Planinska bioraznolikost je važna. Zaštitimo našu budućnost!
Planine su svjetski dragulji prirode koje moramo čuvati za buduća pokoljenja. Zbog goleme važnosti ovih prirodnih dragulja, Ujedinjeni narodi su 2002. proglasili Međunarodnom godinom planina, a Opća skupština UN-a 2003. proglasila je Međunarodni dan planina koji se od tada obilježava 11. prosinca.
Petnaest posto svjetske populacije živi u planinama, a u planinama nalazimo gotovo polovicu od sveukupne svjetske bioraznolikosti, dok se polovica od ukupnog svjetskog stanovništva opskrbljuje pitkom vodom iz planina. Stoga je zaštita i čuvanje planina i njihovih ekosustava bitna za očuvanje života kao i za održivi razvoj. Međutim, planine su danas ugrožene zbog nastalih klimatskih promjena ali i zbog prekomjernog iskorištavanja. Ljudi koji žive u planinskim zajednicama suočavaju se sa sve većim promjenama i njihova borba za opstanak je sve teža i neizvjesnija. Nažalost, siromaštvo je značajka ljudi koji žive u planinskim zajednicama i to siromaštvo se sada povećava: 90 posto ljudi koji žive u planinama ujedno žive i u zemljama u razvoju, gdje velika većina ljudi živi ispod granice siromaštva i svaka druga osoba suočava se s prehrambenom nesigurnošću. Porast globalne temperature uzrokuje brzo nestajanje područja pod vječnim ledom – planinskih ledenjaka koji nestaju nezapamćenom brzinom što negativno utječe na višemilijunsku ljudsku populaciju koja ovisi o opskrbi pitkom vodom iz planina.
Štoviše, ovaj problem utječe na sve nas. Planine osiguravaju čak između 60 i 80 posto pitke vode bez koje nema života niti održivog razvoja koji bi trebao biti ključan za iskorjenjivanje gladi i siromaštva. Neki od najvećih svjetskih gradova, uključujući New York, Rio de Janeiro, Nairobi, Tokio i Melbourne ovise o pitkoj vodi s planinskih područja. Ovogodišnja tema obilježavanja Međunarodnog dana planina odnosi se na biološku raznolikost i glasi: „Planinska bioraznolikost.” Gdje se nalazi gotovo polovica cjelokupne svjetske bioraznolikosti? Gdje možemo naći tisuće vrsta voća, povrća, žitarica, mahunarki, sjemenki, orašastih plodova, životinjskih pasmina, riba, meda, kukaca i gljiva? Gdje nalazimo jednu trećinu svih biljnih vrsta? Odgovor: U planinama!
Upravo iz ovog razloga ovogodišnja tema Međunarodnog dana planina je bioraznolikost planina kako bi se istaknula bogata bioraznolikost planina ali i upozorilo javnost na ugroženost bioraznolikosti zbog svih promjena kojima se suočava planinsko stanovništvo.
Planine plijene svojom ljepotom i bioraznolikošću – pojedini planinski krajobrazi jednostavno oduzimaju dah. Upravo ova jedinstvena topografija, klimatske zone i izolacija stvorili su uvjete za razvoj nevjerojatno širokog spektra svih oblika života.
Planinska bioraznolikost obuhvaća različite ekološke sustave, vrste i genetski rezervoar – planine su bogate brojnim endemskim vrstama.
Različite topografije u smislu nadmorske visine, obronaka i strmina te izloženost (strani svijeta, suncu i dr.) daje mogućnosti uzgoja brojnih različitih visokovrijednih žitarica, hortikultura stoke i šumskih vrsta.
Gotovo 70 posto planinskog zemljišta koristi se za ispašu čime se ujedno osigurava i gnojivo za održanje i povećanje plodnosti tla.
Stoka ne osigurava samo hranu poput mlijeka, maslaca i mesa, nego također i druge vrijedne nusproizvode – od kojih je jedan osobito vrijedan i visoko cijenjen: to je kašmirska vuna od kašmirske koze.
