Kanadska Vlada upozorila zdravstvene djelatnike i javnost o grafenu u zaštitnim maskama
Vjerojatno će se mnogima ovo činiti kao znanstvena fantastika („science fiction“), ali radi se o stvarnosti. Neobična, čudnovata mikroskopska vlakna koja se sama pomiču otkrili su mnogi neovisni istraživači diljem svijeta – ova su čudna vlakna umetnuta u jednokratne zaštitne maske za lice koje se sada masovno koriste u vrijeme pandemije COVID-19. U ovom trenutku nitko još ne može reći o čemu se točno radi i kakva su to vlakna, ali mnogi se slažu da su ova vlakna svakako vrlo slična tzv. Morgellonskim vlaknima – sintetskim i „samosvjesnim.“ (U SAD-u je 2002. prvi puta opisana neobična i do tada nepoznata bolest koja je nazvana Morgellonska bolest).
Na internetu i raznim „mrežama“ može se vidjeti sve više i više neosporivih dokaza o prisutnosti ovih neobičnih, čudnovatih „crvolikih“ vlakana koja se pojavljuju kao crne niti ili u obliku vijenca, a umetnuta su u pamučne zaštitne maske za lice koje se sada masovno nose diljem svijeta u svrhu zaštite od koronavirusa SARS-CoV-2. Neovisni znanstveni istraživači diljem svijeta pod običnim mikroskopom gledaju zaštitne maske i čudnovata vlakna u njima. „Postoje razne vrste čudnih tankih niti, pretežito crne boje, koje se, čini se, kreću po svojoj volji, a raštrkane su po cijeloj tkanini.“ Ova vlakna u zaštitnim maskama za lice značajno se razlikuju od ostalog dijela pamučnog materijala. Što su ta vlakna? Kako su se našla ondje? Koja je njihova svrha? Autor teksta navodi: „Ovaj članak ne će dati odgovor na postavljena pitanja – čak ni izbliza, ali će ipak upoznati ljude o jednoj vrlo važnoj temi budućnosti čovječanstva: povezanost nanotehnologije s COVID-om.“
Prema izvješćima, većina zaštitnih maski za lice, 85 posto, proizvedeno je u Kini i to u vrlo lošim, neodgovarajućim uvjetima koji su ispod svakog standarda i sadrže toksične kemikalije. Hrvatski fokus (br. 564. od 9. 4. 2021.) objavio je tekst: „Kemijski koktel u maskama za lice“ gdje kemijski stručnjaci za tekstil upozoravaju na prisutnost toksičnih kemijskih tvari u/na zaštitnim maskama, među kojima se ističu kancerogeni formaldehid i anilin, te genotoksični acetaldehid. Početkom travnja 2021. kanadska Vlada izdala je važno upozorenje zdravstvenim djelatnicima i javnosti o zaštitnim maskama koje mogu sadržavati GRAFEN. Maske koje nose oznaku da sadrže ili mogu sadržavati grafen ili ‘grafen dobiven od biomase’ smatraju se štetnim za zdravlje. Stoga je „Health Canada“ izdalo upozorenje: „Ne koristiti takve maske.“ Nadalje, svim distributerima, uvoznicima i proizvođačima izdali su uputu da zaustave prodaju i opozovu s tržišta maske, uključujući i zaštitne maske KN95 koje sadrže grafen iz biomase.
Naime, udisanje nanočestica grafena može štetiti zdravlju. Grafen je novi nanomaterijal za koji se tvrdi da ima protuvirusna i protubakterijska svojstva, a ove maske u svrhu zaštite od koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika COVID-19, koriste i odrasli i djeca. Još prije nekoliko mjeseci Celeste Solum je upozorila na nanočestice grafena: „Health Canada“ je na temelju prvih rezultata istraživanja otkrila da udisanje čestica grafena ima sposobnost izazivanja toksičnog učinka u plućima životinja. Međutim, mogući štetni učinci udisanja čestica grafena na zdravlje ljudi trenutno još nisu poznati, a mogu se čak razlikovati ovisno o dizajnu maske. Grafen je najtanji materijal koji čovjek poznaje: nevjerojatno je čvrst i snažan – 200 puta je čvršći od čelika.
Objavljeni videozapisi jasno pokazuju da ova vlakna u zaštitinim maskama reagiraju na toplinu i vlagu – počinju se (po)micati kada ljudi dišu u masku. Vlakna su, čini se, magnetična, jer kao što se u objavljenim videozapisima može vidjeti, vlakna „skaču“ u blizini standardne metalne šivače igle. Određena saznanja potvrđuju teoriju da bi ova vlakna u zaštitnim maskama mogla biti tzv. morgelonska vlakna, dio nanotehnološke invazije na čovječanstvo – „Sintetska agenda.“ No, postoji i druga teorija prema kojoj se smatra da su ova vlakna u maskama za lice tzv. ugljikove nanocijevčice. Ugljikove nanocjevčice otkrio je 1991. japanski fizičar Sumio Ijima, a radi se o alotropskoj modifikaciji ugljika gdje su atomi ugljika heksagonalno (po)vezani tako da zajedno čine oblik šuplje cijevi. Godine 2015. u Francuskoj je provedena jedna znanstvena studija koja je otkrila postojanje ugljikovih nanocjevčica u plućima svih testiranih osoba. Ove nanocjevčice mogu se lako koristiti i kao biosenzori – prateći vas iznutra.
Provedena francuska studija kod pariške djece između ostalog, zaključuje: „Antropogene ugljikove nanocjevčice pronađene su u svim uzorcima, što upućuje da ljudi rutinski udišu te nanostrukture… Ove nanostrukture slične su onima pronađenim u ispušnim plinovima skupljenim u Parizu, kao i u onima ranije otkrivenim u ambijentalnom zraku u SAD-u, u paukovim mrežama u Indiji kao i u tzv. ledenoj jezgri. Ovi rezultati ukazuju da su ljudi rutinski izloženi ugljikovim nanocjevčicama…“
„Videoisječci i kompilacije u nastavku sadrže nepobitne dokaze. Pažljivo ih gledajte. Pogledajte ova živa vlakna slična crvima i sami zaključite. Postoji li zlokobna namjera da se ta vlakna postave tik do naših usta i nosa, tako da ulaze u naša pluća i tijelo? Je li čovječanstvo planirani domaćin ovih parazita? Na obavezno nošenje maski prisiljavaju nas vlade i korporacije. U ovoj fazi možemo samo pretpostavljati i nagađati dok prikupljamo više dokaza, a pritom budimo budni i oprezni. Koliko god ovaj pojam bio hladan i uznemirujući, čini se vrlo vjerojatnim da je operacija Coronavirus doista paravan za napredak preuzimanja nanotehnologije.“
Izvor:
- Makia Freeman: „Strange Alive Worm-Like Fibers Found in Face Masks Produced for COVID“ The Freedom Articles, 6. travnja 2021.;
- Government of Canada: „Face masks that contain graphene may pose health risks,“ 2. 4. 2021.; https://healthycanadians.gc.ca
- Government of Canada: „Masks/KN95 Masks With Biomass Graphene (2021-04-08)“ 8. 4. 2021.; https://healthycanadians.gc.ca
- Jelena Kolosnjaj-Tabi et al.: „Anthropogenic Carbon Nanotubes Found in the Airways of Parisian Children,“ EBioMedicine / The Lancet, Vol. 2(11), studeni 2015; www.sciencedirect.com
