Fazlagića kula u kotaru Gacko

Broji nekih 15 sela i zaselaka nastanjenih Hrvatima muslimanske vjeroizpoviedi

FAZLAGIĆA KULA nalazi se u kotaru Gacko, jugoiztočno od Nevesinja u Hercegovini, na granici prema Crnoj Gori. Broji nekih 15 sela i zaselaka nastanjenih Hrvatima muslimanske vjeroizpoviedi, vrlo snažnim, marljivim i hrabrim gorštacima. To je najbogatija općina u cielom kotaru. Kad su čuli za četničke pokolje, Kuljani su već godine 1941. osnovali svoju seljačku vojnicu, miliciju, koja je u slučaju potrebe brojila i 800 momaka. Na čelu Kule Fazlagića stajao je starina Memišaga Džubur, a zapovjednikom vojnice bio je pričuvni zastavnik Ćamil Krvavac. Za obskrbu se brinuo Džemal Tanović. Vojnica je bila naoružana puškama i bombama te s par strojnica, a bila je podieljena u satnije i vodove. Početkom veljače 1943. četnici su skupili nekih 3000 svojih boraca te obkoljavaju sa svih strana Fazlagića Kulu koja je bila opasana dobrim bunkerima i strojničkim gniezdima. Četnicima je zapovjedao njihov pop Mastilović. Na Kuljani se nisu bojali borbe, već im je jedina briga bila hoće li im doteći strjeljiva. Noću 2. veljače 1943. četnici su se potiho primakli sa sjeverne strane Sarića Greda odakle su naumili izvršiti glavni napadaj. Otvaraju najžešću vatru, ali ih vojnica hrabro dočekuje. Borba traje bez prekida tiekom čitavog dana i svi naleti četnika su odbijeni. Nisu im uspjele ni ratne varke s vriskom žena i djece iz pozadine kojima su htjeli prevariti Kuljane da ih ima mnogo više. Otvarali su orkansku vatru iz pušaka, težkih i lakih strojnica, ali ne uspievaju izvršiti proboj ni najednom mjestu. Pretrpjevši znatne gubitke, nakon neuspjeha prvih dana i noći, četvrtu noć udaraju drugim smjerom i to na lievi bok, Grede, između Babe Planine i posljednjih strmina Sarića Stiene, poduprti strojnicama i bacačima. Nu branitelji snažno odbijaju sve napadaje s čela, pa i s leđa te se četnici moraju povući uz velike gubitke nakon što su nadirali čitavu noć, pa sve do pred jutro dne 10. veljače 1943. Znajući da braniteljima ponestaje strjeljiva, čarkaju i dalje te se pokušavaju domoći Kule varkom. Pop Mastilović šalje Memišagi, starcu od 60 godina i starješini Kule, pregovarača s bielom zastavom i pismom u kojemu ga uvjerava da su četnici već zauzeli Zagreb te da je Nezavisna Država Hrvatska nestala. Memišaga odporučuje: »Slušaj što ću ti kazati, pa reci popu Mastiloviću, da mu odgovaram: što mi poručuješ pope, da je Hrvatske Države nestalo, onda znaj, da je Ona sada ovdi u Fazlagića Kuli – i mi ćemo je braniti dok god i jedan od nas mogne pušku posluživati!«. I Fazlagića Kula bila je ohranjena sve do god 1945. Fazlagića Kula udaljena je od Gacka šest kilometara i danas nepostoji Kula je bila situirana na sred sela,nedaleko od ivice polja. Imala je i tri sprata i, kako se priča, bila je za cijelo vrijeme turske vladavine neosvojiva. Još živa narodna predaja govori o čestim napadima Baje Pivljanina i njegovih uskoka na kulu koju nikad nisu uspjeli zauzeti. Prelazeći nasljedstvom iz ruke u ruku, kroz više od tri stoljeća, ona se postepeno ruinirala. Srušena je do temelja i danas joj se ne vide ni ostaci, Po njoj se čitav ovaj kraj , u kome ima devet sela, zove Kula Fazlagića

  Kula je naselje u općini Gacko, u Rupublici Bosni i Hercegovini. Poznatija je pod imenom Kula Fazlagića. Kula Fazlagića je dobila svoje ime po utvrdi koju je sagradio Ahmed Fazlagić u 17. vijeku. Fazlagići su bili velikaška obitelj iz Herceg Novog. Kada su Venećani opsjeli Herceg Novi je obitelj potražila utočiste u Hercegovini. Obitelj se kretala u tri smjera, dio je utišao u Čapljinu, dio u Trebinje, a dio u današnju Kulu Fazlagića. Njihovi potomci i danas žive na tim prostorima. Kula Fazlagića je poznata u drugom svjetskom ratu kao zadnja neporažena utvrda Nezavisne države Hrvatske 1945. Branili su je Hrvati Muslimani (danas Bošnjaci), a vrhovni zapovjednik je bio Memiš(aga) Džubur koji je kazao partizanima da Hrvatska nije propala. Branilo je zemlju 210 vojnika, koji su znali da idu u smrt, ali se nisu predavali. Fazlagića Kula bijaše opkoljena i poslan je zahtjev zapovjedniku iste Mešagi Džuburu da se preda. Poziv je glasio ovako: ˝Predaj se Mešaga. Pala ti NDH.˝ Legendarni Mešaga je odgovorio:˝Kako bolan pala, još se drži Fazlagića Kula! Zabilježeno je i pismo koje je upućeno poglavniku Anti Paveliću krajem 1944, u kome, između ostalog, stoji: „Poglavniče, ukoliko ti nije sigurno u Zagrebu, dođi među svoje u Kulu Fazlagića.” Ovo mjesto je palo tek nakon Drugog svjetskog rata u ruke partizana.

