Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Kako odabrati – javna ili tržišna usluga opskrbe plinom?!

Počela je deregulacija cijene plina za kućanstva, a tržišna dinamika očito se tek treba dogoditi

 

Deregulacija cijene plina za kućanstva od 1. travnja stavlja građane u nedoumicu da li da ostanu u javnoj usluzi, koja je u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, gdje je najviše potrošača, dosta porasla, ili manju cijenu plina potraže na tržištu. Do sada su potrošači nevoljko mijenjali opskrbljivača plinom, stopa promjene bila je tek 1% do 4% godišnje. Sada se očekuje cjenovna borba za kupce.

Počela je deregulacija cijene plina za kućanstva, a tržišna dinamika očito se tek treba dogoditi, bude li cjenovni impuls dovoljno jak da potakne kupce da mijenjaju opskrbljivača. Cijene plina za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbe plinom od početka travnja su u Hrvatskoj u prosjeku pale za 0,3 % u odnosu na cijenu do 31. ožujka, pri čemu su u većini distribucijskih područja – njih 21 – cijene niže, ali u njih 11 rastu, i to najviše na području Zagreba, za nešto više od 10,3 %. Plin je u javnoj usluzi poskupio na distribucijskim područjima koje pokrivaju i Osijek (6,4 %), Rijeku (4,2 %), Varaždin (3,4 %), Zabok, Orahovicu, Vinkovce, Konjščinu, Križevce, Split i Pakrac, dok je u ostalim područjima cijena niža od 0,3 % do čak 4,7 % . 

U cijelom ovom procesu problematično je što kupci baš ne razumiju pojam javne usluge i tržišne usluge i mogu se naći u strahu da će ostati bez opskrbe plinom, jer će račun umjesto od „starog“ opskrbljivača početi stizati od novoga. U GPZ-u kažu da imaju povećani broj upita a najčešća nedoumica je upravo razlika između javne usluge i tržišne opskrbe plinom, odnosno koju cijenu će plaćati u tržišnim uvjetima. Značajka opskrbe u obvezi javne usluge je prodaja plina po reguliranim uvjetima i cijeni plina, dok je osobitost tržišne opskrbe slobodno ugovaranje cijene i uvjeta isporuke plina. Opskrbljivač u obvezi javne usluge izlučen je za sva distributivna područja kao onaj s najpovoljnijom cijenom na natječaju koji je zimus provela Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). 

Što ako prijeđeš na tržišnu uslugu?

Kupac koji prijeđe na tržišnu uslugu se uvijek s tržišne usluge može vratiti na javnu uslugu i obrnuto. U ugovoru o opskrbi plinom koji se sklapa na tržišnim osnovama definira se način utvrđivanja krajnje cijene plina tijekom ugovornog razdoblja, odnosno da li je cijena fiksna ili promjenjiva. Ako je cijena promjenjiva, ugovorom se definiraju i način i uvjeti promjene pojedinih elemenata cijene tijekom ugovornog razdoblja. Kupac može mijenjati opskrbljivača besplatno i koliko god puta želi, ako su uvjeti za to zadovoljeni (npr. plaćeni su svi računi i tsl.). Ako ugovor o opskrbi sa postojećim opskrbljivačem sadrži određene pogodnosti (npr. popuste ili poklone) za kupca, ugovor može sadržavati odredbe o vraćanju iskorištenih pogodnosti ukoliko se raskida prije ugovorenog roka. Te odredbe moraju u ugovoru biti jasno definirane i predočene kupcu, stoga HERA poziva kupce da obavezno provjere odredbe Ugovora i Općih uvjeta opskrbe opskrbljivača. U opskrbi plinom u prethodnim godinama se promjena opskrbljivača kretala ispod 1 %, da bi pojavom E.On Plina koji nudi bundle uslugu ‘struja+plin’porasla na oko 4 % godišnje. 

Najveće smanjenje cijene plina u javnoj usluzi od početka travnja imat će područje Koprivnice gdje GPZ Opskrba želi pridobiti kupce E.ON-a Hrvatska nudeći 4,7 % manju cijenu nego do sada, a sličnu cijenu ponudili su i u drugim E.On-ovim distribucijskim područjima. Opskrbljivači plinom u obvezi javne usluge obraćaju se svojim novim kupcima da bi ih izvijestili o novom stanju, a dosadašnji distributeri/opskrbljivači pokušavaju svoje kupce ugovorno prebaciti na svoju, sada tržišnu opskrbu. Napeta je to situacija i prilično izazovna za opskrbljivače plinom koji imaju potencijal osvojiti nove kupce ili ih izgubiti, jer će kupci koji ne prijeđu na tržišnu uslugu po automatici „upasti“ u javnu uslugu. Krajnji rezultat ovog pripetavanja bit će poznat tek krajem travnja, kada je krajnji rok za dostavu kupcima ugovora za opskrbu plinom u tržišnoj usluzi. Pošto su aktivnosti intenzivne već sada se nazire u kojem će smjeru ići odabir opskrbljivača. 

