LAŽ DO LAŽI – Devedesetih godina prošlog stoljeća Hrvati su proganjani, ali ua bunjevačko-šokački milje oni su “prvi tražili autonomiju”
U subotu, 17. listopada 2020. godine, održana je (pod uvjetima pandemije) u Kulturnom centru Novog Sada književno-glazbena manifestacija Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada pod nazivom „Preprekova jesen 2020.“ O ovoj, uz „Preprekovo proljeće“, još jednoj kulturnoj manifestacji Hrvata Novog Sada i samom HKUPD „Stanislav Preprek“, kao i njihovoj Ženskoj pjevačkoj skupini, ne treba govoriti jer su i manifestacije i društvo već poznate diljem Republike Srbije i Republike Hrvatske, ali i šire. Manifestaciju je pozdravio opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji dr. sc. Stjepan Glas. A Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice je na ovu manifestaciju poslao svog poslijednjeg (trećeg) djelatnika, administativno-poslovnog tajnika Josipa Bakoa iz Đurđina, s posebnom misijom da ukori HKUPD „Stanislav Preprek“ zbog svog ponašanja! Tu HRrabrost nisu imali prvi čovjek Zavoda (i svega drugog), Tomislav Žigmanov, ali ni druga djelatnica Zavoda, jedina moderatorica sveopće hrvatske kulture u Srbiji, Katarina Čeliković. Bili su spriječeni značajnijim poslovima. Nadam se ne pisanjem anonimnih prijetnji i uvrjeda Branimiru Miroslavu Tomlekinu.
No, sve što radi „Stanislav Preprek“, valjda opet zbog svog ponašanja, nije vidno Redakciji takozvanog programa na hrvatskom jeziku RTV2, čija je glavna urednica Jelena Hajduković (do nedavno Tumbas), i uzaludno smo čekali tv prikaz ove „Preprekove“ manifestacije na takozvanom Dnevniku na hrvatskom jeziku.
Zato nas je (20. listopada 2020.) skoro pol termina trajanja Dnevnika mladi Vladimir Nimčević sugestivno, mlatarajući rukama (noge mu se nisu vidjele) i stišćući pesnice (valjda u inat svim Hrvatima u Srbiji), uvjeravao o značaju za sve Hrvate na svijetu osnutka Bunjevačko-šokačke stranke u Subotici, koja je imala vijek trajanja od cijelih šest godina!
Navodno je ta stranka prva, prije ravno sto godina, tražila autonomiju Vojvodine, što su oduševljeno primili slušatelji znanstvenog kolokvija. Zato je valjda Vojvodina dobila autonomiju u kojoj su devedesetih godina prošlog stoljeća Hrvati proganjani, no ne bunjevačko-šokački koji su prvi tražili autonomiju već svi ostali, posebice srijemski! A sve se to zove „znanstveni“ kolokvij, jer ne može biti drugačiji kada igrokaz priređuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (čitaj: Tomislav Žigmanov), negdje u svom kutu kuta države u kojoj živimo (ne pridržavajući se mjera pandemije, bez maski u zatvorenom prostoru)!
