Vlada i Sabor mogli bi poboljšati otvorenost i odgovornost pri donošenju i provedbi kriznih mjera
International Budget Partnership objavio je rezultate istraživanja o otvorenosti i odgovornosti u trošenju sredstava iz proračuna središnje države za ublažavanje koronakrize. Istraživanje obuhvaća 120 država u razdoblju od 1. ožujka do 30. rujna 2020., a među njima je i Hrvatska, koja je pri provedbi fiskalnih mjera namijenjenih ublažavanju zdravstvenih i gospodarskih posljedica koronakrize djelomično zadovoljila međunarodne standarde pravovremenog informiranja i uključivanja zainteresiranih dionika. Stoga bi Vlada i Sabor trebali osigurati što otvorenije i kvalitetnije donošenje i provođenje kriznih mjera. Primjerice, kada je to moguće, sve detalje o ugovorima vezanim uz javnu nabavu trebalo bi objavljivati u strojno čitljivom formatu na mrežnim stranicama. Također je nužno omogućiti sudjelovanje javnosti u oblikovanju, odobravanju i provedbi kriznih mjera.
Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda, fiskalne intervencije u zdravstvene sustave i gospodarstva izazvane koronakrizom (dalje u tekstu krizne mjere) samo su do kraja 2020. dosegle 14 bilijuna dolara. Iako u pravilu opravdane, ove intervencije sa sobom nose i značajne rizike vezane uz nerazborito i netransparentno trošenje javnih sredstava. Kako bi utvrdio do koje su razine postupci donošenja, izvršavanja i nadzora kriznih mjera bili u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima otvorenosti proračuna, International Budget Partnership, neprofitna organizacija sa sjedištem u Washingtonu, detaljno je analizirao oko 400 fiskalnih kriznih paketa donesenih između 1. ožujka i 30. rujna 2020. u 120 zemalja diljem svijeta.1 Istraživanje se temeljilo na 26 pokazatelja podijeljenih u tri skupine s ciljem pronalaženja odgovora na sljedeća pitanja:
1) koliko su središnje vlasti bile transparentne pri donošenju i izvršavanju kriznih mjera;
2) do koje su razine nacionalni parlamenti i uredi za reviziju bili uključeni u tom procesu te;
3) je li široj javnosti pružena adekvatna mogućnost sudjelovanja.2
Premda je u uvjetima iznenadnog šoka i urgentne potrebe za financijskim intervencijama bilo nerealistično očekivati iznimnu razinu otvorenosti, rezultati pokazuju da su jedino Australija, Filipini, Norveška i Peru svojim građanima pružili odgovarajuću količinu proračunskih informacija i osigurale odgovarajuću ulogu svih dionika. Hrvatska se, zajedno s većinom analiziranih članica EU-a, nalazi u skupini država koje su djelomično zadovoljile međunarodne standarde otvorenosti proračuna pri donošenju i izvršavanju kriznih mjera. S druge strane, gotovo tri četvrtine država pokazale su ograničenu ili minimalnu razinu otvorenosti. Ovakav ishod za Hrvatsku u prvom je redu rezultat odgovarajuće količine pruženih informacija o samim kriznim mjerama koje je Vlada donijela tijekom ožujka i travnja 2020. Time su djelomično kompenzirani lošiji rezultati kad je riječ o ulozi institucija zaduženih za nadzor donošenja i provedbe kriznih mjera te minimalnoj participaciji zainteresirane javnosti u donošenju i provedbi. Kako bi se u budućnosti osiguralo što otvorenije i kvalitetnije donošenje i provedba kriznih mjera – jer kvaliteta mjera uvelike ovisi o informiranosti i uključenosti svih dionika u proces njihova donošenja – Vladi i Saboru mogli bi pomoći sljedeći primjeri dobre prakse koje ističe istraživanje:
- U SAD-u je izrađena mrežna stranica “Nadzor pandemije” koja između ostaloga omogućuje detaljan uvid u 19 kriznih programa, uključujući podatke o rashodima.
- U Ekvadoru, Agencija za javnu nabavu omogućuje otvoren pristup podatcima o svim ugovorima vezanim uz javnu nabavu na mrežnoj stranici “Hitna javna nabava”.
- U Sierra Leoneu, Državni ured za reviziju objavio je revizijski izvještaj o rashodima za ublažavanje koronakrize, na temelju kojeg je Antikorupcijska agencija mogla provesti niz istraga koje su rezultirale i uhićenjima.
- Norveška je zemlja u kojoj su izvršna i zakonodavna vlast provele odgovarajuće konzultacije s ključnim dionicima tijekom formulacije i provedbe kriznih paketa.
Nadalje, Vlada i Sabor mogli bi poboljšati otvorenost i odgovornost pri donošenju i provedbi kriznih mjera na način da:
(1) objavljuju mjesečne podatke o provedbi svake pojedine postojeće mjere; (2) objavljuju u strojno čitljivom formatu na svojim mrežnim stanicama kada je to moguće sve detalje o ugovorima vezanim uz javnu nabavu; (3) potiču Državni ured za reviziju da u što kraćem razdoblju provodi revizije vezane uz krizne mjere; (4) omogućuju odgovarajuće načine participacije javnosti u formulaciji, odobravanju i provedbi kriznih mjera.
Bilješke:
- Istraživanje je isključivo fokusirano na sredstva osigurana u proračunu središnje države, što uključuje izravne financijske potpore, porezne olakšice te sve fiskalne mjere vezane uz kreditiranje i druge načine osiguranja likvidnosti. Mjere središnjih banaka, kao i one regionalnih i lokalnih vlasti, nisu obuhvaćene ovim istraživanjem.
- Detaljnije objašnjenje metodologije možete pročitati ovdje.
