Hrvatski Fokus
Znanost

Zdravstvena dobrobit šuma

‘Šumsko kupanje’ i šumska terapija općenito znači upijanje šumske atmosfere svim osjetilima

 

U ovo vrijeme pandemije COVID-19 koja ne prolazi i ‘aktivna’ je tokom 365 dana u godini na svim kontinentima i u svim godišnjim dobima (?!), dobro je znati što nama ljudima može pomoći u poboljšanju zdravlja i jačanju imunološke funkcije organizma.

‘Šumsko kupanje’ i šumska terapija (japanski: shinrin-yoku) općenito znači upijanje šumske atmosfere svim osjetilima. Ne samo šetnja šumom, to je svjesna i kontemplativna praksa ‘uranjanja’ u prizore, zvukove i mirise šume. Razvijeno je u Japanu tijekom 1980-ih, a 1982. Japan je ovaj oblik mobilne meditacije pod krošnjama živih šuma uvrstio u svoj nacionalni zdravstveni program. Istraživači, prvenstveno u Japanu i Južnoj Koreji, ustanovili su sve veći broj znanstvene literature o različitim zdravstvenim prednostima ‘šumskog kupanja.’

‘Šumsko kupanje’ je naziv za japanski medicinski tretman koji se koristi za smanjenje stresa i tjeskobe, a podrazumijeva boravak u šumi – šetnju ili planinarenje, a ne kupanje u pravom smislu riječi. ‘Šumsko kupanje’ kao poznati japanski medicinski tretman proučavan je i izvan Japana zbog svojih terapeutskih učinaka na imunološki sustav.

Dr. Qing Li već više od 30 godina proučava pozitivne zdravstvene učinke šuma na ljudsko zdravlje. Dr. Li vodeći je japanski (Nippon Medical School Hospital, Tokio) i svjetski stručnjak u ovom području ljekovitog učinka šume tj. ‘šumskog kupanja’ na ljudsko zdravlje. Dr. Li autor je knjige: „Shinrin-yoku: The Art and Science of Forest Bathing“ objavljene početkom travnja 2018. („Shinrin-yoku: Umjetnost i znanost šumskog kupanja“). Iste 2018. godine objavio je i knjigu pod naslovom: „Forest Bathnig: How Trees Can Help You Find Health and Happiness“  („Šumsko kupanje: kako nam drveće može pomoći u ostvarenju zdravlja i sreće“).

Dr. Li također je i predsjednik „japanske znanosti za šumsku medicinu“ u Japanu (‘Japanese Science of Forest Medicine’).

 Istraživači su utvrdili da provođenje vremena u prirodi učinkovito poboljšava imunološki odgovor organizma povećanjem proizvodnje prirodnih stanica ubojica.

‘Šumsko kupanje’ poznato kao „shinrin-yoku“ poznata je praksa posjećivanja šume i udisanja šumskog zraka. Japanska terapeutska praksa u prirodi koja se koristi kao prirodni lijek za ublažavanje stresa i mentalnog umora, ‘šumsko kupanje’ posljednjih je godina dobilo veliku znanstvenu pozornost – mnoge znanstvene studije istražuju fiziološke i psihološke prednosti provođenja vremena u prirodi.

Urbanizacija je rastući globalni trend, a predviđa se da će 68 posto svjetske populacije do 2050. godine živjeti u urbanim područjima. No, urbano životno okruženje povezano je s povećanom tjeskobom i zabrinutošću za mentalno zdravlje, a urbanizam također ima brojne negativne utjecaje na fizičko zdravlje, uključujući i povećanje tjelesne težine, lošu kvalitetu hrane i povećani rizik od kardiovaskularnih problema u usporedbi s onima koji žive u ruralnim područjima.

Iz tih i drugih razloga, istraživači su počeli pratiti i uspoređivati učinke izleta u prirodu kao što je pozitivan učinak ‘kupanja u šumi’ na ljudsko zdravlje. Osim psiholoških prednosti, sada postoje dokazi da ‘šumsko kupanje’ može poboljšati imunološku funkciju.

Imunološke prednosti „šumskog kupanja“

Studija provedena u Japanu istraživala je učinke ‘šumskog kupanja’ na imunološku funkciju. Zdravi muški sudionici u dobi od 35 do 55 godina odabrani su za sudjelovanje u trodnevnom izletu u prirodu koji je uključivao i planinarenje u šumi.

Razine prirodnih stanica ubojica mjerene su kod muškaraca prije i nakon putovanja, a gotovo svi sudionici doživjeli su povećaje aktivnosti prirodnih stanica ubojica nakon boravka u prirodi/šumi.

Istraživači su također izmjerili ekspresiju perforina, granzima i granulizina u limfocitima periferne krvi i otkrili da je ‘putovanje’ prouzročilo drastično povećanu proizvodnju navedenih proteina protiv karcinoma tj. raka, što znači da ‘šumsko kupanje’ može doista povećati imunološku funkciju.

Međutim, ovo nije bila prva studija koja je otkrila da je ‘shinrin-yoku’ koristan za stimuliranje imunološke funkcije. Studija na zdravim mladim ženama pronašla je slične rezultate u proizvodnji prirodnih stanica ubojica i proteina protiv raka nakon trodnevnog izleta u prirodu i otkrila da su rezultati potrajali najmanje sedam dana nakon završetka putovanja.

