Hrvatski Fokus
Znanost

Tamna strana antibiotika

Iako antibiotici imaju veliku važnost u humanoj i veterinarskoj medicini ali i u poljoprivredi, oni jednako tako imaju i svoju drugu, tamnu stranu

 

U Europskoj uniji 18. studenoga 2020. obilježen je Europski dan svjesnosti o antibioticima, a u razdoblju od 18. do 24. studenoga obilježavao se Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim sredstvima. Povodom obilježavanja ove osobito važne teme i problematike vezane uz pojavu i širenje bakterija otpornih na antibiotike našeg suvremenog doba, Hrvatski fokus je objavio tekst 20. 11. 2020 pod naslovom: „Europski dan svjesnosti o antibioticima“ (HF, br. 544). Iako antibiotici imaju veliku važnost u humanoj i veterinarskoj medicini ali i u poljoprivredi, oni jednako tako imaju i svoju drugu, tamnu stranu.

Znanstvena istraživanja otkrila su da humani mikrobiom sadrži gotovo 39 trilijuna bakterija (American Microbiome Institute, 20.01.2016.). U prvim godinama života utjecaj na raznolikost mikrobioma ima obitelj, prehrana, okolina. Svakodnevne aktivnosti poput pranja zubi, prehrane, ljubljenja ili kontakt s kućnim ljubimcem također imaju utjecaj na mikrobiom.

Sastav mikrobioma svake osobe je specifičan poput otiska prsta i dokazano ima enormnu ulogu u prevenciji bolesti te utječe na funkciju kože, pluća, dojki i jetre. S druge pak strane, postoje štetne, patogene bakterije koje uzrokuju pojavu i razvoj različitih bolesti i poremećaja a koji se najčešće liječe antibioticima. Od deset najčešće korištenih antibiotika u terapiji, tri potječu iz grupe fluorokinolona.

Američka Uprava za hranu i lijekove (US Food and Drug Administration, FDA) 2008. je izdala upozorenje za primjenu antibiotika iz grupe fluorokinolona zbog povećanog rizika za razvoj tendinitisa (upala tetiva) i rupture (puknuće) tetive. Slijedeće tj. dodatno upozorenje izdano je 2011. za sve koji boluju od bolesti poznate pod nazivom „myastenia gravis,“ a 2013. dodana je još jedna štetna nuspojava – ireverzibilna periferna neuropatija. Ne tako davno (2018.) FDA je izdala još jedno upozorenje o antibioticima iz grupe fluorokinolona koje se odnosi na povećani rizik od rupture (prsnuća) aorte što ima za posljedicu obilno krvarenje i smrt.

Štetni učinci fluorokinolona na aortu, najveću i glavnu arteriju krvožilnog sustava koja prenosi oksigeniranu krv (tj. bogatu kisikom) po cijelom organizmu, primijećeni su u slučajevima kada se antibiotik daje oralno (tj. kada se uzima gutanjem) ili putem injekcije. Američka FDA stoga poziva na oprez i preporučuje primjenu fluorokinolona samo u slučajevima kada ni jedan drugi antibiotik nije učinkovit u liječenju (‘zadnja linija obrane’).

Antibiotici iz grupe fluorokinolona ne bi se smjeli primjenjivati kod osoba kod kojih postoji rizik za pojavu ili koji već imaju aneurizmu aorte, hipertenziju (povišeni krvni tlak), perifernu aterosklerozu, specifična genetska stanja poput Ehler-Danlos sindroma ili Marfan sindroma.

Provedena znanstvena istraživanja dokazala su povezanost primjene fluorokinolona s rupturom i disekcijom aorte. No, provedene studije ne otkrivaju i sam mehanizam nastanka ove štetne, po život opasne nuspojave fluorokinolona.

