuje kao negativno, jer će u njemu vladati nadmoćne mase koje se ne vežu za ideale, prepričavanja i institucije.

Sugestivnost i lakosmislenost mase:

Članovi jedne mase gube kritičnost, koju su imale kao individue. Ličnost nestaje.

Masa ne razlikuje između ličnosti i stvari.

Podleže lako sugestiji koja se može usporediti s hipnozom, histerična i lako s njom upravlja.

Prema tomu u masi se legende dobro šire ukoliko sadrže junake i važne događaje.

Mišljenje se u masi stvara prenošenjem s jedne na druge osobe.

Inteligencija, emocije i jednostranost mase:

Masa ima slabu inteligenciju

Misli jednostrano, grubo i bez razlikovanja dobra i zla.

Masa ne misli logično nego u slikama, koje mogu biti i najprostiji slogani.

Masu je lako razjariti. Ona je lakovjerna, promjenljiva i emotivna.

Prosuđivanje, rad i uvjerenje mase:

Masa je uopće konzervativna

Masu nije moguće uvjeriti logični argumentima već isključivo emotivnim.

Masa je nesebična, djelomično sklona vrlinama i junaštvu, ali tada i previše.

Masa je nestrpljiva i žudna za vladarom.

Može postati veoma okrutna, i kod odgovarajućeg vođe, sposobna da izazove revoluciju.

Osnovna uvjerenja masa ne mijenja brzo

Moralno rasuđivanje mase ovisi o porijeklu i intelektu njenih članova

Sklona je predrasudima i generaliziranju pojedinih događaja.

Uvjerenja poprimaju karakteristike vjere i zasnivaju se na pukim željama.

Vođe masa:

Vođe i ideje pridobivaju brzo karizmatične osobine odnosno prestiž.

Bez vođe je masa poput stada bez čuvara.

Vođe nisu mislioci, nego ljudi od djela, među njima ima i nervoznih, razdražljviih i poluludih.

Vođe imaju moć govora. Velike vođe mogu probuditi vjeru u ljudima i upravljati cijelim narodima.

Vlast pod vođom je obično nasilnička.

Postoje dvije vrste vladara koji ovise o njihovoj volji: oni s kratkotrajnim i dugotrajnim uspjehom.

Koriste se tri metode: tvrdnja, ponavljanje tvrdnje i prenošenje na druge, koji oponašaju vođu.

Ukoliko vođa nema uspjeha, gubi prestiž i pada.

Sve ove teze Le Bon zasniva događajima iz antičkog doba, Francuske revolucije i vladavine Napoleona Bonapartea.

Gustave Le Bon se smatra osnivačem psihologije masa. Njegov utjecaj na Sigmunda Freuda i Maxa Webera kao i na naciste je bio značajan. Njegove teze su bile zasnovane pretežno na vlastitom iskustvu. I danas se vodi debata u socijalnoj psihologiji oko njegovog značaja.

Vid Hinković

Povezani članci

Projekt državne mature

HF

Bill Gates, Monsanto i eugenika

hrvatski-fokus

Poznati znanstvenici armenskoga podrijetla

HF

Učiti iz NAFTA-e za TTIP

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...