Gacko: Biljeg sjećanja za 45 nevino ubijenih Bošnjaka iz sela Međulići kod Gacka

Avdo Pašić, Gacko

U selu Međulići kod Gacka 8. avgusta bit će otkriven spomenik svim nevino stradalim žrtvama iz ovog kraja u Prvom i Drugom svjetskom ratu te tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine.

Biljeg sjećanja

Spomenik je djelo Avde Pašića, rođenog Gačanina, koji je 1957. godine emigrirao u Kanadu. Rodni kraj nije zaboravio, šest mjeseci tokom godine provodi u Gacku i Dubrovniku, a ostatak u Kanadi.

– Međulići su moja rodna gruda, moj život, moja nafaka. Ovim spomenikom želim ostaviti biljeg postojanja i sjećanja na najmilije, djeda Hamzu Pašića, koji je stradao u borbi protiv austrougarske okupacije, na majku, oca, brata, snahu, ali i na sve prijatelje i komšije kojima dušmanska ruka nije dala da žive – kazao je Pašić.

Na spomeniku su uklesana imena 45 nevino stradalih ljudi iz Međulića, a među njima su i Mujo i Šerifa, Avdini brat i snaha.

– Oni su mučki ubijeni u blizini Gacka kada je srpski agresor napao na gatački srez. Iako sam bio udaljen hiljadama kilometara, bio sam u toku svih dešavanja u godinama strašne agresije. Prisjećam se dana kada su mi ubijeni brat i snaha. U telefonskom razgovoru jedan rođak mi je rekao da su moju snahu četnici poslali u Međuliće da od tamošnjih stanovnika traži nepostojeće oružje. Kada se vratila iz sela, ubili su i nju i Muju – govori Pašić.

Radi naše budućnosti, treba da se ujedinimo, da na odgovorna mjesta postavimo pametne glave, da privređujemo. Mnogo je važno da pišemo o istini, da prikažemo historiju našeg naroda, pogotovo ako znamo da smo u Titino vrijeme bili izolovani. Ako ne zbog nas, onda makar zbog naše djece i naših poginulih šehida.

Povratak u Gacko

Ovaj 84-godišnji Gačanin objašnjava da je u isto vrijeme ubijen i njegov drugi brat Jusuf, doktor iz Kozarca.

– Ti ljudi nisu ubijeni u borbi. Nad njima je izvršen genocid i, dok sam živ, pričat ću o njima, a neka i ovaj spomenik bude svjedok tih užasnih vremena – rekao je Pašić, koji je s rediteljem Tahirom Pervanom snimio i dokumentarni film “Čovjek i vrijeme” o povratku u Gacko.

Avdo i Suada Pašić

Nisu zaboravili podrijetlo

Avdin sin Mirza Pašić radi na Wall Streetu u Njujorku. U godinama agresije pomagali su Bošnjacima iz BiH.

– Organizirali smo brojne proteste i pomagali našim ljudima onoliko koliko smo mogli. Moj sin je uspješan čovjek, ali nikada nije zaboravio svoje porijeklo – rekao je Pašić.

Međuljičani poginuli u 20. stoljeću

Žrtve Prvog svjetskog rata

1. Arif Tanović
2. Adem Tanović
3. Ahmet Tanović
4. Šaćir Tanović
5. Džafer Pašić

Žrtve Drugoga svjetskog rata

1. Džemo Tanović
2. Hasan Tanović
3. Fehim Tanović
4. Zećir Tanović
5. Halil Tanović
6. Smail Tanović
7. Džemo Tanović
8. Mujo Tanović
9. Arif Tanović
10. Jašar Tanović
11. Avdo Tanović
12. Vejsil Tanović
13. Zejnil Tanović
14. Ahmo Tanović
15. Hajro Pašić
16. Mehmed Pašić
17. Mejra Pašić
18. Bećir Čustović
19. Hamdija Čustović
20. Murat Čustović
21. Hasan Čustović
22. Meho Čustović
23. Sabira Tanović
24. Zulfo Tanović
25. Suljo Tanović

Žrtve od 1992.-1995.

1. Dr. Hamid Pašić
2. Dr. Jusuf Pašić
3. Dr. Fehim Pašićc
4. Mujo Pašić
5. Fuad Pašić
6. Šerifa Pašić
7. Lejla Pašić
8. Alija Pašić
9. Senad Pašić
10. Šućurija Pašić
11. Salih Tanović
12. Murat Tanović
13. Ibro Tanović
14. Nazif Tanović

https://handzar.jimdo.com/drugi-svjetski-rat/od-1941-do-1945/fazlagi%C4%87a-kula/