Hrvatski Fokus
Kultura

Hrvat Nikola “Škrinjarić”

Dokument ga bilježi u 1462., kao iznajmljivača trgovine u blizini San Petronio, s kvalifikacijom majstora figura od terakote

 

Niccolò dell’Arca, poznat i kao Nicolò dall’Arca (Nikola od škrinje) ili Niccolò d’Antonio d’Apulia (Nikola Antunov iz Apulije) ili Niccolò  da Bari (Nikola iz Barija) (oko 1435. – Bologna1494. ), Nikola Dubrovčan i Nikola Slaven bio je talijanski kipar aktivan u Bologni  u petnaestom stoljeću. U prvim dokumentima spominje se kao de Apulia, što sugerira da je umjetnik južnog podrijetla (izraz “Apulija” u to vrijeme označavao cijelo Napuljsko kraljevstvo), vjerojatno iz Barija, prije nego što se nastanio u Bologni oko 1460. Ovdje je primio neke provizije, uključujući neke ploče na velikim prozorima na istočnoj strani bazilike San Petronio. Dokument ga bilježi u 1462., kao iznajmljivača trgovine u blizini San Petronio, s kvalifikacijom majstora figura od terakote.

Oplakivanje Krista

Njegovo remek-djelo, Tužaljka nad mrtvim Kristom, djelo je sa sedam figura u prirodnoj veličini u terakoti sa tragovima polikromije, od kojih nije poznato ni datiranje (između 1463. i 1490.) niti točan raspored svake od njih. lik. Izvanredna je drama nekih od ovih figura, kojoj u talijanskoj kulturi tog doba nema premca, barem u djelima koja su do nas došla, a koja  postavljaju pitanje izvora iz kojih je Niccolò crpio: zasigurno skulptura Burgundije, pa humanizma Gotika izvan Alpa i dramatične novine Donatella, na primjer Magdalena koja je danas u Muzej Opere del Duomo u Firenci. Međutim, čini se da se najizravnija veza odnosi na aktivnost ferrareških slikara aktivnih tih godina u Bologni, posebno Ercole de ‘Roberti s izgubljenim freskama u kapeli Garganelli.

Oplakivanje Mrtvog Krista po Niccolò dell’Arca u Bologni (oko 1485.) nesumnjivo je rad bez vidljivih usporedbe u panorami talijanske skulpture petnaestog stoljeća. Ovo djelo, međutim, nije imalo značajnijeg utjecaja u tadašnjoj Emilijanskoj školi: njegovu bijesnu izražajnu snagu ubrzo su ublažile raširene skulpturalne skupine Tužaljke Modenana Guida Mazzonija , mirnijih i uobičajenijih tonova.

Kovčeg San Domenica, gornji dio Niccolò dell’Arca

Posao za koji je Niccolò dobio svoje bogatstvo, bilo je preuređenje Kovčega San Domenica, što mu je donijelo nadimak Arka. Ovo djelo, u kojem se nalaze ostaci San Domenica di Guzmana (osnivača dominikanskoga reda!) u istoimenoj bazilici, započeli su dva stoljeća ranije Nicola Pisano i njegova radionica (posebno Arnolfo di Cambio). Niccolò je, između 1469. i 1473., postavljao kipove evanđelistasvetog Franje, svetog Dominika, svetog FlorianaSant’AgricoleSan Vitalea i mrtvog Krista kojeg su anđeli obožavali, a sve okrunio Bog Otac, stvoritelj svijeta. Postoje referencije na toskansku renesansu, s većom pažnjom na fizionomiju likova prema burgundskom stilu.

San Domenico, bazilika San Domenico, Bologna

Ostala su djela Madonna di Piazza s djetetom (1478.) za Palazzo d’Accursio (gdje su zabilježeni utjecaji Jacopa della Quercia i Verrocchio), dvije biste od terakote u San Domenicu (1475. – 1476.), od kojih se jedno nalazi u bazilici sv. San Domenico i drugi iz privatne kolekcije Cavallini Sgarbi. U zbirci Cavallini Sgarbi nalazi se i Aquila (oko 1478.), dok je poznatija Nicolòova Aquila uvijek bila na vrhu ulaznog trijema bolonjske crkve San Giovanni u Monte.

Oplakivanje Krista je djelo izrazito jakih emocija i potresno, sa velikom dinamikom i plastičnošću figura, vrlo visokim kvalitetom izvedbe i zanatskom sigurnošću, sa pretjerano naglašenom korpulentnošću i svojevrsnim naturalizmom. Lik uspaničene žene kojoj “vjetar” povija kosu i odjeću daje poseban draž kompoziciji, kakva ne će biti viđena do baroknih majstora. Jedan od likova je sam umjetnik, plećat i bradat čovjek srednjih godina, stoji njegov lik iznad Kristova odro zrcaleći samopouzdanje i ponos, u žuljevitim šakama se nalazi čekić, a za pasom kliješta pri čemu naliči više na hajdučkoga vođu nego na senzibilna umjetnika. U drugim svojim djelima iskazuje veliki smisao za kompoziciju i elegantni sklad

Teo Trostmann

Povezane objave

Sašo Sedlaček u Galeriji umjetnina Split

hrvatski-fokus

Izvorove utihe Izvora Oreba

hrvatski-fokus

Nutarnja čežnja za svijetom bez nasilja

HF

Kerubin Šegvić – žrtva jugo režima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više