Hrvatski Fokus
Znanost

Promjene naše klime mogu se pratiti unazad – sve do prirodnih procesa interakcije koji premašuju naš ljudski utjecaj za redove veličine

Prema mišljenju profesora Hardea, suvremena znanost o klimi razvila se više kao ideologija i svjetonazor, a ne kao ozbiljna znanost

 

Znanstvenik za klimu kaže da ljudi uzrokuju manje od 0,05°C globalnog zatopljenja i upozorava na „anarhiju“ zbog „obmanjujućih“ politika neto nula emisije stakleničkih plinova.

Dok Njemačka pretražuje svijet u potrazi za zalihama nafte i plina i pali ‘uspavane’ elektrane na ugljen, jedan od njezinih najuglednijih znanstvenika za atmosferu, profesor dr. Hermann Harde, kritizirao je političare zbog reagiranja na sve oštrije klimatske horor priče i „vjerovanja da mogu spasiti svijet.“ Mnoge istraživačke studije i „horor scenariji“ nisu utemeljeni na sigurnom fizičkom temelju, rekao je prof. Harde, „već prije predstavljaju računalne igre koje odražavaju ono što je uneseno.“

Za ideju da ljudi mogu kontrolirati klimu svojim emisijama ugljičnog dioksida kaže se da je „apsolutna zabluda“.

Prema mišljenju profesora Hardea, postoji znatna sumnja u „znanstveno neodrživu tezu“ o klimatskim promjenama koje je uzrokovao isključivo čovjek, „i potpuno je pogrešno pretpostaviti da bi 97 posto znanstvenika klimatologa, ili čak i više, pretpostavilo samo antropogeno zatopljenje“. Prema njegovom mišljenju, klimatska i energetska politika mogu steći prihvaćanje javnosti samo ako se temelje na pouzdanom znanju, „a ne na špekulacijama ili uvjerenjima.“ Prof. Harde je prije nekoliko godina otišao u mirovinu sa Sveučilišta Helmut Schmidt u Hamburgu kao profesor eksperimentalne fizike nakon duge karijere u znanstvenoj akademiji.

(Prof.dr. Hermann Harde: „Opinion on the Draft Law: Further Development of the Greenhouse Gas Reduction Rate“, objavljeno 18. 4. 2021., aktualizirano 31. 3. 2022.; https://hharde.de).

Dugi niz godina njemački političari bili su u mogućnosti proizvoditi ‘čestite’ zelene buke zatvarajući nuklearne elektrane i zabranjujući istraživanje fosilnih goriva. U isto vrijeme, Njemačka je počela uvoziti velike količine nafte i plina iz nestabilne Rusije. Rat u Ukrajini iznenada je donio Njemačkoj i Europskoj uniji čistu glupost te opasne politike. Prema Hardeovom mišljenju, potez nametanja politike ‘klimatske izvanredne situacije’ bio je vođen natjecanjem između različitih istraživačkih skupina da nadmaše jedna drugu u predviđanju horor scenarija. Alarmantna predviđanja privukla su medijsku pozornost, „a naši donositelji odluka osjetili su obvezu brzo reagirati“. No, istaknuo je prof. Harde, apsolutno je jasno da će bez pouzdane i dostatne opskrbe energijom „Njemačka i mnoge druge zemlje koje krenu takvim putem završiti u anarhiji.“

Istraživanje profesora Hardea dovelo ga je do izjave da „UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama peterostruko precjenjuje toplinski učinak udvostručenja ugljičnog dioksida u atmosferi.“ On ukazuje na „jako preklapajuće i zasićene apsorpcijske trake“ ugljičnog dioksida i vodene pare, te značajno smanjeni učinak stakleničkih plinova pod ‘pokrivačem’ od oblaka. Nadalje navodi da je nedavno povećanje ugljičnog dioksida / CO2 uzrokovalo zagrijavanje manje od 0,3°C tijekom prošlog stoljeća.

Prof. Harde nastavlja: „Budući da je samo oko 15 posto globalnog povećanja ugljičnog dioksida antropogenog podrijetla, ostaje samo 15 posto od 0,3°C, tj. manje od 0,05°C, što se može pripisati ljudima (tj. ljudskom djelovanju) u ukupnoj bilanci. S obzirom na ovaj nevjerojatno mali doprinos, od kojeg su Nijemci uključeni sa samo 2,1 posto [emisija], apsurdno je pretpostaviti da bi napuštanje korištenja fosilnih goriva moglo čak i izdaleka utjecati na našu klimu. Promjene naše klime mogu se pratiti unazad – sve do prirodnih procesa interakcije koji premašuju naš ljudski utjecaj za redove veličine“.

Prema mišljenju profesora Hardea, suvremena znanost o klimi razvila se više kao ideologija i svjetonazor, a ne kao ozbiljna znanost. Znanstvenici koji dovode u pitanje ili ukazuju na ozbiljne nedosljednosti o globalnom zatopljenju uzrokovanom ljudskim ili antropogenim djelovanjem, „javno se diskreditiraju“ i isključuju iz istraživačkih fondova. Osim toga, istraživački doprinosi u časopisima su potisnuti, a u vezi s nedavnim slučajem profesora Petera Ridda sa Sveučilišta James Cook u Australiji, stavljeni su na ‘dopust’ ili otpušteni sa svog sveučilišta. Uostalom, napominje, to je „nategnuta znanost o klimi,“ a sumnje u štetnost ugljičnog dioksida / CO2  na okoliš i klimu nisu dopuštene, „jer se radi ni manje ni više nego o spašavanju planeta“.

Ono što nazivamo istinama, nastavlja prof. Harde, u velikoj mjeri ovisi o našem stupnju znanja. On sugerira da znanost o klimi zahtijeva temeljni pregled hipoteza i odmak od široko uspostavljene klimatske industrije. Znanost ne smije biti zavedena trgovinom, politikom ili ideologijom, rekao je. Istinska je zadaća sveučilišta i istraživačkih institucija koje financira država „istraživati ​​kontradiktorna pitanja i osigurati neovisna, slobodna istraživanja koja nam daju iskrene odgovore, čak i kada su ti odgovori često složeni i ne uklapaju se u željeni politički kontekst.“ 

Prof. dr. Harde zaključuje upozoravajući političare da bi bila neodgovorna ekološka i energetska politika nastaviti ignorirati ozbiljne recenzirane znanstvene publikacije koje pokazuju mnogo manji ljudski utjecaj na klimu nego što se dosad mislilo. Također je neodgovorno zatvoriti pouzdanu, primjerenu i pristupačnu opskrbu energijom, koju treba zamijeniti milijunima vjetroturbina, „koje uništavaju našu prirodu i ubijaju trilijune ptica i kukaca.“

Izvor:

Chris Morrison: „Climate scientist says humans cause less than 0.05°C of Global Warming and warns of „anarchy“ from „Delusional“ Net Zero Policies“; Daily Sceptic, 24. 6. 2022., https://dailysceptic.org/2022/06/24/

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Eduard Miloslavić – slavni hrvatski patolog i sudski medicinar

HF

Zasluge Stanka Hondla za hrvatsku fiziku i njezino institucionaliziranje u obrazovanju

HF

Trovanje čokoladom

HF

Otkriven spomenik hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...