Najčešći antibiotici iz grupe fluorokinolona su: ciprofloksacin, levofloksacin, gemifloksacin i moksifloksacin. Navedeni fluorokinoloni najčešće se pripisuju u liječenju infekcija gornjeg dišnog sustava i urinarnog tj. mokraćnog sustava. Virusi su međutim, najčešći uzročnici infekcija dišnog sustava (virusne respiratorne infekcije) sa svim dobro poznatim simptomima: curenje iz nosa, umjerena vrućica, upala grla i nesanica ili loš san. Bakterijska infekcija često se može „nadovezati“ na virusnu infekciju i uzrokovati tzv. sekundarnu infekciju, a simptomi najčešće traju duže od 14 dana dok je vrućica (povišena tjelesna temperatura) znatnije povišena nego kod virusnih infekcija. Kod pojave sekundarne bakterijske infekcije zdravstveno stanje i vrućica se pogoršavaju nekoliko dana nakon početka bolesti umjesto da dolazi do poboljšanja. Međutim, antibiotici iz grupe fluorokinolona najčešće se koriste u liječenju virusnih infekcija dišnog sustava. Iako su virusi i bakterije sićušni mikroorganizmi nevidljivi golim okom, najveći virus zapravo je manji od najmanje bakterije („A to Z guides: bacterial and viral infections“; WebMD; www.webmd.com).

Virusi, za razliku od složenih bakterija, ne mogu preživjeti izvan svog domaćina i mogu se reproducirati samo u živim stanicama: većina virusa specifična je za stanice koje ‘napadaju’ što nije slučaj kod bakterija. Virusne infekcije ne liječe se antibioticima jer su oni neučinkoviti na ovu vrstu patogenih mikroorganizama – pa tako ni fluorokinoloni ne liječe virusne infekcije. Štoviše, korištenje antibiotika u svrhu liječenja virusnih infekcija samo doprinosi povećanju broja infekcija čiji uzročnici su otporni na antibiotike. Već više od desetljeća poznat je štetan učinak fluorokinolona na formiranje kolagena: najčešća posljedica je ruptura (puknuće) Ahilove tetive.

Dr. Renata Albrecht koja predvodi FDA-ov „Division of Special Pathogen and Transplant Products“ upozorava da fluorokinoloni imaju negativan učinak na formiranje kolagena te upozorava pacijente koji se liječe nekim od antibiotika iz grupe fluorokinolona da odmah zatraže liječničku pomoć kada osjete bol ili upalu u mišićima ili tetivama i također upozorava da ne smiju vježbati što je osobito bitno za športaše. Budući da kolagen „oblaže“ arterije i vene što omogućuje njihovo rastezanje, ovom teorijom može se objasniti i učinak fluorokinolona na aortu s posljedicom njezine rupture.

Lijekovi su također snažni agensi koji keliraju željezo. Jedna provedena studija otkrila je da se klasična bubrežna intoksikacija može povezati s antibioticima: fluorokinoloni su nefrotoksični i uzrokuju tendinopatiju.

Jedna nedavna studija (Renal and Urology News, 15.05.2018.) povezala je primjenu fluorokinolona s porastom broja slučajeva bubrežnih kamenaca kod djece i odraslih; također je otkriveno da su djeca i adolescenti naročito osjetljivi na razvoj bubrežnih kamenaca kao posljedice liječenja antibiotikom iz grupe fluorokinolona.

Isto tako poznato je da „reakcije“ organizma na fluorokinolone mogu biti različite i da su raširene po cijelom tijelu odn. organizmu jer negativno utječu na središnji živčani sustav, vid, mišićno-skeletni i bubrežni sustav, i to ponekad istovremeno. Među najčešće štetne nuspojave fluorokinolona ubrajaju se: slabljenje pamćenja, delirij, uznemirenost, dezorijentacija, odvajanje retine oka, gubitak sluha, poremećaj pažnje, bubrežni kamenci, zatajenje bubrega, hipoglikemija i koma, ruptura aorte, ruptura tetive itd.

Znanstveni istraživači stoga ističu potrebu daljnjih istraživanja u svrhu otkrivanja i razumijevanja patogeneze uzrokovane primjenom antibiotika u svrhu liječenja. Isto tako provedena istraživanja već su pokazala negativan učinak primjene antibiotika na crijevni mikrobiom s posljedicom njegove ne ravnoteže kroz dugo vremensko razdoblje. Posljednjih godina rezultati provedenih znanstvenih istraživanja dokazuju da sastav crijevnog mikrobioma ima enormnu ulogu za naše zdravlje kao i u prevenciji bolesti.

