Hrvatski Fokus
Kolumne

Cijepiti se ili ne, pitanje je sada

Može li cjepivo izazvati reakcije u kombinaciji sa lijekovima i kemikalijama? Može!

 

Citiram rad iz 2017. godine Ene Jusup o Talidomidu, lijeku koji je prvi put uveden na tržište u Njemačkoj 1956. godine, a prodavao se u obliku tableta pod nazivom Contergan. Razvila ga je farmaceutska tvrtka Grünenthal u Stolbergu kao sedativ i hipnotik te se preporučivao trudnicama protiv nesanice, jutarnje mučnine i povraćanja. Osiguravao je brzo djelovanje i trudnoću bez mučnina. Mogao se kupiti bez recepta i cijena mu je bila pristupačna pa je bio dostupan velikom broju ljudi. Izlazak lijeka na tržište bio je popraćen odličnom marketinškom kampanjom gdje su u reklamama ljudi govorili da poslije lijeka ulaze u dubok san, a trudnice da ih smiruje i da ne osjećaju mučninu. Sam lijek nije ispitan na trudnicama nego na životinjama i to miševima i štakorima. Do 1960. godine postao je najprodavaniji sedativ u Njemačkoj. Bio je vrlo uspješan lijek sve do 1961. godine kada je porastao broj djece koja su se rađala s deformacijama udova kod žena koje su koristile talidomid tijekom trudnoće. Istraživanja su pokazala da je djelovao na 70 posto žena koje su ga koristile u prvom tromjesečju, posebno između četvrtog i sedmog tjedna kada se razvijaju udovi fetusa. Posljedice talidomida su brojne malformacije unutarnjih organa te ekstremiteti skraćenih kostiju, odnosno dolazi do amelije (bez udova), fokomelije (ruku poput foke), disemije (raspad krvnih stanica), defekta uha, srca i unutarnjih organa .

U razdoblju od 1960. do 1961. godine, u Zapadnoj Njemačkoj, prodavalo se čak milijun tableta mjesečno. Smatra se da je do tada rođeno 10.000 djece samo u Njemačkoj na koje je talidomid imao utjecaj, a zajedno s ostatkom svijeta broj dolazi i do 20.000. Oko 40 % njih (oboljelih) umrlo je u ranom djetinjstvu zbog anomalija srca, želuca i bubrega. S tržišta je povučen 1963. godine. Eto “lijeka” koji se rabio da trudnice ne bi osjećale mučninu. Zašto ovaj uvod o talidomidu koji je trebao zaštititi trudnice od bezazlene mučnine? Htio sam pokazati da ako nisam nikada vjerovao savezu komunista i Politbirou, niti vjerujem farmaceutima, industrijalcima i bankarima ne vidim razloga da bih vjerovao znanstvenicima koji su ipak samo ljudi.

Još kada su znanstvenici o nekom pitanju podijeljeni, pa se ne slažu niti o načinu liječenja niti o cjepivu koje je ipak eksperimentalno, tj. nije prošlo odgovarajuću proceduru niti imamo studije dugoročnoga djelovanja na ljudska bića. Mi koji još uvijek poštujemo dobru klasičnu logiku, medijima koji nam dijele naljepnice antivaxera moramo postaviti nekoliko jednostavnih pitanja. Zašto mladima uskraćujemo mladost i školovanje kada znamo da je mogućnost smrtnog ishoda kod čovjeka mlađeg od 25 godina u odnosu 1 naprema 60 miljuna!

Zašto odraslim ljudima uskraćujemo pravo na rad, kada znamo da države koje su uvele vrlo stroge mjere imaju jednak broj stradalih kao i one koje takve mjere nisu uvele (Švedska, Bjelorusija). Uostalom virus je i u “strogim” državama prodro tamo gdje mu nije mjesto, tj. u staračke domove i bolnice. Unatoč svemu smrtnost u svijetu zadnje dvije godine nije uopće povećana. Kolikim će bolesnicima biti uskraćena pomoć, podsjetimo da upravo u Hrvatskoj umire od raka 30 ljudi dnevno, što je među najvećim postocima u svijetu. Preventivni pregledi su onemogućeni. Koliko će porasti potrošnja alkohola, droge, obiteljsko nasilje, rastave, psihički slomovi? Kako će panika, tjeskoba, nedostatak druženja, kretanja, sunca i zraka utjecati na starije ljude? Zašto Turci, Mađari, Srbi i  Iranci ne žele moderno američko RNK cjepivo? Što je sa Astra Zenecom, zašto su cjepiva nestala?

Ne ću ulaziti u stručne teme koje se tiču remdesivira, klorokina, ivermektina, sarilumaba jer nisam biokemičar, ali ću ukazati na nobelovca J. L. Montagniera, genijalca Didiera Raoulta, biokemičara Fourtillona, patologa iz Hamburga Pueschela, Radmana, Sladoljeva i dr. – ne mislim da sam pametniji od njih. Ne ću se baviti niti respiratorima ali ukazati ću na velikog stručnjaka iz Makedonije Vele Markovskoga.

Kako cjepivo djeluje, posebno na starije ljude? Je li cijepljenjem stječemo imunitet na više od nekoliko mjeseci? Jesmo li nakon cijepljenja opet kliconoše, pa moramo nositi masku? U kojem postotku se javljaju loše nuspojave? Štiti li nas cjepivo od mutiranoga virusa (tzv. novoga soja)? Može li cjepivo izazvati reakcije u kombinaciji sa lijekovima i kemikalijama? Ne shvaćam da uz iseljavanje stotina tisuća državljana i negativni natalitet, uz dugu ekonomsku agoniju mi baš sada pokazujemo tako visoki stupanj humanosti i brige za populaciju. „Bez tri godine ne možemo biti sigurni da je neki lijek ili cjepivo sto posto učinkovit ili neškodljiv“, izjavila je 5. svibnja 2020. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Dodatno je Markotić pojasnila: “Prvo se rade istraživanja u laboratorijima da se vidi što je kandidat za cjepivo, zatim ispitivanja na životinjama i tu je važno ponovno potvrditi da ne škodi“.

Teo Trostmann

Povezane objave

Od onoga koji je progonio druge, Plenković je postao onaj kojega su napokon počeli progoniti

hrvatski-fokus

Državne tajnice i izbor misica

HF

Ivan Supek o Ruđeru Josipu Boškoviću

hrvatski-fokus

​Ratovi, prevrati i prijevare su podvale s “umivenim licem”

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više