Hrvatski Fokus
Znanost

Smrtonosni lijekovi i organizirani kriminal

Kako je Big Pharma korumpirala zdravstvo  

 

Danski znanstvenik Peter C. Gøtzsche godine 2013. objavio je knjigu “Deadly Medicines and Organized Crime: How Big Pharma Has Corrupted Healthcare” (“Smrtonosni lijekovi i organizirani kriminal: Kako je Big Pharma korumpirala zdravstvo”) (CRC Press, Boca Raton, Florida, SAD, 2013.) u kojoj stručno progovara o opasnosti od lijekova i o korumpiranomu zdravstvu.

Profesor Peter C Gøtzsche diplomirao je kao magistar znanosti iz biologije i kemije 1974. godine, a kao liječnik 1984. godine. Specijalist je interne medicine; radio je s kliničkim ispitivanjima i regulatornim poslovima u farmaceutskoj industriji 1975.-1983., te u bolnicama u Kopenhagenu 1984.-1995. Suosnivač je Cochrane kolaboracije 1993. godine, a iste godine osnovao je Nordijski Cochrane centar. Postao je profesor dizajna i analize kliničkih istraživanja 2010. godine na Sveučilištu u Kopenhagenu.

Peter Gøtzsche objavio je više od 50 radova u ‘velikoj petorci’ (BMJ, Lancet, JAMA, Annals of Internal Medicine i New England Journal of Medicine), a njegovi znanstveni radovi citirani su više od 10.000 puta. Peter Gøtzsche zainteresiran je za statistiku i metodologiju istraživanja. Član je nekoliko skupina koje objavljuju smjernice za dobro izvještavanje o istraživanjima i koautor je CONSORT-a za randomizirana ispitivanja (www.consort-statement.org), STROBE-a za opservacijske studije (www.strobe-statement.org), PRISMA-e za sustavne preglede i metaanalize (www.prisma-statement.org) i SPIRIT-a za protokole ispitivanja (www.spirit-statement.org). Peter Gøtzsche urednik je u Cochrane grupi za pregled metodologije. “Lijekovi na recept treći su vodeći uzrok smrti nakon srčanih bolesti i raka”, ističe Peter Gotzsche. U toj svojoj najnovijoj revolucionarnoj knjizi, Peter C. Gotzsche razotkriva farmaceutsku industriju i njihovu šaradu lažnog ponašanja, kako u istraživanju tako i u marketingu gdje je moralno odvratno zanemarivanje ljudskih života norma. Uvjerljivo izvlači bliske usporedbe s konglomeratima duhana, otkrivajući izvanrednu istinu koja stoji iza napora da se zbuni i odvrati pažnja javnost i njihovi političari. Knjiga se detaljno bavi izvanrednim neuspjehom sustava uzrokovanim rasprostranjenim kriminalom, korupcijom, podmićivanjem i impotentnom regulacijom narkotika kojima su potrebne radikalne reforme. “Glavni razlog zašto uzimamo toliko lijekova je taj što farmaceutske tvrtke ne prodaju drogu, već laži o drogama. To je ono što čini drogu toliko različitom od bilo čega drugog u životu… Gotovo sve što znamo o lijekovima je ono što su tvrtke odlučile reći nama i našim liječnicima … razlog zbog kojeg pacijenti vjeruju svom lijeku je taj što ekstrapoliraju povjerenje koje imaju u svoje liječnike u lijekove koje propisuju. Pacijenti ne shvaćaju da, iako njihovi liječnici možda znaju puno o bolestima i ljudskoj fiziologiji i psihologiji, znaju vrlo, vrlo malo o lijekovima koje industrija lijekova nije pažljivo izmislila i obukla … Ako ne mislite da je sustav izvan kontrole, pošaljite mi e-poštu i objasnite zašto su lijekovi treći vodeći uzrok smrti … Da je takvu iznimno smrtonosnu epidemiju uzrokovala nova bakterija ili virus, ili čak jedna stotinka, učinili bismo sve što smo mogli da je stavimo pod kontrolu.”

Teza ove knjige privlači pozornost: lijekove proizvode sindikati organiziranog kriminala. Peter C. Gøtzsche pokazuje da službena definicija organiziranog kriminala usko odgovara aktivnostima najvećih farmaceutskih tvrtki. On navodi svakog od njih i pokazuje da su svi oni više puta osuđeni za plasiranje štetnih – često fatalnih – droga; znatne prijevare; manipulacija cijenama; i prikrivanje dokaza. Milijarde dolara novčanih kazni koje su im naplaćene za ta kaznena djela blijede u usporedbi s dobiti koju i dalje ostvaruju, pa su te osude samo trošak poslovanja. Nije jasno da su osude u Sjedinjenim Državama imale bilo kakav učinak u Kanadi ili drugdje u svijetu.

Gøtzsche je karijeru započeo kao predstavnik droge koji je postao marketinški menadžer. Zatim je otišao na medicinsku školu i postao internist i klinički istraživač. Sada je direktor Nordijskog Cochrane centra u Kopenhagenu u Danskoj. U svom napretku stvorio je kontroverze propitujući prihvaćenu mudrost.