GPZ Opskrba u ofenzivi na kupce

U GPZ Opskrbi, koja u Zagrebu i Bjelovaru opskrbljuje oko 280.000 kupaca u kategoriji kućanstva, očekuju prebacivanje približno 50.000 novih kupaca na njihovu javnu uslugu. Kažu da je uspostavljena komunikacija između dosadašnjih opskrbljivača i distributera te njih kao novog opskrbljivača u obvezi javne usluge u svrhu razmjene podataka njihovih novih krajnjih kupaca, njihovih matičnih podataka, podataka o obračunskom mjernom mjestu te stanju brojila koje će biti iskorišteno kao razgraničenje. Kako čujemo, svi sudionici procesa pokazali su visok standard radne etike, profesionalnost te maksimalnu susretljivost u zahtjevnom procesu usklađivanja podataka između sudionika procesa. 

„Na distribucijskim područjima na kojima Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. obavlja opskrbu plinom u obvezi javne usluge od 1. travnja približno trećina kupaca se do 1. ožujka odlučila za tržišnu uslugu. U konkretnim brojevima to iznosi približno 27.000 kupaca s ukupnom godišnjim potrošnjom od približno 300.000.000 kWh godišnje. U našem ukupnom portfelju kupaca iz kategorije kućanstvo to iznosi 8% kupaca koji su se odlučili za tržišnu uslugu“, kažu na upit portala Energetika-net. 

Budući su mnogi zabrinuti velikim rastom cijena javne usluge GPZ Opskrba također namjerava ponuditi i tržišnu uslugu a ona će biti takva da kupci neće osjetiti povećanje cijene nego će vjerojatno biti i nešto povoljniji. Treba naglasiti da GPZ Opskrba i E.On Plin nisu jedini opskrbljivači koji već nude ili će ponuditi tržišnu uslugu opskrbe plinom. Takvih je više a informacije su dostupne na web stranicama opskrbljivača kao što su Međimurjeplin, HEP Plin, Energo i drugi. 

E.On ističe povoljniju uslugu

E.On Plin pak ima drugačije podatke. „Tvrtka E.ON Plin i prije i nakon 1. travnja 2021. godine plinom opskrbljuje oko 13 tisuća kućanstva u obvezi javne usluge. Već nekoliko godina nudimo opskrbu plinom na tržišnoj osnovi na području cijele Hrvatske. Naš je cilj svim korisnicima plina na tržištu ponuditi adekvatnu cijenu i najbolju moguću uslugu, tako da je i nakon 1. travnja naša tržišna cijena plina i dalje niža od cijena u obvezi javne usluge, do 15,04 %, ovisno o distribucijskom području. Konkretno, naša je tržišna cijena plina u odnosu na cijene u obvezi javne usluge najpovoljnija na području Zagreba (-15,04 %), Rijeke (-11,54 %) i istočne Slavonije (-11,21 %). U slučaju ugovaranja tržišne opskrbe cijena je fiksna za cijeli ugovorni period.“, kažu u E.ON-u te naglašavaju da se proces liberalizacije tržišta plina uklapa u njihovu strategiju projiciranja količina isporučenog plina u predstojećem periodu. 

Tarifni kalkulator HERA-e

U pokušaju da informira kupce HERA je na svom webu o kakvom se procesu radi i na svojim stranicama je ponudila odgovore na najčešća pitanja te uvela vrlo precizan tarifni kalkulator Iplin u kojem kupci razvidno vide „novu“ i „staru“ cijenu plina sa i bez PDV-a te razliku, mogu izračunati trošak prosječne mjesečne potrošnje, mogu preračunati kWh u m3 i obrnuto, a tu su i cjenici nestandardnih usluga za distribuciju i opskrbu. Zanimljivo je da je povećana i fiksna mjesečna naknada s 13 na 14 kuna, što je uglavnom prošlo neopaženo, ali ipak utječe na visinu računa. 

Hrvatska je sada deregulirala trošak opskrbe plinom, dok trošak distribucije ostaje reguliran, kao i trošak transporta, te će se o potencijalima daljnje deregulacije razgovarati od rujna 2024. ili kasnije. Regulacija cijena plina nije provedena u svim državama članicama EU. Prema podacima Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) za 2019. godinu, neki oblik državne intervencije u krajnjoj cijeni za kućanstva bio je prisutan u 16 država članica, pri čemu većina zemalja kao razlog navodi zaštitu kupaca od rasta cijena na tržištu. Istovremeno, od čak 16 država u kojima je prisutna neka forma regulacije, šest država u idućih nekoliko godina planira deregulirati cijenu plina za kućanstva (npr. Italija, Francuska, Poljska, Rumunjska). Njemačka, Nizozemska, Norveška, Švedska, Grčka i Finska nemaju cjenovnih intervencija u tržište plina.

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Povezane objave

HE Dubrovnik u Platu – geneza potopa i požara

hrvatski-fokus

Očekuje se sljedeća bankovna kriza

HF

U arbitraži vezanoj uz Inu i Mol netko će izgubiti i tu nema povratka

HF

Kapitalan projekt za hercegovačke Hrvate

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više