Kroz svoje sakralno slikarstvo zapravo pokušavam uspostaviti svojevrstan dijalog između čovjeka i Boga
Akademska Slikarica Ana Guberina istaknuta je hrvatska likovna umjetnica, osobito je zapažena po snažnom ciklusu posvećenog otocima i nizu impresivnih slika koje čine sakralni opus.
- Gospođo Guberina, važan dio vašega kompleksnog slikarskog opusa čine djela sakralne motivike i tematike. Kako biste opisali vlastiti pristup sakralnom slikarstvu?
– Usuđujem se reći da kroz svoje sakralno slikarstvo zapravo pokušavam uspostaviti svojevrstan dijalog između čovjeka i Boga. Taj dijalog može biti vrlo potresan, pokušaj približavanja drami i misteriju Golgote. Slikanje se tada iskazuje nekom vrstom molitve i meditacije.
- Što Vas posebno nadahnjuje ostvarenju određenog sakralnog motiva?
– Ako je posrijedi tematika muke Isusove, tada je to pokušaj zamišljaja emocija i proživljavanja, boli ili radosti što ih osjeća Isus Krist, koji je istodobno i Bog i čovjek.
- Kojim se slikarskim tehnikama i postupcima služite pri stvaranju djela sakralne umjetnosti?
– U slikarstvu sakralnog opusa „Lice Tvoje tražim Gospodine“, kao i u ostalim ciklusima, karakteristična je kinetička gestualnost, to je svojevrsni action painting, složen od ushita i sabranosti, pri čemu nastaju dinamičke strukture raznolike morfologije i brojnih izražajnih mogućnosti.
- Koje boje prevladavaju u Vašim sakralnim djelima?
– Za moje slikarstvo u sakralnom opusu, kao i u drugim ciklusima, boje su vrlo širokog registra, od plavih do rasplamsalih crvenih i žutih, ali i rafiniranih kromatskih redukcija, kao i sivo-bijelo-crni akromatski raster.
- Kojim se pravilima ravnate pri konceptu i realizaciji svojih sakralnih motiva?
– Držim se biblijskog teksta ali slikarski ga interpretiram posve slobodno, ne slijedeći pravila, nego govor srca ili intuiciju shvaćenu kao spoj intelekta i instinkta. Emocije su presudne u izboru motiva kao i u načinu interpretacije.
- Kojem se sakralnom motivu najviše utječete?
– Moji česti i u puno pokušaja interpretirani motivi su „Otajstvo Euharistije“ ili „Posljednja večera“, pojedine postaje Križnog puta. Najviše je puta slikana dvanaesta postaja, Isus umire na križu, s tekstom „Eloi, Eloi Lama Sabachthani?“ i „Uskrsnuće“.
- Koji su filozofski i teološki mislioci utjecali na Vaše sakralno slikarstvo?
– Više znanstvenika i teologa, od kojih ću spomenuti samo neke, meni -najznačajnije: antropolog i teolog Pierre Teilhard de Chardin, teolozi i filozofi Karl Rahner, Romano Guardini, Hans Küng i mnogi drugi.
- Radite li na novim sakralnim djelima?
– Da, to je ponovno promišljanje biblijskih tekstova, u skladu s novim spoznajama, koje dolaze s našim sazrijevanjem i s uranjanjem u Božju blizinu. To onda zahtijeva i novu interpretaciju.
- Namjeravate li upriličiti samostalnu izložbu koja će obuhvaćati samo vaša sakralna djela?
– Da, ako se pokaže interes za izložbom djelâ kršćanske tematike i duhovnosti. Do sada su djela sakralne tematike bila predstavljena na dvije samostane izložbe, ali ova recentna interpretacija je znatno ekspresivnija i meni interesantnija.
