Hrvatski Fokus
Gledišta

Hrtkovci su Žigmanovu posebno bolna točka

Zajednica prognanih Hrvata zahvaljuje se nevladinim udrugama u Beogradu, a ne Žigmanovu i institucijama koje on vodi

 

Zajednica protijeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata iz Zagreba izdala je danas (6. svibnja 2022.) slijedeće priopćenje: »PODRŠKA SKUPU PAMTIMO nevladinih udruga u Beogradu prigodom 30 godina od Šešeljevog poziva na protjerivanje lokalnoga hrvatskog stanovništva u Hrtkovcima

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu, udruga svjedok tragičnih zbivanja i sudbina vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih godina, a za koje su, među ostalim, odgovorni i Vojislav Šešelj i Srpska radikalna stranka, podržava skup nevladinih udruga Fonda za humanitarno pravo, Žene u crnom i Inicijative mladih za ljudska prava koji će se održati 6. 5. 2022. u 13 sati u Beogradu, a koji je podsjetnik na miting u Hrtkovcima, koji je organizirao čelnik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. Na tom je mitingu pročitao imena 17 uglednih Hrvata kojima je poručeno da se moraju iseliti. Šešelj je svojim govorom pred više od tisuću ljudi potaknuo nasilje nad hrvatskim stanovništvom Hrtkovaca što je rezultiralo njihovim masovnim iseljavanjem.

Iako se ovo srijemsko selo u javnosti najčešće uzima kao simbol stradanja i protjerivanja Hrvata iz Vojvodine tijekom 1990-ih, kampanja pritisaka i zastrašivanja hrvatskog stanovništva započela je još prije ovog mitinga, tijekom 1991. godine, a rezultat je bio progon nekoliko desetina tisuća Hrvata s područja Vojvodine, napose iz vojvođanskoga dijela Srijema, koji je trajao sve do 1995. godine. Zabilježeni su: bacanja ručnih bombi u kuće, fizička izbacivanja iz vlastitih kuća, uništavanje privatne imovine, verbalne prijetnje, otkazivanja radnih odnosa, silovanja, prisilna vojnom mobilizacija velikog broja Hrvata, razni oblici šikaniranja, a najviše zgražaju slučajevi fizičkog nasilja – brutalna premlaćivanja od kojih nisu bili izuzeti ni hrvatski katolički svećenici, kao i slučajevi etnički motiviranih ubojstava. Za zločine počinjene nad Hrvatima u Vojvodini, Vojislav Šešelj je 2018. godine osuđen u Den Haagu na 10 godina zatvora.

Tragična sudbina vojvođanskih Hrvata i strahote koje su doživjeli tijekom 1990-ih nikako ne smiju biti zaboravljeni. Osobito pogađa činjenica što se tada počinjeni zločini i dalje se prešućuju i niječu, počinitelji uglavnom nisu sankcionirani, što je nedopustivo za svaku demokratski legitimiranu državu. Osim toga, ovakvo stajalište srbijanske vlasti upućuje na nespremnost iste da primijeni neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanju s prošlošću. Protekle godine Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata obilježila je 30. obljetnicu svoga postojanja i 30. obljetnicu početka protjerivanja vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja. Danas brojimo 30 godina od nemilog događaja u Hrtkovcima u kojima su Hrvati bili izloženi progonu, zastrašivanju i drugim zlodjelima samo zbog svoje nacionalne pripadnosti. Počinjena je velika nepravda za koju gotovo nitko nije odgovarao, a koja se k tome prešućuje i negira. Zato upućujemo zahtjev svim mjerodavnim institucijama u Republici Srbiji, ali i u Republici Hrvatskoj da se to ispravi, da se da prostora u javnosti žrtvama među vojvođanskim Hrvatima iz tog razdoblja, da se krivci sankcioniraju, da se nestali pronađu, da pravda napokon bude zadovoljena, jer obitelji nestalih i ubijenih to zaslužuju, to im je slaba, ali jedina utjeha koja im preostaje u odnosu na gubitak i tragediju koje su doživjeli.

