Hrvatski Fokus
Kultura

Izvorove utihe Izvora Oreba

Krajolik mora i obala u čijim inačicama slikar pronalazi tipične, ali uvijek i izuzetno komponirane kadrove prizora na kojima dominiraju prirodne konfiguracije

 

U prostorijama Prokulture – Kuće jezika i kulture Peristil u Splitu, u  utorak, 5. srpnja 2022., upriličeno je otvorenje izložbe i glazbeni recital ‘Izvorove utihe’ , jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara i kipara, Izvora Oreba.  Tom prigodom upriličen je glazbeno-poetski recital Orebove poezije koje su uglazbila i izvodila najveća imena hrvatske glazbe, poput Olivera Dragojevića i Klape Ošjak. Svečanosti otvaranja pridružila se i poznata tv voditeljica Lejdi Oreb, s kojom Izvor dijeli porijeklo i pripadanje jedinstvenoj Veloj Luci, kolijevci glazbenih talenata. Autorica projekta je Nansi Ivanišević.

Izvor Oreb je široj javnosti poznat po svojim izmagličastim, sanjanim slikama krajobraza otoka Korčule i Kornatâ, a pokoje pute i Zagreba. Kako je sam rekao, objašnjavajući zavičajnu tematiku svojih slika, „važno je podrijetlo djeteta koje se rodilo u Veloj Luci, mjesta tako arhaičnog, plemenitog, mirnog, s ribarima, vrijedim ženama, sve je to bilo toliko jako, jutra i zore, moj otac – ja sam skrojen od emocija tog života.”

Nasuprot trendu drastičnih otklona od tradicije i isforsiranim težnjama prema inovacijama u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti – slikarski opus Izvora Oreba djeluje kao otok u čijim se prostorima morfološka evolucija odvija u suprotnom smjeru. Polazna točka, i doslovno je otok Korčula i umjetnikovo rodno mjesto Vela Luka – neizmjerna izvorišta inspiracija proisteklih iz višestoljetnih taloga etnološke i kulturološke baštine. S tih pozicija izrastajući iz lokalnog i nadgrađujući spoznaje u kontaktima s dostignućima univerzalnog, slikar je profilirao svoj stav nastojeći da hrvatskom marinizmu ugradi nove komponente svježih sagledanja tla iz kojeg je izrastao. Kod njega nije postojala dilema: odricanje dosadašnjeg i adoriranje novog. Nametnuo je opredjeljenje: poštovanje autohtonosti te njezine vrijednosti pridružiti globalizaciji u dostojnim omjerima. 

Crteži i grafike te slike u tehnici ulja na platnu kao da imaju jedinstven motiv: krajolik mora i obala u čijim inačicama slikar pronalazi tipične, ali uvijek i izuzetno komponirane kadrove prizora na kojima dominiraju prirodne konfiguracije od bregovitih krivulja, do škrtih polja, ubavih naselja i pojedinih zdanja, od kamenih kućica pučkog graditeljstva, do gotovo minijaturnih urbanih aglomeracija. Prisutnost ribarskih i drugih brodica neizostavni je objekt, dok se ljudski lik rijetko pojavljuje i to u srazmjerno malim dimenzijama. Izvor Oreb izvanredan je majstor u artikulaciji prostora bilo da se radi o širokim panoramama ili pak maslinicima ili livadama rascvjetale lavande.

Slikar je u svom pristupu motivu uvjereni realist čije sklonosti dodiruju, pa čak i prelaze, granice onoga što u likovnom jeziku nazivamo hiperrealizmom. S druge strane, posebno pri izradi ulja na platnu, on te svoje vizure kao da obavija kolorističkom i luminističkom koprenom sna. I tako odjednom ono što je bilo definirano prepoznatljivošću, prenaša se u dimenziju onirističkog. Posebni suptilitet u tom procesu pridan je korištenju boje od kojih najradije koristi ljubičastu, modru, smeđu i donekle žutu te ih gotovo deatomizira u upravo neshvatljive tonove i nijanse. U tom bogatstvu prijelaza posebno su začuđujuća ona na relaciji ljubičastog u bijelo i plavog u bijelo.

Kao crtač Izvor Oreb iskazuje sklonost minucioznosti pa njegove građevine, raslinje, životinje, čamci i na kraju ljudi odišu poetskim realitetom jer uz vjernu predodžbu sugeriraju i određena stanja kako u samoj prirodi tako i u njezinim akterima. Njegovi pogledi ne zaustavljaju se na površini već prodiru duboko u srž postojanja, pa otuda i njihova vitalnost ali i duhovnost. Taj odnos prema temi još će više doći do izražaja kod ulja na platnu gdje priča o polju sadrži i podtekst o prijašnjim i budućim događanjima, scene iz naselja govore posredno i o zbivanjima unutar spleta kuća i odišu nekim fluidom postojanja, dok tek naznačene figure ljudi isijavaju skromnu prisutnost ali i upornost trajanja na negostoljubivim terenima kamenjaka i nesigurnim prostranstvima mora.

Izvor Oreb je poetska duša u pravom smislu te riječi. Uz to što je slikar – on je i kipar i pjesnik i pjevač. Sa sigurnošću se može reći da postoji snažna identičnost između njegovih likovnih djela i pjesničkog opusa. Ne samo u opisu motiva već i u onim skrivenim emotivnim otkucajima zvuka i oblika. Gledajući njegove slike kao da slušamo njegove pjesme, a svaki stih upućuje na asocijaciju nekog od njegovih oblika.

Kao jedan od značajnih suvremenih umjetnika koji izrasta iz tradicije – ne vezuje se za konzervativno ali ni avangardno – već suvereno trasira nove putove hrvatskom marinizmu s čvrstim uporištem u autohtonom ali i sa svježim senzibilitetom u nalaženju novih formulacija neiscrpnih motiva i tema našega primorskog tla. (prof. Juraj Baldani)

Izvor Oreb rođen je 7. studenog 1946. g. u Veloj Luci na otoku Korčuli. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Splitu 1966. godine. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirao je 1968. g., a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1972. g. Od 1973. g. do 1978. g. suradnik je Majstorske radionice prof. Frane Kršnića. Izlaže od 1967. g. u domovini i inozemstvu i do sada je imao više od 50 samostalnih izložbi. 1990. g.  objavljena je njegova knjiga dijalektalne poezije Lanterna na škoju. Godine 1995. izradio je spomenik fra Grgi Martiću, koji je postavljen u Posušju. 1999. g.  objavljena je njegova knjiga poezije I suza mi pade, te zajedno sa suprugom Emilijom Karlavaris knjiga komedija Vrag odni šalu. Mnoge su mu pjesme uglazbljene. Živi i radi u Zagrebu i u Veloj Luci na otoku Korčuli.

Izložba ostaje otvorena do 29. srpnja 2022.

Nives Matijević

Povezani članci

Pobuna zemlje protiv neba

HF

Mala retrospektiva Josipa Konte

HF

U trenucima promišljanja o samoj sebi

HF

Samo Njemu ti koljena prigni!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...