Hrvatski Fokus
Kultura

Meštrović i Sikirica – portreti suvremenica i suvremenika

Odabir skulptura polazište je za prisjećanje na šesnaest signifikantnih ličnosti koje su ostavile trag u hrvatskom, ruskom, češkom, francuskom i britanskom kulturnom i političkom prostoru

 

Sinjska Galerija Sikirica predstavlja izložbu „Meštrović i Sikirica – portreti suvremenica i suvremenika“ kroz koju se publici predstavljaju neka od najznačajnijih djela hrvatske portretne plastike 20. stoljeća.

Na izložbi je prikazano šesnaest skulptura iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU-a (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb), Galerije umjetnina (Split), te posuđenih od dr. sc. Mate Meštrovića, koje pružaju uvid u intrigantne društvene, umjetničke i političke veze Ivana Meštrovića. Odabir portreta koji je načinila autorica izložbene koncepcije, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu, Barbara Vujanović, svjedoči o stilskom razvoju jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća – od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art déco stilizacije do realističnosti međuratnoga razdoblja. Na izložbi se tako mogu vidjeti Meštrovićevi portreti: hrvatskoga glumca, kazališnog redatelja i prevoditelja Petra Branija, ruskoga književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, glavnog organizatora likovnoga života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća Izidora Kršnjavoga, modernizatora europskoga kiparstva Augustea Rodina, prve plesačice čiji je ples prikazan na američkoj televiziji Vere Čuče Milčinović, predstavnika britanske umjetničke, političke i društvene scene, Wickhama Steeda, Lady Cunard i Dorothy Une Ratcliffe, češke političke dinastije Masaryk, Tomáša G. Masaryka, hrvatskih umjetnika Tomislava Krizmana, Ante Katunarića i Vladimira Becića, te književnika Andrije Milčinovića i Vladimira Nazora.

Ovaj izbor od šesnaest portreta suvremenica i suvremenika s kojima je Meštrović uspostavio blizak odnos ili drugi oblik uvažavanja i utjecaja, katkada jednosmjernoga, gdjekad uzajamnoga, prilika je za prebiranje po dominantnim formalnim odrednicama koje je kipar ostvario tijekom prva četiri desetljeća prošloga stoljeća. Odabir skulptura polazište je za prisjećanje na šesnaest signifikantnih ličnosti koje su ostavile trag u hrvatskom, ruskom, češkom, francuskom i britanskom kulturnom i političkom prostoru.

Svaki je portret zaseban univerzum, mjesto stvarnog i metaforičkog pregovora između Meštrovića i osobe koju je portretirao, interpretirao, doživljavao na sebi svojstven način. Odabrane skulpture podržavaju tezu da je riječ o jednom od najvrsnijih portretista 20. stoljeća. Dosljedna posvećenost motivu, širina socijalnoga dijapazona osoba koje su sjedile pred Meštrom, očitovanje stilskih mijena predstavljaju djeliće mozaika koji portretiraju samoga kipara. Portret je to senzibilnog promatrača, koji je psihološki i osobni dojam usklađivao s vlastitim rukopisom i bilom vremena. Portreti svjedoče logično ulančavanje kompleksnih odnosa unutar umjetničkih društava i institucija te političkih organizacija, ali i unutar živahnog konteksta salona europskih prijestolnica. Zbog toga nije preuzetno kazati da Meštrović nije samo jedan od najvećih portretista svojega stoljeća nego je i njegov posvećeni, pronicljivi kroničar.

Meštrovićev opus kustosi izložbe – Barbara Vujanović, Dragana Modrić i Dalibor Prančević – za ovu posebnu prigodu, na domaćem terenu, postavljaju u suodnos s portretnom plastikom drugog kiparskog barda – kipara Alke i Cetinske krajine Stipe Sikirice. Uz šesnaest Meštrovićevih portreta, izloženo je i šesnaest Sikiričinih radova koji se čuvaju u fundusu Galerije Sikirica. Stipe Sikirica sklonost ka portretiranju pokazuje još kao dječak i učenik Škole primijenjenih umjetnosti u Splitu, a  neki od tih dječačkih radova ostali su do danas sačuvani u rodnoj kući u Jabuci. Ako zanemarimo rane pokušaje portretiranja oca i članova obitelji, prvi ‘službeni’ portret koji Stipe Sikirica izrađuje kao mlad, ali već afirmiran autor, jest portret prijatelja, književnika Joze Laušića (1962.). Narednih godina (i desetljeća) Sikirica je iznimno posvećen i radi na portretima brojnih uglednih intelektualaca, književnika i umjetnika, među kojima su mnogi od njih njegovi prijatelji i poznanici – Krleža, Kaštelan, Pupačić, Marinković i ostali, a portret, kao specifična umjetnička i kiparska disciplina, do danas je ostala Sikiričina preokupacija. U šest desetljeća aktivnog stvaralaštva Stipe Sikirica je napravio preko stotinu portreta, portretirajući gotovo sva značajnija lica hrvatske kulturne i umjetničke scene, a u okviru ove velike izložbe posjetitelji imaju priliku vidjeti 16 odabranih portreta, među kojima su portreti Joze Laušića, Matka Peića, Josipa Pupačića, Rašeljke Pupačić, Dragutina Tadijanovića, Tomislava Ladana, Izidora Pape, supruge Slave, Mirjane Buljan, Ranka Marinkovića, Drage Ivaniševića, Marka Grčića, Matka Raosa i Zlatka Tomičića.

Izložba je rezultat suradnje Muzeja Ivana Meštrovića (Atelijer Meštrović, Zagreb) i Galerije Sikirica, a Dragana Modrić, voditeljica Galerije Sikirica istaknula je kako je ovo samo jedna u nizu dobrih suradnji na relaciji Zagreb – Sinj i kako joj je iznimna čast i zadovoljstvo što će posjetitelji imati priliku vidjeti vrhunske domete hrvatske skulpture.

Izložba ostaje otvorena do 25. rujna 2022.

Nives Matijević

Povezane objave

Svi moji konji nisu izmišljeni

HF

Protiv duhovnoga nasilja

HF

Kao tvoje oči

HF

Tuđice

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više