Opasan Hararijev poziv zabrane rada zbog tzv. učinka smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćenja
Glavni savjetnik Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum, WEF) Yuval Noah Harari nedavno je izjavio da svijet „ne treba veliku većinu“ trenutne populacije zbog tehnološkog napretka. Harari je ovu hrabru izjavu dao u intervjuu s Chrisom Andersonom, voditeljem popularne medijske grupe TED, ponavljajući prethodna predviđanja o „beskorisnoj klasi“ „nezapošljivih“ ljudi.
Kao potencijalni lijek za ekonomski „zastarjele“ ljude, Yuval Noah Harari predlaže vladinu preraspodjelu bogatstva, ne samo na nacionalnoj, već i na globalnoj razini. Razumna populacija Yuvala Noaha Hararija s pravom smatra jednim od najopasnijih živućih intelektualaca.
Savjetnik Svjetskog ekonomskog foruma već je stekao ozloglašenost zbog svojih dehumaniziranih izjava, distopijskih predviđanja i svoje uloge u organizaciji koja, čini se, koči njihovo ispunjenje (misli na digitalno praćenje kontakata za suzbijanje bolesti). Ali kako možemo znati da ljudi jednostavno pretjerano ne reagiraju na karikaturu Hararija? (www.ynharari.com/commencement-speech-2020-congratulations-you-are-now-hackable-animals/).
Odgovor se svodi na ovo pitanje: Ako, u Hararijevim očima, nismo ništa viši od životinja, a „velika većina“ svjetske populacije sada je nepotrebna, gdje nas to vodi? Naočigled, Harari nam je dao slutnju da je prislonimo na formulu neobuzdane tiranije. Harari vjeruje u ono što se smatra temeljnim načelom kulturnog marksizma: Ne postoji istina, samo moć. Odnosno, Harari na najkonzekventniji i najopasniji mogući način vjeruje da nema „istine.“ Iako priznaje da postoji objektivna znanstvena stvarnost, Harari je otvoreno odbacio postojanje objektivnih vrijednosti. Stoga odbacuje čvrste vrijednosti, kao što je svetost ljudskog života, kao temelj društva i njegovih zakona. To je jasno dao do znanja u nedavnom intervjuu s Chrisom Andersonom, voditeljem medijske grupe TED, istom intervjuu u kojem je neslavno izjavio da svijet ne treba „veliku većinu“ svog stanovništva.
U njihovoj raspravi, Harari je rječito opisao društvene vrijednosti kao „fikcije“ ili „priče,“ navodeći ljudska prava kao jedan takav primjer. Rekao je da ljudska prava „nisu biološka činjenica,“ već „priča koju smo iskonstruirali.“ Zapravo, Harari je još prije otišao toliko daleko s tvrdnjom da je „Homo sapiens post-istinita vrsta, čija moć ovisi o stvaranju i vjerovanju u fikcije.“ (www.theguaardian.com/culture/2018/aug/05/yuval-noah-harari-extract-fake-news-sapiens-homo-deus).
Važnost njegovog uvjerenja postaje uznemirujuće jasnija u njegovom razgovoru s Andersonom, kada se čini da se potpuno distancira od ljudskih prava kao fiksnog načela. Kada Anderson ponovno spominje ljudska prava, također ih opisujući kao „ljudsku konstrukciju,“ Harari se ubacuje i govori o tome u prošlom vremenu, oštro sugerirajući da neotuđiva prava nisu bezvremenski primjenjiv princip: „Bila je to jako dobra priča… Ali također je opasno zamijeniti priču koju smo izgradili u određenom povijesnom okruženju i misliti da je možemo primijeniti na bilo koje drugo povijesno razdoblje ili na bilo koju drugu političku i geografsku lokaciju danas u svijetu.” Harari (i Anderson) toliko su sofisticirani da su nadmašili ideju ljudskih prava! Zapravo, njihovo je vjerovanje prirodna posljedica ateizma, koji svaku vjeru u objektivne vrijednosti čini proizvoljnom.
Hararijeva kulturalno marksistička tvrdnja da je moć uzurpirala istinu snažno je sugerirana u njegovim prošlim člancima i intervjuima, na primjer, kada je tvrdio da je znanost o moći, a ne o istini, ili kada je 2018. napisao da „kao vrsta, ljudi više vole moć nego istinu.”
Ovo zabrinjavajuće uvjerenje također se sugerira u Hararijevom razgovoru s Andersonom, kada ovaj pita: „Nije li moguće da su neke od ovih priča [čitaj: vrijednosti] istinitije od drugih?“ i spominje znanost kao nešto u što ne želi vjerovati da je „samo još jedna priča.“
Harari odmah gravitira na temu moći, odgovarajući: „Ne, znanost nije. Moramo razlikovati dvije vrste moći u povijesti. Imate moć nad objektivnom stvarnošću, poput gradnje mostova, ili liječenja bolesti, ili izgradnje atomske bombe. A onda imate moć nad ljudima i njihovim subjektivnim osjećajima, njihovom maštom, tjerajući ih da u nešto vjeruju.“
Harari ovdje signalizira da cijeli spektar stvarnosti vidi kroz leću moći, a ne istine, čak i njegovo „objektivno“ područje znanosti. Također otkriva važnost koju pridaje moći nad ljudskom voljom, putem „osjećaja“ i „mašte.“
Kada se Hararijeve ideje spoje zajedno, može se vidjeti kako se ovdje pojavljuje Hararijev kulturno marksistički svjetonazor: oni na vlasti mogu manipulirati društvenim vrijednostima za svoje ciljeve, a bez objektivnih vrijednosti – uključujući ljudska prava – društvo robuje proizvoljnim idejama i hirovima svojih vladara.