Slaže se da doista ima mnogo vrijednih lijekova, ali naglašava da to nije njegova meta. Takvi lijekovi trebaju malo promocije, jer se prodaju. Njegova briga je s ostalima: lijekovima koji ne pružaju nikakvu korist i onima koji su aktivno štetni. Njegova knjiga opisuje značajne nedostatke u načinu izrade medicinskih dokaza i kako se pogoršalo u posljednjih 30 godina kao rezultat komercijalno orijentiranih politika odobravanja lijekova koje se provode s namjerom smanjenja kašnjenja u marketingu. Te su se promjene dogodile prvenstveno u Sjedinjenim Državama, ali odjekuju u ostatku svijeta. Posljedica je bila manje kritičko preispitivanje, manje nadzora i manja zaštita javnosti, kao što Gøtzsche pokazuje s nizom primjera. Možda je najbolji primjer oseltamivir, koji ima minimalnu (ako postoji) vrijednost, mnoge nuspojave, a čini se da u ravnoteži uopće nema mjesta u formulaciji. Ipak, Roche je uvjerio vlade da ga gomilaju kako bi zaustavili epidemiju gripe H1N1 2009. godine.

Tvrtke za lijekove i medicinske proizvode organiziraju ispitivanja u najboljim populacijama i usporednim skupinama kako bi pokazale svoju poantu; oni kontroliraju podatke, rade interne analize i zapošljavaju profesionalne pisce da pišu radove. Zatim odabiru ishode koji odgovaraju njihovim marketinškim potrebama i pokazuju najveće razlike, a ne najvažnije ishode za pacijente. Prečesto se akademici tada plaćaju da budu navedeni kao autori kada su imali malo doprinosa i ne mogu jamčiti za podatke. Istraživanja s negativnim rezultatima zakopana su i nisu objavljena. Liječnici koji su zabrinuti zbog marketinškog hypea i koji stoga traže uravnotežen i valjan pogled na dokaze, zavaravaju se, jer su svi dostupni podaci pristrani. Kao što Gøtzsche kaže: “Najbolji’ lijekovi mogu jednostavno biti oni s najbesramno najsramotnijim podacima.”

Knjiga je strukturirana u poglavljima koja opisuju njegovu vlastitu uključenost; ocrtati poslovne modele farmaceutskih, testnih i proizvođačkih tvrtki; i pokazati kako su klinička ispitivanja osmišljena kako bi naglasila koristi i smanjila nedostatke i štete, tako da su pacijenti (i kliničari) koji sudjeluju zavedeni da pomognu u marketingu, umjesto da doprinose općem dobru. Tvrdi da većina pacijenata koji uzimaju lijekove nema koristi od njih.

Gøtzsche kritizira mit koji promovira “Big Pharma” da moramo nastaviti plaćati pretjerane cijene markiranih lijekova kako bismo osigurali nastavak inovacija. Lijekovi su skupi ne zbog troškova razvoja, koje u velikoj mjeri snose javno financirana istraživanja, već zbog marketinškog stroja, političkog lobiranja i prekomjernog uzimanja dobiti. Pruža brojne primjere iz off-label marketinga gabapentina, inhibitora ciklooksigenaze-2, skupljih inzulina i drugih lijekova za dijabetes, tretmana mršavljenja, inhibitora protonske pumpe i psihijatrijskih lijekova. Pokazuje kako se psihijatrija promijenila od neznanstvenih psihoanalitičkih pristupa neznanstvenom guranju droge (“biološka psihijatrija”) zanemarujući nuspojave i poteškoće u povlačenju iz droga. Ovaj opći neuspjeh sustava zahtijeva revoluciju u cijelom procesu, uključujući potrebu da svi podaci budu otvoreni, kao što zastupaju Cochraneov pokret i inicijativa AllTrials u Europi. Mi liječnici i naše organizacije, uključujući one odgovorne za nastavak profesionalnog razvoja, moramo se odviknuti od pristranog financiranja, poput “neograničenih obrazovnih potpora” koje su stvarno marketinške sheme, jer farmaceutska industrija neće platiti programe koji ne unapređuju njihove ciljeve. Takozvane organizacije pacijenata obično su marketinške fronte: organizacije koje zahtijevaju javno financiranje novih i skupih lijekova rijetko traže smanjenje tih pretjeranih cijena.

Salva dokaza je ogromna. Knjiga se opsežno spominje, ali ne uvijek ispravno, kao što sam otkrio prilikom provjere, a neki argumenti su jednostavno autorovi osobni stavovi. Gøtzsche je mogao imati koristi od boljeg urednika kako bi svakom poglavlju dao jasnu poruku i sažetak, smanjio dupliciranje, provjerio reference i poboljšao stil pisanja.

