Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta ne omogući referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istanbulske konvencije
Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.
U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analiza jasno je da politička kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva. Zbog toga treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika ili broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika.
Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta ne omogući referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istanbulske konvencije. Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao omogućiti hrvatskim biračima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ” Glasujmo imenom i prezimenom ” i ” Narod odlučuje” izglasavanjem novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma sukladno našim zahtjevima.
Kad je posrijedi Ustav, HDZ predlaže da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma sa sadašnjih 10 posto ukupnog broja birača u Hrvatskoj smanji na 250.000 potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj (čl.87 Ustava). Bolje bi bilo broj potpisa izraziti u postotcima od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika. Prema popisu od 2021. godine iznosi zaokruženo na jedno decimalno mjesto 6,4% od popisanih stanovnika ili oko 7,8% od broja punoljetnika ( birača ). Bolje je izraziti u postotku od broja popisanih stanovnika i to primijeniti također na jedinice lokalne i područne samouprave.
HDZ predlaže da se u Ustav vrati referendumski kvorum, tj. da se odredi najmanji broj birača koji je potreban da bi se referendumski prijedlog smatrao usvojenim. Kvorum odlučivanja na referendumu iz Ustava je izbačen 2010., uoči referenduma o ulasku Hrvatske u EU jer su i HDZ koji je tada bio na vlasti, a i oporba strahovali da bi dotadašnji visoki referendumski kvorum od najmanje 50 posto birača koji je bio ustavom propisan da bi se referendum smatrao uspješnim, doveo do propasti referenduma o ulasku Hrvatske u EU. Tada je izmijenjen članak 87. Ustava pa on od 2010. glasi “na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu” što teorijski omogućuje i najmanjem broju birača na referendumu da donesu odluku o promjeni Ustava.
Sada HDZ predlaže ponovno uvođenje u Ustav kvorum prema kojem bi se Ustav i organski zakoni mogli na referendumu mijenjati samo ako za prijedlog glasa najmanje trećina ukupnog broja birača u Hrvatskoj, dok bi ostala referendumska pitanja morala dobiti potporu najmanje četvrtine ukupnog broja birača u RH.
Bolje bi bilo izraziti broj birača u postotcima od broja stanovnika. Broj birača treba odgovarati broju punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika. Prema mojoj procjeni broj punoljetnika je oko 82,9% od broja stanovnika, a trećina iznosi 27,6% i četvrtina 20,7% prema popisu od 2021. godine. Za ostala referendumska pitanja na državnoj razini i u jedinicama lokalne i područne samouprave moralo bi pristupiti na referendum 20,7% birača od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika.
Kad je riječ o referendumu o stupanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama, HDZ predlaže najviši kvorum – takav bi referendumski prijedlog morala podržati najmanje polovina od ukupnog broja birača u Hrvatskoj.
Bolje bi bilo izraziti broj birača u postotcima od broja stanovnika. Broj birača treba odgovarati broju punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika. Prema mojoj procjeni broj punoljetnika je oko 82,9% od broja stanovnika, a polovina iznosi 41,5% od broja stanovnika zaokruženo na jedno decimalno mjesto.
Rok za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma na temelju zahtjeva 250 tisuća birača udvostručuje se, sa sadašnjih 15 na 30 dana.
HDZ predlaže i izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Tim bi se zakonom definirale teme za koje se ne može raspisati referendum. Time bi Ustavni sud, ističe se u prijedlogu HDZ-a, dobio ovlast proglasiti nedopuštenim referendum ako sadržaj referendumskog pitanja nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka utvrđenim u članica 1. i 3, Ustava.
Ustavni bi sud promjenama Ustavnog zakona dobio i ovlast proglasiti referendum nedopuštenim i u onim slučajevima kad je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike ili Vlade Republike Hrvatske.
Prema prijedlogu HDZ-a, Ustavni bi sud također dobio ovlast pred referendumske ocjene ustavnosti pitanja. To znači da bi taj sud mogao ocijeniti ustavnost referendumskog pitanja već nakon objave referendumske inicijative, prije nego se počnu prikupljati potpisi.
Stranački čelnici oporbenih stranaka su izrazili sumnju prema Ustavnom sudu koji je spriječio održavanje referenduma o Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. i 2018. godine te Mostov o stožerokraciji. SDP i neke druge oporbene stranke žele da se ustavne promjene prošire i na ustavno pravo ženama na pobačaj, a Hrvatski suverenisti traže da zastupnici nacionalnih manjina ne mogu odlučivati o sastavu Vlade.