Godine 2018. Harari je napisao: „Istina i moć mogu putovati zajedno samo do određenog vremena. Prije ili kasnije svatko ode svojim putem. Ako želite moć, u jednom trenutku ćete morati širiti fikcije. Ako želite znati istinu o svijetu, u jednom trenutku ćete se morati odreći moći. Morat ćete priznati stvari – na primjer o izvorima vlastite moći – koje će razljutiti saveznike, obeshrabriti sljedbenike ili potkopati društveni sklad.”
„Kao vrsta, ljudi više vole moć nego istinu. Trošimo mnogo više vremena i truda pokušavajući kontrolirati svijet nego pokušavajući ga razumjeti – a čak i kada ga pokušavamo razumjeti, obično to činimo u nadi da će nam razumijevanje svijeta olakšati kontrolu nad njim. Stoga, ako sanjate o društvu u kojem vlada istina, a mitovi se ignoriraju, malo toga možete očekivati od Homo sapiensa. Bolje iskušajte sreću sa čimpanzama.“
Hararijev manje transcendentni pogled na ljudska bića odražava se u njegovoj tvrdnji (www.ynharari.com/book/sapiens-2/) da „Homo sapiens vlada svijetom jer je jedina životinja koja može vjerovati u stvari koje postoje samo u njezinoj vlastitoj mašti, kao što su bogovi, države, novac i ljudska prava,“ a to je okosnica njegove knjige „Sapiens: Kratka povijest čovječanstva.“ (Yuval Noah Harari: „Sapiens: A Brief History of Humankind“). Ova ideja se odražava u njegovoj poznatoj tvrdnji da se „trebamo naviknuti na ideju kako više nismo misteriozne duše,“ već da smo „sada životinje koje se mogu hakirati.“
Kao glavni savjetnik voditelja i osnivača Svjetskog ekonomskog foruma (WEF-a) Klausa Schwaba, Hararijev stav da svijet sada ima obilje „beskorisnih“ ljudi, zajedno s njegovom otvorenom degradacijom ljudskih bića kao ekvivalenta životinjama, postavlja pitanje jesu li ciljevi WEF-a oblikovani takvim pogledom, i ako da, u kojoj mjeri.
Doista, Svjetski ekonomski forum vjerojatno stavlja okoliš, a ne ljudska bića per se, u središte svojih prioriteta. Udružio se s Ujedinjenim narodima (UN), koji snažno zagovaraju pobačaj i kontracepciju, a WEF-ov program ‘Velikog resetiranja’ izazvao je zabrinutost zbog kolateralne štete za život i dobrobit ljudi diljem svijeta. (www.weforum.org/press/2019/06/world-economic-forum-and-un-sign-strategic-partnership-framework/).
Na primjer, neki tvrde da Svjetski ekonomski forum traži prerano odustajanje od izvora fosilnih goriva u korist „zelenih,“ ali skupih i nepouzdanih izvora energije na takav način da ograniči ukupnu potrošnju energije i nanese štetu cijelim gospodarstvima putem efekta/učinka valovitosti. (Pojašnjenje: efekt/učinak valovitosti – početni poremećaj u sustavu širi se prema van kako bi poremetio sve veći dio sustava). Još jedan dokaz takvog svjetonazora je WEF- ova podrška izolaciji zbog COVID-a, što je rezultiralo valovima izgubljenih poslova, velikim porastom depresije, porastom obiteljskog zlostavljanja i drugim štetnim posljedicama. (www.weforum.org/agenda/2021/08/best-policies-to-fight-pandemics).
Zapravo, WEF je pozvao na „strože“ zabrane rada, unatoč takvoj svjetskoj bijedi, i pohvalio zabrane rada zbog njihovog učinka smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćenja (www.weforum.org/agenda/2020/09/emissions-fell-during-lockdown-keep-that-way).
S obzirom na Hararijevu poziciju savjetnika čelnika Svjetskog ekonomskog foruma, koji ima golem utjecaj na vladu i korporacije, trebali bismo se dodatno zapitati: „Što ova Hararijeva izjava govori o njemu samom i Svjetskom ekonomskom forumu?“ – upitala je Emily Mangiaracina na kraju teksta.
Na kraju moram čitatelje podsjetiti da premijer hrvatske Vlade Andrej Plenković također surađuje i sudjeluje na godišnjim sastancima Svjetskog ekonomskog foruma.
Izvor:
- Emily Mangiaracina: „World Economic Forum adviser claims the planet no longer needs the ‘vast majority’ of the population“; LifeSiteNews, 12. 8. 2022.;
- Emily Mangiaracina: World Economic Forum adviser Yuval Harari is a Marxist who believes there is no truth, only power“; LifeSiteNews, 18. 8. 2022.
