Što je motiviralo slovenskog predsjednika Zbora?
Argentinskog svećenika i redovnika lazarista za Nobelovu nagradu nominirao je slovenski premijer Janez Janša, navevši kao razlog Opekino predanje u “pomaganju ljudima koji žive u zastrašujućim životnim uvjetima”. Velečasni Pedro Opeka rođen je u Buenos Airesu 1948. godine. Njegovi roditelji tamo su pobjegli iz Slovenije pred zločinima komunista. Bilo je to nakon što su komunisti preuzeli vlast u Jugoslaviji i izvršili krvave masovne pokolje svećenika, katolika i civila koje su smatrali ‘neprijateljima komunizma’.
Katolički svećenik vlč. Pedro Opeka poznat po svom misionarskom radu na Madagaskaru, nominiran je za Nobelovu nagradu za mir zbog služenja siromašnima koji žive na odlagalištima otpada, piše bitno.net Vlč. Opeka dolazi iz Argentine, a na Madagaskaru služi već više od 30 godina. Tamo je 1989. osnovao humanitarnu zajednicu Akamasoa koja je opisana kao “pokret solidarnosti za pomoć najsiromašnijima među siromašnima”. Zbog njegovog predanog služenja siromašnima Opeku nazivaju i nasljednikom Majke Terezije.
Argentinskog svećenika za Nobelovu nagradu nominirao je slovenski premijer Janez Janša, navevši kao razlog Opekino predanje u “pomaganju ljudima koji žive u zastrašujućim životnim uvjetima”. Janša je katoličkog misionara nazvao “izuzetnim primjerom borbe protiv siromaštva”, čija zajednica daje “čovječanstvu nadu da se siromaštvo može iskorijeniti”.
U obrazloženju svoje odluke premijer Janša istaknuo je kako su redovnici i zajednica Akamasoa, koju je papa Franjo posjetio 8. rujna 2019. tijekom svoga apostolskog putovanja u Mozambik, Madagaskar i Mauricijus, to priznanje zaslužili zbog rada na razvoju društva i humanitarnosti pri tome slijedeći ciljeve Ujedinjenih naroda. „Humanitarni napori misionara i njegovih suradnika na Madagaskaru postali su globalni mirovni projekt u borbi protiv siromaštva, marginalizacije i nepravde, kako bi se omogućilo siromašnima širom svijeta da žive dostojanstveno“, objavljeno je na stranicama slovenske Vlade prenosi Vatican news.
Zajednica Akamasoa (što u prijevodu znači ‘dobar prijatelj’), osigurala je beskućnima i siromašnim obiteljima na Madagaskaru 4000 ciglenih kuća te pomogla u obrazovanju 13 000 djece i mladih. Papa Franjo je tijekom svog apostolskog pohoda Madagaskaru u rujnu 2019. otoku posjetio Opekin ‘Grad prijateljstva’ koji je izgrađen na vrhu odlagališta otpada na rubovima glavnog grada Antananariva. “Ovaj je grad prelijep jer pokazuje da Bog čuje vapaj siromašnih”, rekao je tom prilikom Papa i istaknuo da se u Akamasoi krik siromašnih pretvorio u pjesmu nade. „Svaki kut zgrade ovoga naselja, svaka škola i klinika je pjesma nade koja se suprotstavlja svakom fatalizmu“, poručio je Papa. Pedro Opeka rođen je u Buenos Airesu 1948. godine. Njegovi roditelji tamo su pobjegli iz Slovenije nakon što su komunisti preuzeli vlast u Jugoslaviji, što je bilo praćeno masovnim ubijanjima svećenika, katolika i civila uopće.
S 18 godina Pedro je ušao u bogosloviju Misijske družbe svetog Vinka Paulskog. Tijekom sveučilišnog obrazovanja boravio je u Sloveniji, gdje je studirao filozofiju, i Francuskoj, gdje je studirao teologiju. Nakon toga proveo je dvije godine na Madagaskaru kao misionar. U Sloveniji su velečasnog Opeku upoznali u cjelovečernjem filmu, što ga je u državi sa dva milijuna stanovnika pogledalo više od 700.000. Slovenaca, svak treća osoba, piše alpedunavjadran.hrt.hr Kao misionar je 1989. godine došao na smetlište madagaskarske prijestolnice Antananarivo i ostao osupnut zastrašujućim prizorom tisuća ljudi, koji su pomiješani sa životinjama živjeli na smetlištu i od smetlišta. Velečasni Opeka kaže: “Kada vi to vidite! Ja nisam mogao ostati miran, noću nisam mogao oka sklopiti. Te sam noći napravio savez s Bogom.” Slijedio je preokret, prikupio je vjerne suradnike: sve su to tamošnji ljudi i tijekom dva desetljeća sa smetlišta spašeno je više od 23.000 ljudi, koji danas imaju novi život. Sada žive u uređenim naseljima s kućama, školama, igralištima i zdravstvenom zaštitom. Njihovu je pomoć dobilo već četvrt milijuna siromašnih. A smetlište je još uvijek utočište onih koji su izgubili sve… Tako jedna žena govori: “Ono po čemu se otac Pedro razlikuje od drugih je samilost prema ljudima, i doista se može vidjeti da voli odgurnute.” Djeca su iz siromašnih obitelji, koje su često i same u teškoćama. Velika je briga kako nahraniti na tisuće djece, naročito za vrijeme praznika i tu priskaču u pomoć dobri ljudi iz Slovenije, Francuske, Italije… Cijelog svijeta.
Pedro Opeka je siguran u svoju misiju: “Kada čovjek vidi malu djecu koja su gladna, ostane bez riječi. Jer to nije jedan dar što im ga dajemo – hrana je njihovo pravo. Pravo djeteta je da jede, ako je bolesno da se liječi, da ide u školu. To je pravo, to nije nikakav dar što mu se daje. Zato mi potrošimo puno novca za kupnju riže – svakog dana moramo kupiti tonu i pol riže. Cilj je da roditeljima osiguramo posao – bilo u kamenolomu, u građevinarstvu ili poljoprivredi. Da stanu na vlastite noge. A također i da obitelji dobiju dostojno prebivalište. Jednu je ženu ostavio muž, a ima šestero djece. Bila je na smetlištu i sada prije deset dana preselila se u novi stan. I za nju je sada počeo novi život, za nju i njenu djecu.” Podsjetimo se, jedna od žrtava komunističkih pokolja u Jugoslaviji bio je Opekin subrat lazarist Janez Strašek (35) koji je ubijen u Hrvatskoj 1947. godine, u selu Svetice kod Ozlja. On je u procesu kanonizacije za blaženika Katoličke crkve zbog svoje mučeničke smrti. Mučeničke smrti hrvatskih i slovenskih svećenika i katolika od 1945. do 1950. godine su jedna važan dio povijesti koji povezuje ova dva susjedna katolička naroda. Ta dva naroda strašno trpjeli u komunističkim progonima u Jugoslaviji, te je u Hrvatskoj i BiH ubijeno više od 600 katoličkih svećenika Hrvata, kao i više od 250 katoličkih svećenika u Sloveniji.
