Hrvatski Fokus
Unutarnja politika

Factchekeri – organizirane skupine stranih plaćenika

Cenzura koja je opasna po demokraciju

 

O štetnosti tkz. „factchekera“ puno smo puta pisali do sada. Radi se o organiziranim grupama stranih plaćenika koji imaju autorsko pravo na istinu, i podupiru samo službeno stajalište režima, dok se sva ostala mišljenja uklanjaju sa društvenih mreža. Hrvatsku „factcheck“ organizaciju financira Američko veleposlanstvo i američke udruge, koji svojim novcima nama nameću svoje viđenje svijeta.

Kao primjer njihove štetnosti možemo dati podrijetlo Covida za kojeg je službeno stajalište američkog režima bilo da je nastao prirodnim putom. Faktograf je stoga uklanjao sva druga mišljenja iz javnog prostora, i portal Logično je dobivao opomene i smanjen je doseg na Facebooku. U međuvremenu „službena istina“ se promijenila, za virus se sada tvrdi da je nastao u laboratoriju, i sada uklanjaju sva drugačija mišljenja. Ako vam nije jasno zašto je ovakva cenzura opasna po demokraciju, pogledajte primjer bilo kojeg totalitarističkog režima.

I sada, kad su dokazano napravili štetu, i kad su ljudi bijesni na njih, umjesto da se ukine Faktograf, Hrvatska radi suprotno – razvit će vlastitu mrežu „factchekera“ kako bi se cenzura još više pojačala, a sve naravno plaća – Europska Unija, koja je i „preporučila“ ovaj potez. (Preporuka – čitaj: diktat). EU se polako ali sigurno pretvara u jednu totalitarističku diktaturu u kojoj pravo na mišljenje i slobodu govora jedva da još postoji.

Kako javlja HINA a prenosi portal SEEbiz, Hrvatska će graditi mrežu fact checkera za uspostavu „provjere činjenične točnosti tvrdnji u medijskom prostoru“ za što je predviđeno 45 milijuna kuna iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, potvrdili su Hini iz Ministarstva kulture i medija.

“Uočili smo potrebu za takvom investicijom iz više razloga. Činjenica jest da smo kroz dvije godine koronakrize, potresa i nedavno, nažalost, započete agresije na Ukrajinu, doslovce zasuti dezinformacijama. Jako je teško razlučiti što su točne informacije, a što su dezinformacije koje u ovo vrijeme zaista mogu biti vrlo opasne”, kazao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl.

Dodao je i kako se do ideje za uspostavom provjere medijskih činjenica (fact checking) došlo u suradnji s medijskim sektorom – s novinarima i nakladnicima, a to je vezano i uz preporuku Europske komisije da se radi na pronalaženju načina za suzbijanje dezinformacija.

Postoji više ciljeva – jedan je što manje dezinformacija u medijima, a drugi poticanje profesionalnog novinarstva, ističe Partl. Dodaje i kako je cilj uspostave mreže provjere činjenica poticajna mjera. Prije svega, za zapošljavanje profesionalnih istraživača i novinara, ali i kao potpora medijima da ustraju na tome da se što više provjerenih i točnih informacija nađe u medijskom spektru.

Ukupno je za sustav provjere medijskih činjenica predviđeno 45 milijuna kuna, a cijelu investiciju provodit će Agencija za elektroničke medije, kao nezavisni medijski regulator.

Ideja je da se u prvoj fazi izrade standardi i kriteriji za sustav provjere činjenica. Partl posebno ističe da je u tome jako bitna transparentnost u postupku te će biti provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a potom i objava javnog poziva što će provesti Agencija za elektroničke medije.

Nakon toga ide dodjela novca subjektima koji će se prema zadanim standardima i kriterijima javiti na javni poziv. Drugi kvartal ove godine vezan je uz izradu standarda i kriterija, četvrti kvartal predviđen je za objavu tendera, a kraj 2023. za dodjelu novca. Konačni rok za uspostavu mreže provjere medijskih činjenica je četvrti kvartal 2026., ističe Partl.

“Prije dva tjedna imali smo sastanak s Europskom komisijom gdje su nam potvrdili da je još nekoliko zemalja krenulo s uspostavom mreže provjere medijskih činjenica. Nadamo se da ćemo se s njima što brže povezati kako bi se možda uspostavili i zajednički standardi”, zaključuje Partl.

S druge strane, u Agenciji za elektroničke medije potvrdili su da sustavno i u skladu s europskom praksom pripremaju razradu standarda i kriterija za fact checkere koje bi financirala država novcem iz EU. Prvo će ići anketa (savjetovanje) sa zainteresiranom javnošću, a nakon javne rasprave – do kraja lipnja trebali bi biti gotovi standardi i kriteriji temeljem kojih će kasnije biti raspisan javni poziv.

“Radi se o izazovnom projektu koji ćemo razraditi na najboljoj međunarodnoj praksi, a sve u cilju smanjenja informacijskih poremećaja. Fact checking u svojoj je osnovi temelj novinarstva”, kazao je ravnatelj AEM-a Josip Popovac.

Stvaranje planirane mreže fact-checkera komentirala je Ana Brakus, izvršna direktorica Udruge za informiranu javnost – Faktograf, izdavača portala Faktograf.hr, prvog fact checkera u Hrvatskoj.

“Planove Ministarstva kulture teško mi je komentirati budući da nisu javno i transparentno objavljeni. Ključno pitanje je tko će i kako odrediti preduvjete koje mediji trebaju zadovoljiti da bi se mogli prijaviti za dodjelu sredstava, kao i kriterije za ocjenjivanje kvalitete njihovih ponuda, ali i hoće li sastavi komisija i rezultati procjena projektnih prijedloga, uspješnih i neuspješnih, biti javno i transparentno objavljeni. To često nije slučaj”, kazala je Brakus.

https://www.logicno.com/politika/eu-zahtjeva-od-hrvatske-izgradnju-vlastite-mreze-factchekera.html

Povezani članci

Dvostruki demokratski deficiti

HF

Ne treba nam ovakav Ustavni sud

HF

Rano ili kasno buđenje oporbe!?

hrvatski-fokus

Teror koji se provodi nad Australcima, sutra će se provoditi na nama

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...