Hrvatski Fokus
Znanost

IZ BILJEŽNICE JEDNOG PRPOŠITELJA – Profesor Baltazar je bolje riješio problem onečišćenja

‘Zeleni’ ne shvaćaju da uporabom riječi plastika, stvaraju odbojnost u svim slojevima pučanstva, prema toj vrlo brojnoj skupini, pa i nezamjenjivih materijala

 

Kako je profesor Baltazar riješio pitanje automobilske magle?

        Stanujem u susjednom kvartu. Materijalna oznaka Travnog je Mamutica. Ima Travno i jedno, po starinski duhovno, sada nematerijalno, a zapravo informacijsko središte, Kulturni centar. Popularni KUC Travno. Zahvaljujući mudro projektiranom zdanju, raspolaže s prekrasnom dvoranom, koja je sada i utočište potresom oštećenim kazalištima. No, privlači me više ovog zgodom vrlo raznoliki program kojeg nudi KUC. Zadovoljstvo posjetitelja, ocijenjeno na društvenim mrežama to najbolje potvrđuje. Neposredan povod je nedavna projekcija nekoliko filmova iz serije profesora Baltazara. Ta epizoda snimljena je 1976. S pripremama, pred gotovo pola stoljeća. Glavni autor Ante Zaninović. Profesoru Baltazaru postavljen je zadatak da grad riješi automobilskih ispušnih plinova. Grad je izgledao kako danas izgledaju milijunski gradovi diljem svijeta. Rješenje Profesora je vrlo zanimljivo, treba ga vidjeti. A današnji stručnjaci umjesto jednostavnijih rješenja nameću e-automobile. Svaka čast Profesoru i ekipi koja je stvorila taj proročki film.

Obvezno pokrenuti postupak smanjenja energijskih gubitaka u zgradarstvu

Prolazim ovih dana kraj nebodera nasuprot Zagrebačkom velesajmu u kojem sam stanovao do 1984. Divim se kako su stanari uspjelo tako lijepo popraviti svoj neboder i izolirati ga. Na ostalih 5 još nema tragova takvih zahvata. Stanujem u zgradi s 5 ulaza. Moj stan je izložen svim mogućim utjecajima, jer je najsjeverniji. Stanari stanova u ovom ulazu, njih četrdesetak, zaključili su da se pristupi poboljšanju stanja. Ostala četiri ulaza ni da čuju. Potrebno je zakonski predvidjeti da svi moraju svoje zgrade izolirati prema najnovijim spoznajama. Drugo je pitanje, kada će doći na red.  

Uporni Zeleni traže održivost i prelazak na višekratnu ambalažu (VL, lipnja 2022.)

»Zelena akcija pridružila se globalnom zahtjevu 400-tinjak udruga i zatražila prelazak na višekratnu ambalažu. … To je istinski održiva alternativa jednokratnoj plastici i plastičnoj ambalaži«. Pa kada će Zelena akcija i slični naučiti da ne postoji jednokratna plastika. Postoje samo jednokratni plastični proizvodi. Treba poraditi na zamjeni jednokratnih plastičnih proizvoda, gdje je to moguće. Pitanja se nameću. Primjerice, hoćemo li plastenke za osvježavajuća pića koje treba transportirati do najudaljenijih otoka, zamijeniti npr. staklenkama. Osobno bih rado pročitao prijedloge svih „zelenih“ kako i čime zamijeniti npr. jednokratne plastične šprice za cijepljenje. Troši ih se oko 16 milijardi godišnje. „Zeleni“ ne shvaćaju da uporabom riječi plastika, stvaraju odbojnost u svim slojevima pučanstva, prema toj vrlo brojnoj skupini, pa i nezamjenjivih materijala. A radi se zapravo o tek o određenom broju plastičnih proizvoda. Slažem se sa zabranom slamki za pijenje, ali ih medicinski trebam kod bolesnika za srkanje.

Crveni nosovi

Postoji skupina klaunovadoktora koja nastoji svojom djelatnošću, humorom ublažiti bolesnicima, posebno djeci, njihove teškoće. To su Crveni nosovi. Njihov rad je službeno priznat. I to posebnom povlasticom, novčana sredstva uplaćena u njihovu korist uzimaju se kao trošak pri obračunu poreza. No, postoji „kvaka 22“. Crveni nosovi šalju potvrdu o uplati darovatelju. Ako želi ostvariti tu povlasticu, darovatelj mora sam ispuniti poreznu prijavu. Zašto, kada to Porezna uprava to radi fenomenalno. Malo dobre volje je dosta. Crveni nosovi neka dogovore s Poreznom upravom da oni šalju njima potvrdu o uplati, umjesto darovatelju.

Slavi li se ove godine 115. godina prve sintetske plastike ili prvoga plastičnog proizvoda od sintetske plastike?

Svijet slavi ove godine 115. obljetnicu patenta glasovitoga belgijskog kemičara Lea Hendrika Baeklanda. Slavi ga se kao izumitelja, popularnog bakelita, stručnog naziva fenol-formaldehida, PF (materijal). No, tek sam nedavno uočio da u patentnom spisu piše: »Verfahren zur Herstellung von Kondesationsprodukten aus Phenolen und Formaldehyd (Postupak za proizvodnju kondenzacijskih proizvoda od fenola i formaldehida). On je dakle izumitelj postupka kako načiniti bakelitnu tvorevinu. Načinio ju je u kalupu koji je djelovao kao šaržni reaktor. Da se radi o šaržnom reaktoru u kojem tvorevina nastaje pri potrebnoj temperaturi i djelovanju tlaka, pisali su prof. Đ. Španiček i autor, oboje s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, još krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. No nisu do sada povezani patentna isprava i zamisao da je kalup šaržni reaktor. Tom prilikom je utvrđena i činjenica da je i Nikola Tesla rabio bakelitne tvorevine [Kemija u industriji, 71(7-8)513-515(2022)]. Dodatak, ne postoje samostalno kao materijali beton, keramika, guma i duromeri, već samo tvorevine od tih materijala.

Cenzura

U „Životnom intervjuu“ svjetski poznati i priznati karikaturista te autor animiranih filmova Joško Marušić izrekao je zanimljivu misao (VL, 24. srpnja 2022.). »U onom režimu nije se smjelo napadati Tita i titoizam, a ostalo se poticalo. Danas je drugačije«. Postoji nova vrsta cenzure. U uglednim dnevnicima ukinute su rubrike „Pisma čitatelja“. Na portalima sve češće je nemoguće komentirati tekstove. Dakle piše se samo o onome što dopuštaju vlasnici. Čast izuzetcima.

Zaboravljene bitne činjenice

Ovih dana napustio nas je u 94. godini jedan od neprikosnoveno najvećih intelektualaca moderne Hrvatske. Akademik Viktor Žmegač. U njegovim nastupima, ali i u tekstovima drugih prikazivača izostala je jedna važna dimenzija. Pred 30 godina, 15. svibnja 1992. osnovan je Klub hrvatskih humboldtovaca. Akademik V. Žmegač jednoglasno je izabran za prvog predsjednika. Znači bio je stipendista Zaklade Alexander von Humboldt. Vrlo je zapaženo i njegovo djelovanje u okviru Hrvatsko-njemačkog društva.

Prpošitelj

Igor Čatić

Povezane objave

Znanje pretvoriti u hvatljivo tijelo

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (46)

HF

Svjetski dan tla

HF

Računalna kemija

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više