Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Proračunska transparentnost povećava javnu potrošnju

Povećana proračunska transparentnost sama po sebi nije dovoljna za postizanje boljega fiskalnog učinka

 

Analiza proračunske transparentnosti općina i gradova u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2019. otkriva da povećana razina proračunske transparentnosti vodi većemu povjerenju birača, čineći biračima javna dobra i usluge zanimljivijima, što naposljetku povećava javnu potrošnju – javne rashode te deficit, posebice u siromašnijim lokalnim jedinicama. To ukazuje na neravnomjeran regionalni razvoj i neodrživost malih lokalnih jedinica kojima nedostaju resursi za obavljanje osnovnih funkcija. Nadalje, dokazano je i da su transparentnije lokalne jedinice manje sklone manipulirati proračunskim rashodima u predizbornoj godini i da više razine proračunske transparentnosti ograničavaju političkoproračunske cikluse, odnosno smanjuju oportunističke rashode i deficite u predizbornome razdoblju.

Transparentni lokalni proračuni omogućuju uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu, pa građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava i ponude javnih dobara i usluga. Povećanom transparentnošću smanjuje se asimetričnost informacija između lokalnih vlasti i građana, što može povećati i povjerenje građana u lokalnu vlast. No, unatoč prilično velikoj rasprostranjenosti i upotrebi interneta te niskim troškovima objavljivanja, lokalne se jedinice uvelike razlikuju po količini proračunskih dokumenata koje objavljuju. Upravo je to bila motivacija istraživačkoga rada „The effects of budget transparency on the budget balances and expenditures of Croatian local governments” (South East European Journal of Economics and Business, 2022), u kojemu su Mihaela Bronić, Branko Stanić i Simona Prijaković (Institut za javne financije) utvrdili posljedice online proračunske transparentnosti na proračunski saldo i rashode hrvatskih lokalnih jedinica. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinica u Hrvatskoj”.

U okviru toga projekta razina proračunske transparentnosti svih hrvatskih lokalnih jedinica mjeri se tako da se na mrežnim stranicama lokalnih jedinica svake godine istražuje dostupnost pet dokumenata: godišnjega i polugodišnjega izvještaja o izvršenju proračuna, prijedloga proračuna, izglasanoga proračuna te proračunskoga vodiča za građane. U ovome su radu korišteni podatci za razdoblje od 2014. do 2019. i primijenjena je dinamička panel-analiza kako bi se istražio utjecaj razine proračunske transparentnosti na proračunski saldo i rashode svih 556 hrvatskih općina i gradova. Rezultati potvrđuju da povećana razina transparentnosti povećava rashode i vjerojatnost postizanja deficita, posebice u siromašnijim lokalnim jedinicama. Povećana razina proračunske transparentnosti vodi većemu povjerenju birača, čineći biračima javna dobra i usluge zanimljivijima, što naposljetku povećava javnu potrošnju – javne rashode te deficit. Povećani proračunski rashodi otežavaju održavanje uravnoteženoga proračuna lokalnim jedinicama, posebno onima s nižim vlastitim prihodima po stanovniku. Takve se lokalne jedinice moraju zaduživati za financiranje dodatnih rashoda, čime se povećava vjerojatnost postizanja deficita. To ukazuje na neravnomjeran regionalni razvoj i neodrživost malih lokalnih samouprava kojima nedostaju resursi za obavljanje osnovnih funkcija.

Nadalje, više razine proračunske transparentnosti ograničavaju političko-proračunske cikluse, odnosno smanjuju oportunističke rashode i deficite u predizbornome razdoblju. S ograničavanjem razine predizbornih manipulacija, povećana proračunska transparentnost može dovesti do većega povjerenja i uključivanja građana, konstruktivnijega sudjelovanja, participativnoga planiranja proračuna i poboljšanja proračunske pismenosti. Rezultati pokazuju da povećanje kapitalnih rashoda lokalnih jedinica u predizbornoj godini utječe na povećanje deficita, no ipak je potvrđeno da transparentnije lokalne jedinice manje manipuliraju proračunskim rashodima u predizbornoj godini.

Povećana proračunska transparentnost sama po sebi nije dovoljna za postizanje boljega fiskalnog učinka, ali ipak može utjecati na smanjivanje mogućnosti lokalnih vlasti da provode proračunske manipulacije za ostvarivanje svojih oportunističkih ciljeva. Dodatno, građani bi se trebali angažirati, zahtijevati veću proračunsku transparentnost i sudjelovati u procesu planiranja i izvršenja proračunskih sredstava. Općenito, građani, mediji i stručnjaci trebaju konstantno i kontinuirano kvalitetnije analizirati i bolje kontrolirati lokalne financije, posebice u predizbornim godinama

Simona Prijaković, Institut za javne financije

Povezani članci

Nova generacija dizalica topline

HF

Popis stvarnih vlasnika Uljanika

HF

Proizvodnja maslinova ulja i vina u Hrvatskoj

hrvatski-fokus

Robni deficit povećan na 7,9 milijardi eura

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...