Mato Jurić, predsjednik Zajednice

U Zagrebu 6. svibnja 2022.«

Povodom ovoga odgovorno tvrdim da je u prešućivanju tih tragičnih događaja aktivno sudjelovao, i neizmjerno doprineo da se što manje piše i govori o njima, Tomislav Žigmanov sa svojim bliskim suradnicima, koje je u međuvremenu postavio na sva ključna mjesta u hrvatskim institucijama i udrugama u Srbiji.

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata u početku je odigrala značajnu pozitivnu ulogu po izgonu Hrvata iz Vojvodine sve dok je njen predsjednik bio Franjo Orlović (zajedno smo sjedili u istoj klupi četiri godine u rumskoj gimnaziji), ali dolaskom Mate Jurića i preuzimanjem svega što je hrvatsko a vezano za Srbiju od strane Tomislava Žigmanova, Zajednica se sve više utapala u njegovu politiku zatomljavanja stradanja vojvođanskih Hrvata, posebno srijemskih.

Svojim činjenjem i nečinjenjem Tomislav Žigmanov, u poziciji kada je bio čak i zastupnik Hrvata u srbijanskom parlamentu, a već duže vrijeme su sve četiri hrvatske institucije u Srbiji u njegovim rukama preko bliske mu Jasne Vojnić i rođaka mu Vladislava Suknovića te povijesne prevare nad svim Hrvatima svijeta kojom je nedavno uspio ponovo ući u srbijanski parlament, Žigmnov je isključivi krivac za šutnju o tragediji Hrvata u Vojvodini, kao i za to što ništa nije konkretno učinjeno da se nepravda nad Hrvatima, posebno srijemskim, ispravi. Naprotiv, samo se formalnim povremenim priopćenjima izjašnjavao o tome, a praktično je svaku inicijativu drugih razvodnjavao ili čak spriječavao!

I sada se Zajednica prognanih Hrvata zahvaljuje nevladinim udrugama u Beogradu, a ne Žigmanovu i institucijama koje on vodi!

Posebno su Žigmanovu Hrtkovci bolna točka, valjda zato što su u cijelom svijetu sinonim za izgon Hrvta iz Vojvodine, a ne njegovo “najhrvatskije” selo  bunjevački Donji Tavankut!  

O ovom javno pišem godinama i sada ću izneti samo par detalja iz kojih se može vidjeti prava mržnja Žigmanova prema Hrtkovcima i Hrtkovčanima, pa se onda i svi njegovi podanici ne smiju drugačije očitovati!

Djedovina moje obitelji je (bila) u Hrtkovcima tristo godina, sve do 1993. godine, i jedino tamo sam bio kod kuće bez obzira kuda me je vodio posao te sam svakog slobodnog dana bio u Hrtkovcima.

U najkritičnije vrijeme izgona Hrvata iz Hrtkovaca uzeo sam dva mjeseca neplaćenog odsustva i godišnji odmor na poslu u Novom Sadu da bi u kontinuitetu čuvao svoju majku od nasrtaja na nju i našu imovinu u Hrtkovcima.

Jedini sam svijedok (i žrtva) koji je o tome (sa lica mjesta) napisao knjigu pod naslovom “Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela”, te niz pjesama i članaka vezanih za te dgađaje.

Iako romanizirana knjiga Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela se bazira na istinitim događajima i činjenicama, no rukopis na hrvatskom jeziku u priredbi, lekturi i recenziji te pisanom preporukom književnika Ivana Balenovića iz Petrovaradina stajao je u ladici Tomislava Žigmanova ravno godinu dana, a onda ga je 2015. godine tiskala izdavačka kuća “Tkanica” iz Zagreba.

Uz izrazito povoljne kritike, knjiga ni danas nije našla mjesto na portalu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata čiji je nezamjenjivi ravnatelj Tomislav Žigmanov!

