Ovogodišnje 37. zagrebačko histrionsko ljeto Histrioni otvaraju u subotu 9. srpnja u 21 sat na Opatovini
Ovogodišnje 37. zagrebačko histrionsko ljeto Histrioni otvaraju u subotu 9. srpnja u 21 sat, premijerom predstave SVOGA TELA GOSPODAR ili SMEŠNA ISPOVEST U DVA DELA, Slavka Kolara, u režiji Damira Lončara. Pretpremijerne izvedbe su bile u četvrtak, 7. srpnja, i bit će i u petak 8. srpnja u 21 sat.
Predstava će igrati sve do 3. rujna, svaki dan osim nedjelje i ponedjeljka, od 7. srpnja do 13. kolovoza s početkom u 21 sat, a od 16. kolovoza do 3. rujna u 20 sati.
Ulaznice možete rezervirati a pretprodaja na blagajni u Histrionskom domu kreće u utorak 28. lipnja. Blagajna u Histrionskom domu (Ilica 90) će raditi od utorka do subote (osim blagdanom i praznikom) od 10 do 14 h.
Blagajna u parku Opatovina će raditi dva sata prije izvedbe, gdje će biti moguća kupnja ulaznica za predstavu koja je taj dan.
Program tradicionalne ljetne pozornice Glumačke družine Histrion najavio je u srijedu na konferenciji za novinare u Histrionskom domu umjetnički ravnatelj festivala i čelni čovjek organizatora Glumačke družine Histrion Zlatko Vitez. Kazao je kako prije 37 godina, kada je pokrenuto Zagrebačko histrionsko ljeto, nitko nije vjerovao da će ono imati publiku. No, ne samo da se pokazalo da ovaj ljetni kazališni festival itekako ima svoju publiku, da preko ljeta u Zagrebu ima interesa za kulturu, već se može pohvaliti da je rezultirao obnovom Prišlinove kule.
Nakon niza sjajnih predstava prema tekstovima renomiranih autora postavljanih tijekom dosadašnjih festivalskih sezona, ovogodišnji ljetni premijerni naslov je “Svoga tela gospodar ili Smešna pripovest u dva dela” velikog hrvatskog pisca Slavka Kolara, rekao je Vitez. Riječ je o njegovu komadu nastalome iz romana “Svoga tla gospodar”, čiju prvu produkciju nakon dugo vremena na nekoj od zagrebačkih pozornica redateljski potpisuje Damir Lončar.
Lončar je kazao kako je ovo po njegovu mišljenju jedan od najboljih hrvatskih dramskih komada ikada napisanih, a u njemu se “prožimaju smijeh i suze, veselje i žalost”.
“Ove godine, za razliku od prethodnih, kada smo se bavili ‘opatovinskim’, zagrebačkim temama, ovaj nas komad vodi u Turopolje, u priči o dvoje mladih ljudi i nesretnoj i neuzvraćenoj ljubavi, čiju smiješnu stranu amalgamira i razvija do odlično napisanog kraja u kojemu svaki gledatelj sam sebi određuje kakav je zapravo bio kraj te priče”, rekao je Lončar.
Široku lepezu simpatičnih i neodoljivih lica ove predstave, uz Lončara, utjelovljuju Davor Svedružić, Vanja Ćirić, Filip Detelić, Lara Nekić, Zlatko Ožbolt, Barbara Rocco, Dajana Čuljak, Dea Presečki, Ognjen Milovanović i Borna Galinović. Čuljak, koja u predstavi glumi Rožu, rekla je kako je ta uloga bila velik glumački izazov, osobito jer je trebalo savladati govor turopoljske kajkavštine, te najavila “nešto sasvim drugačije”.
Kostime osmišlja Elvira Ulip, scenograf je Enes Hodžić, za glazbu je zadužen Nenad Brkić, za rasvjetu Dražen Dundović, a za ton Gordan Matejko.
Premijera:
- srpnja 2022.
Autor:
Slavko Kolar
Redatelj:
Damir Lončar
Kostimografija:
Elvira Ulip
Scenografija:
Enes Hodžić
Glazba:
Nenad Brkić
Rasvjeta:
Dražen Dundović
Ton:
Gordan Matejko
Tehnika:
Daniel Pavlović
Producent:
GD HISTRION, Zagreb
Predstava je:
Aktivna
Izvođači:
Damir Lončar, Davor Svedružić, Vanja Ćirić, Filip Detelić, Lara Nekić, Zlatko Ožbolt, Barbara Rocco, Dajana Čuljak, Dea Presečki, Ognjen Milovanović i Borna Galinović
Puna cijena karte:
100 kn
Cijena karte s popustom:
80 kn
O PREDSTAVI:
Autor Slavko Kolar (1891. – 1963.), iako je u hrvatskoj literaturi prvenstveno poznat kao prozaik, napisao je jednu od najboljih drama na hrvatskom jeziku.
Tekst Svoga tela gospodar je svjetlo dana ugledao kao pripovijetka, da bi skoro četvrt stoljeća poslije Kolar napisao dramu pod istim naslovom, a nedugo kasnije i scenarij za legendarni film Fedora Hanžekovića. Koristeći motiv iz stvarnog života kojemu je uistinu svjedočio, Kolar plete priču o nesretnom, dogovorenom braku između pristalog selskog momka Ive i šepave, ali bogate Rože.
Taj ugovoreni brak, brak bez ljubavi ili barem uzvraćene ljubavi, ishodište je tragike koju ova drama nosi.
Junica Pisava, koju Roža donosi u miraz, uzrok je sladostrasnih pogleda njenog svekra kojemu ta krava postaje životna opsesija i rješenje svih egzistencijalnih problema uzrokovanih teškom neimaštinom.
Istovremeno, Pisava postaje i casus belli svih nesporazuma i sukoba novih mladenaca i njihovih roditelja.
Priča koja teško uspijeva oteti se tragičnom kraju. No, je li to doista neizbježno?
Naravno, Kolar je iskusan pisac. Stoga, kao protutežu ozbiljnosti svog zapleta, nudi i široku lepezu lica koja na svoj neodoljiv, simpatičan način slikaju smiješnu stranu ovog komada. Koristeći vrlo podatan govor turopoljske kajkavštine, Kolarov dramski tekst postaje neizmjerno životan u spoju komičnog i tragičnog, kao uostalom i život sam.
Na kraju krajeva, sam pisac ga je podnaslovio kao SMEŠNU PRIPOVEST U DVA DELA.