Nekoliko drugih knjiga pruža slične analize, uključujući dvojicu prošlih urednika časopisa New England Journal of Medicine i jednoga od urednika BMJ-a. Neke druge knjige idu u dubinu o određenim poljima kao što je rak, i psihijatriju, ili opisujući proces prekomjerne dijagnoze. Neki su napisani za laika. i drugi za liječnike.

Zašto bi onda čitao ovu knjigu? Knjiga je sveobuhvatna, sa svjetskim primjerima u mnogim kategorijama lijekova kako farmaceutska industrija djeluje. Dobro opisuje povijest farmaceutske industrije i aktualan je, s referencama iz 2013. godine. Sveobuhvatan napad na najveće farmaceutske tvrtke je oštar i izaziva liječnike da budu oprezniji u propisivanju. Ali što je najvažnije, to nam pokazuje da su lijekovi i smjernice temeljeni na dokazima oteti, jer je baza dokaza sustavno iskrivljena. Stoga moramo preispitati koje dokaze i koje preporuke trebamo koristiti za pomoć našim pacijentima. Koristan početak je pristup Javnog građanina da ne koristi nijedan novi lijek dok ne navrši 7 godina.

Knjiga se sastoji od Predgovora Richarda Smitha i Predgovora Drummonda Rennieja. Onda slijedi dio O autoru, Uvod, Priznanja od insajdera, Smrt od astme uzrokovana je inhalatorima astme, Sumnjiv marketing i istraživanje, Organizirani kriminal, poslovni model velike farmacije, Hoffman-La Roche, najveći diler droge, Dvorana srama za veliku farmaciju, Zločini se ponavljaju, To je organizirani kriminal, Vrlo malo pacijenata ima koristi od lijekova koje uzimaju, Klinička ispitivanja, raskinuti socijalni ugovor s pacijentima, Sukob interesa u medicinskim časopisima, Koruptivni utjecaj lakog novca, Što rade tisuće liječnika na platnoj listi u industriji? Suđenja za sijanje, Unajmite ključnog vođu mišljenja kako biste ‘dali savjete’, Unajmite ključnog vođu mišljenja za ‘obrazovanje’, Teško prodati. Klinička ispitivanja su prikriveni marketing, Ghostwriting, Marketinški stroj, Teško prodati ad nauseam, Vrlo skupi lijekovi, Ekscesi u hipertenziji, Organizacije pacijenata, NovoSeven za krvareće vojnike, Impotentna regulacija lijekova, Sukob interesa u agencijama za droge, Korupcija u agencijama za droge, Nepodnošljiva lakoća političara, Regulacija droga nadovezuje se na povjerenje, Neadekvatno testiranje novih lijekova, Previše upozorenja i previše lijekova, Javni pristup podacima u agencijama za droge, Naš proboj na EMA-i 2010., Pristup podacima u drugim agencijama za lijekove, Smrtonosne tablete za mršavljenje, Neurontin, lijek za epilepsiju za sve, Merck, gdje pacijenti umiru prvi, Lažno suđenje celekoksibu i druge laži, Marketing je štetan, Prebacivanje jeftinih lijekova u skupe kod istih pacijenata, Novo Nordisk prebacuje pacijente na skupi inzulin, Astra-Zeneca prebacuje pacijente na skupi me-opet omeprazol, Glukoza u krvi je bila u redu, ali pacijenti su umrli, Novo Nordisk se miješa u akademsku publikaciju, Psihijatrija, raj farmaceutske industrije, Jesmo li svi ludi ili što?, Psihijatri kao dileri droge, Prijevara kemijske neravnoteže, Probir na psihijatrijske poremećaje, Nesretne tablete, Prozac, strašna eli Lilly droga pretvorio u blockbuster, Vježbanje je dobra intervencija, Daljnje laži o sretnim tabletama, Guranje djece u samoubojstvo sa sretnim tabletama, Glaxo studija 329, Prikrivanje samoubojstava i pokušaja samoubojstva u kliničkim ispitivanjima, Lundbeckovo zimzelenje citaloprama, Antipsihotici, Zyprexa, još jedna strašna eli lilly droga pretvorio u blockbuster, Dno crta psihotropnih lijekova, Zastrašivanje i prijetnje da će se zaštititi prodaja, Razbijanje industrijskih mitova, Opći neuspjeh sustava zahtijeva revoluciju, Naša droga nas ubija, Koliko lijekova stvarno trebamo i po kojoj cijeni?, Profit je pogrješan model, Klinička ispitivanja, Regulatorne agencije za lijekove, Odbori za formuliranje lijekova i smjernice, Marketing lijekova, Liječnici i njihove organizacije, Pacijenti i njihove organizacije, Medicinski časopisi, Novinari, Posljednji će se smijati veliki farmaceuti, Novac ne smrdi. Stvaranje bolesti i Indeks.

Vid Hinković

Povezane objave

U Birminghamu 72 nacije sudjelovale u ritualu obožavanja demona

hrvatski-fokus

“Uzalud vam trud svirači”

HF

Porast stope smrtnosti u godini cijepljenja protiv COVID-a

hrvatski-fokus

Australsko zataškavanje opasnosti cijepljenja

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više