Istraživači vjeruju da fitoncidi, kemijske tvari/vrsta aromatskog spoja koje se oslobađaju iz drveća i biljaka, mogu biti odgovorni za smanjenje razine hormonalnog stresa i povećanje proizvodnje prirodnih stanica ubojica. Fitoncide izlučuju sve više biljke u svrhu obrane od biljnih bolesti (virusa, bakterija, gljivica).

Druge studije su poduprle ove rezultate i otkrile da je razina proizvodnje prirodnih stanica ubojica i dalje povećana čak i 30 dana nakon takvog putovanja, štu sugerira da bi ‘šumsko kupanje’ jednom mjesečno moglo drastično poboljšati imunološku funkciju.

Druge istražene prednosti „šumskog kupanja“

Osim dobrobiti za imunološki sustav, ‘šumsko kupanje’ proučavano je zbog pozitivnih učinaka na razne bolesti uključujući:

  • Stres: pokazalo se da „šumsko kupanje“ učinkovito mijenja razinu kortizola, biomarkera stresa. Osim toga, placebo učinak „šumskog kupanja“ je prilično snažan i smanjuje razinu kortizola u slini kod sudionika prije nego što su uopće iskusili intervenciju „šumskog kupanja.“
  • Depresija i anksioznost: anksiozni poremećaji najčešći su oblik psihijatrijskog poremećaja i pogađaju otprilike jednu trećinu stanovništva. Nadalje, oko 10 posto onih koji imaju blage oblike depresije izloženo je riziku od kasnijeg razvoja kliničke depresije. Istraživači su dokazali da „šumsko kupanje“ učinkovito snizuje broj otkucaja srca i sistolički krvni tlak, što ukazuje na povećanje parasimpatičke živčane aktivnosti i smanjenje simpatičke živčane aktivnosti, čak i kada je izloženost subjekta prirodnim uvjetima bila samo 15 minuta.

Sudionici su također doživjeli smanjene rezultate za ljutnju, depresiju, umor i zbunjenost, dok su gradski šetači imali ‘više bodova’ u ovim područjima. Navedeni nalazi upućuju na to da čak i kratke šetnje prirodom mogu značajno smanjti anksioznost i poboljšati psihičko zdravlje, te mogu predstavljati potencijalni tretman za anksiozne poremećaje i depresiju.

  • Kardiovaskularne bolesti (bolesti srca i krvožilnog sustava): istraživači su proučavali učinke šetnji šumama na zdrave osobe – studija je uključivala 48 mladih odraslih muškaraca. Istraživači su mjerili varijabilnost otkucaja srca, sistolički krvni tlak i dijastolički krvni tlak te usporedili rezultate kod sudionika koji su hodali šumom u odnosu na one koji su hodali u urbanom okruženju.

Osim ovih fizioloških mjerenja, sudionici su putem upitnika također izvjestili o svojim osjećajima. Šumski šetači izvjestili su da se osjećaju ‘osvježeno’ nakon svoje šetnje, dok su urbani šetači postigli znatno niže rezultate u ovoj kategoriji.

Sveukupno, istraživači su sugerirali da pozitivni učinci kardiovaskularnog ‘odgovora’ nakon „šumskog kupanja“ mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i pozitivno djelovati te poboljšati zdravlje srca i kao i mentalno zdravlje.

  • Loše raspoloženje, ljutnja i umor: u studiji koja je uključivala 128 srednjovječnih ili starijih sudionika, istraživači su pokazali da šetnje šumama mogu doprinijeti poboljšanju raspoloženja i otkrili su da je osjećaj ljutnje, umora i zbunjenosti znatno smanjen nakon šetnji prirodom. Ovi rezultati bili su konzistentni čak i kada su šetnje održane na jednosatnom ili dvosatnom razdoblju i kratkoj udaljenosti od 2,5 km.

Nadalje, također je otkriveno da „šumsko kupanje“ poboljšava san, koncentraciju i pamćenje.

Prednosti boravka i druženja u prirodi nisu novost nikome tko je nedavno posjetio šumu. Jasno je da su fizičke i psihičke prednosti ovih izleta u prirodu goleme, a istraživači tek počinju shvaćati bezbroj zdravstvenih stanja koja bi se mogla poboljšati „kupanjem u šumi.“   

Izvor:

  1. Global Wellness Institute: „Definition of Forest Bathing“; https://globalwellnessinstitute.org
  2. Dr. Qing Li: „Effect of forest bathing trips on human immune function“; Environmental Health and Preventive Medicine, 2010 Jan; 15(1): 9-17; https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19568839
  3. Dr. Q.Li et al.: „Visiting a forest, but not a city, increases human natural killer activity and expression of anti-cancer proteins“; International Journal of immunopathology and pharmacology, Jan-Mar 2008; 21(1): 117-27; https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18336737
  4. Dr. Q. Li et al.: „A forest bathing trip increases human natural killer activity and expression of anti-cancer proteins in female subjects“; Journal of biological regulators and homeostasis agents, Jan-Mar 2008., 22(1): 45-55; https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18394317
  5. YouTube – videozapis u trajanju 4:33 min: „The Art and Science of Forest Bathing with Dr. Qing Li“, 24. 4. 2018., www.youtube.com

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Kinetic architecture 1964.-1990.

hrvatski-fokus

Liječnica američke vojske upozorava na otrovne sastojke u cjepivima protiv COVID-a

hrvatski-fokus

Ubodi protiv COVID-a namijenjeni su smanjenju svjetske populacije trovanjem milijardi ljudi

hrvatski-fokus

Profitabilna industrija pasa i mačaka

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...