Karcinom i brojna druga bolesna stanja mogu se itekako povezati s crijevnom mikroflorom, uključujući pretilost, depresiju, Parkinsonovu bolest i alergije – to su samo neke od bolesti. Upravo je naše crijevo glavna ‘rezidencija’ našeg aktivnog i učinkovitog imunog sustava: promjena u sastavu crijevnog mikrobioma automatski negativno djeluje na funkciju imunog sustava što može imati dalekosežne posljedice.

Nadalje, jedan od negativnih učinaka antibiotika je njihovo stvaranje okoline bogate kisikom (u crijevima) što je promotor bolesti – znači, pokreće patološke promjene / bolesna stanja jer utječe na razvoj patogenih bakterija. Naime, korisne i dobre bakterije crijevnog mikrobioma rastu i uspijevaju u anaerobnim uvjetima tj. u okolini bez kisika, dok patogene/štetne bakterije za svoj opstanak trebaju kisik. Znanstveni podatci ukazuju da samo jedna terapija antibiotikom negativno i štetno utječe na mikrobiom crijeva i to u trajanju od jedne godine (!), stoga stručnjaci još jednom upozoravaju: koristite antibiotik(e) samo kada je to zaista neophodno.

Štoviše, dr. Martin Blaser (Langone Medical Center at New York University) upozorava i ističe da učinak antibiotika na crijevne bakterije može biti i trajan. U uvodnom članku časopisa Nature napisao je slijedeće:

„Prvi dokazi iz mojeg kao i drugih laboratorija ukazuju da se ponekad naša crijevna flora nikada u potpunosti ne oporavi. Ove dugoročne promjene korisnih bakterija u našem organizmu mogu čak povećati osjetljivost na infekciju i bolest. Prekomjerna uporaba antibiotika može imati učinak na drastičan porast stanja poput pretilosti, dijabetesa tipa 1, upalne bolesti crijeva, alergije i astmu, što se u mnogim populacijama više nego udvostručilo.“

Dr. David Flockhart (22. 7. 1952. – 26. 11. 2015.), profesor medicine i ravnatelj kliničke farmakologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Indiani (Indiana University School of Medicine) prije svoje smrti upozorio je još 2012. na slijedeće: „jedna trećina pacijenata koja uzima neki od antibiotika iz grupe fluorokinolona doživjet će/iskusiti će neku od psihijatrijskih nuspojava.“

Dr. Flockhart bio je vodeći svjetski stručnjak za nuspojave fluorokinolona te je još 2001. godine pozivao na oprez u korištenju antibiotika iz grupe fluorokinolona, osobito ciprofloksacina („Cipro“) i isticao koliko su zapravo fluorokinoloni opasni: „Cipro je u osnovi ubojito oružje čija korisnost premašuje rizik u određenim okolnostima. Ali, što snažnije naoružanje koristite, možete očekivati i veće kolateralne štete.“

Izvor:

  1. U.S. Food and Drug Administration: „FDA warns about increased risk of ruptures or tears in the aorta blood vessel with fluoroquinolone antibiotics in certain patients;“ 20. 12. 2018.; www.fda.gov/drugs/
  2. Betty Ann Bowser: „Certain Antibiotics Spur Widening Reports of Severe Side Effects,“ PBS News Hour, 16. 6. 2011.; www.pbs.org
  3. Melanie Haiken: „Antibiotic Alert: The drug the doctor ordered could cause deadly side effects,“ Forbes, 30. 9. 2012.; www.forbes.com
  4. „Downside of Widespread Cipro use,“ UCLA Department of Epidemiology, 29. 10. 2001.; www.ph.ucla.edu
  5. Maryn McKenna: „Antibiotics: Killing Off Beneficial Bacteria…. for Good?“ Wired, 26. 8. 2011.; www.wired.com

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Bauk kreacionizma kruži Hrvatskom

HF

Jeff Errington u HAZU-u

HF

Utjecaj Sunčeve aktivnosti na Zemlju

HF

EU potkopava poziciju obitelji i braka pod diktatom LGBT lobija

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više