Međutim, klimatske promjene, neodržive poljoprivredne prakse, komercijalno rudarenje, sječa drveća i krivolov – sve ima teške i nesagledive posljedice na planinsku bioraznolikost.
Nadalje, korištenje zemljišta i njegova prenamjena uz promjenu pokrova tla, a sve to zajedno s prirodnim nepogodama i katastrofama ubrzava gubitak bioraznolikosti što doprinosi nastajanju osjetljivih i krhkih okoliša u planinskim zajednicama.
Degradacija ekosustava, gubitak sredstava za život i migracije mogu u planinama prouzročiti napuštanje kulturnih običaja, praksi i drevnih tradicija koje su generacijama održavale održivost biološke raznolikosti u planinskim područjima.
Stoga UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) poziva: „Planinska bioraznolikost je važna. Zaštitimo našu budućnost!“
Planine i njihova bioraznolikost osigurava hranu i ljekovito bilje, a ima ulogu i u reguliranju klime, vode, tla i kvalitete zraka. Prekrasna i očaravajuća biološka raznolikost u planinama privlačna je i turističkoj djelatnosti i omogućuje ostvarenje prihoda ljudskim zajednicama koje žive u planinama. No, planinski ekosustavi nalaze se pod pritiskom zbog promjene u namjeni korištenja zemljišta kao i zbog klimatskih promjena, prekomjernog iskorištavanja, invazivnih vrsta i onečišćenja.
Brojne i svjetski najvažnije kulture i vrste životinja potječu iz planinskih područja, a najvažnije su: kukuruz, krumpir, ječam, sijerak, rajčice i jabuke.
Planine su također dom mnogim ugroženim vrstama.
30 posto svih ključnih područja bioraznolikosti nalazi se u planinama.
½ svih svjetskih ‘žarišta’ biološke raznolikosti je u planinama.
Da, planine pokrivaju oko 27 posto ukupne površine Zemlje i nalaze se na svim kontinentima. Ljudi koji žive u planinskim zajednicama preživljavaju zahvaljujući planinskoj poljoprivredi.
AGROBIORAZNOLIKOST je ključ održivih prehrambenih sustava kao i otpornost ljudi na klimatske promjene.
Stoga se održivo upravljanje planinskom bioraznolikošću sve više prepoznaje kao globalni prioritet. ‘Cilj održivog razvoja 15’ posvećen je očuvanju biološke raznolikosti planina s obzirom na njegovu globalnu važnost. Bioraznolikost u svim ekosustavima je u fokusu, jer su Ujedinjeni narodi razdoblje od 2021. do 2030. proglasili UN-ovim Desetljećem za obnavljanje ekosustava, a vlade se pripremaju za pregovore o globalnom okviru bioraznolikosti nakon 2020.
U listopadu se u Kini trebao održati 15. Sastanak Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP 15) na kojem je trebao biti usvojen globalni okvir bioraznolikosti za razdoblje nakon 2020., no sastanak je odgođen i održat će se u drugom kvartalu 2021.
Čuvajmo naše hrvatske planinske dragulje i bisere jer to je naša obveza prema onima koji su svoje živote položili za slobodu Lijepe Naše kao i prema budućim naraštajima – hrvatske planine koje su zaštićene i proglašene Parkom prirode ili Nacionalnim parkom:
PP Medvednica, PP Papuk, PP Žumberak-Samoborsko gorje, PP Učka, NP Risnjak, NP Sjeverni Velebit, PP Velebit, NP Paklenica i PP Biokovo te najveći dragulj NP Plitvička jezera. No, jednako su lijepe i značajne planine koje nisu zaštićene zakonom ali ih mi moramo štititi i čuvati: Dinara, Kamešnica, Lička Plješivica, Psunj, Kalnik, Ivanšćica, Bjelolasica, Klek, Mosor itd.
Izvor:
International Mountain Day 2020, Food and Agriculture Organization/FAO, www.fao.org i United Nations, www.un.org