U svom “stručnom” časopisu “Nova riječ”, kojeg je izmislio samo da bi u njemu mogao kao glavni urednik uzdizati podobne mu poltrone i plagijatore i ponižavati nepodobne mu neistomišljenike, za moju zbirku pjesama Salauka, u kojoj su skoro sve pjesme o Hrtkovcima, Žigmanov je napisao da treba spaliti!!!

Povodom ovog Žigmanovljevog fašističkog pamfleta Književni klub HKUPD “Stanislav Preprek” iz Novog Sada je 2017. godine objavio zbirku mojih pjesama Pjesme koje treba spaliti (odabrane iz Salauke). U njoj je, primjerice, i ova pjesma:

PAMTIM

 

U kući u Hrtkovcima pamtim majku svoju,

vidim je kako veselo za Božić mijesi kolače,

ili kako brižno, sa sjetom, pakuje torbu moju

i, ispraćajući me na daleki put, potiho plače.

 

U kući u Hrtkovcima pamtim svoga bȃbu,

vidim ga kako se brije, žuri, vezuje kravatu,

samo o povijesti, sve druge teme su baš tabu,

priča meni, kao da smo već u školi na satu.

 

U kući u Hrtkovcima pamtim tetku Terezu,

vidim je kako u avliji čisti lišće suho, opalo,

kako baš svaku večer na kapiju namiče rezu,

a meni tepa da ću uvijek biti njeno luče malo.

 

U kući u Hrtkovcima pamtim i strinu Milju,

vidim je kako se u sobi pred raspećem moli,

sina joj jedinog nema, pali vrh na svijeće fitilju,

i umjesto njemu, meni šal plete, a duša je boli.

 

U kući u Hrtkovcima pamtim i strica Pēpu,

vidim ga kako naša dva konja timari u štali,

lagano češlja njihovu crnu, dugu grivu lijepu,

i meni uvijek uz osmijeh dobacuje nešto u šali.

 

U kući u Hrkovcima pamtim i djeda Maraša,

vidim ga kako na šoru sjedi na velikoj klupi,

pozdravlja tako što po njoj lako štapom lupi,

a meni priča kako je bila velika obitelj naša.

 

U kući u Hrtkovcima danas više nikoga nema,

sve sam svoje drage iz nje sahranio davno,

sad se i meni ista sudbina savim blizu sprema,

nestat će tako jedno stablo staro i vrijeme slavno.

Ako ovu pjesmu treba spaliti za dobrobit hrvatske zajednice u Srbiji, za koju (dobrobit) se Žigmanov “HRabro i beskompromisno” bori decenijama, ja ću se spaliti zajedno s njom (što bi Žigmanov žarko želio)!

Naime, unazad dvije godine počeo sam dobijati (na desetine dnevno) pretećih, besramnih i vrijeđajućih email poruka, a na portalu DNEVNIK.hr otvoren je blog Srijemski hrvat  (https://blog.dnevnik.hr/srijemskihrvat) u kojem se vrijeđa, ponižava i blati cijela obitelj Cakić iz Hrtkovaca, a autori te “književne kritike” bez preseana u književnoj kritici u svijetu su Tomislav Žigmanov i njegovi novopečeni “mladi vojvođanski književni kritičari” !!!

Žigmanov želi uništiti i HKUPD “Stanislav Preprek” iz Novog Sada, čiji je predsjednik Hrtkovčanin, a posebno Književni klub u njemu te o velikim uspjesima ove udruge (dvije književne manifestacije na regionalnom nivou) se ne smije puno govoriti, dok se s druge strane veličaju beznačajne manifestacije udruga čiji su predsjednici Žigmanovljevi poltroni.

Za desetak godina svoje samovlade Tomislav Žigmanov je uništio nekada respektabilnu stranku DSHV i cijelokupnu zajednicu Hrvata u Srbiji!

A Hrtkovaca nema više!

Miroslav Cakić

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Podcjenjivanje zdrave pameti

HF

Žigmanov popunio kvorum za Šešelja

HF

More na tankom ledu

HF

Podjela Hrvatske na statističke regije i izborne jedinice

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...