Predmeti autorovog zanimanja sakralne su i profane naravi
U Galeriji Emanuela Vidovića u Splitu u utorak, 13. srpnja 2021. otvorena je izložba radova Borisa Bućana naziva „Bućan 21 Split – Bućan na moru“. Organizator izložbe je Udruga kultura 46 – galerija 46 u koprodukciji s Muzejom grada Splita i 67. Splitskim ljetom.
Izložba donosi 73 najnovija rada slikara i grafičkog dizajnera Borisa Bućana i obuhvaća fotografije nastale tijekom protekle tri godine objektivom mobilnog telefona iz perioda od 2017. godine do danas. Predmeti autorovog zanimanja sakralne su i profane naravi, od pejzaža do tekstilnih i papirnatih struktura, Bućan stvara kompleksan ciklus fotografija zaokružujući ga naslovima Belgijanci ovo nije lula, Bog i kamenjari, Lula mira, Portreti, Opasnost od insekata, Krik u lancima.
Boris Bućan upisan je u hrvatsku povijest umjetnosti kao njezin važan protagonist, još od eksperimentalnih istupa u javnom prostoru grada Zagreba i izlaganja u zagrebačkoj Galeriji SC krajem 1960-ih, kada se evidentno priklanja progresivnom strujanju konceptualne umjetnosti i novim oblicima umjetničkog ponašanja, pa sve do danas. Napose vrijedne radove ostvario je u području grafičkog dizajna, odnosno dizajna vizualnih komunikacija, opet s naglašenim konceptualnim profilom. Iz doista bogatog opusa napose valja istaknuti seriju plakata što ih je početkom 1980-ih započeo realizirati za Hrvatsko narodno kazalište u Splitu (sezona 1982/83. i 1983/84.) i to posebnim zalaganjem Nikše Župe iz kazališnog marketinškog ureda. Primjerci tih plakata nisu ostali zabilježeni samo na splitskim ulicama nego su predstavljani na relevantnim međunarodnim umjetničkim smotrama kao što je to Venecijanski bijenale (1984.).
„Bliži se obilježavanje puna četiri desetljeća otkada Boris Bućan svojim vizualnim uracima velikih dimenzija započinje suptilno atakirati pažnju prolaznika grada Splita i time upisuje splitski HNK na kartu institucija neosporno osjetljivih na suvremene pristupe mediju vizualnih komunikacija, ističe povjesničar umjetnosti Dalibor Prančević, dodajući da je ova izložba koja donosi najnovije Bućanove radove a koji od prošle godine, kada su prvi put pokazani, intrigiraju likovnu publiku, prvi korak prema obilježavanju obljetnice nedvojbeno važne za grad Split. Za iduću godinu se stoga u Splitu očekuje retrospektivna izložba njegovih plakata, a izložba „zoom-fotografija“ joj je uvertira.
Boris Bućan (Zagreb, 1947.) nakon završene Škole primijenjene umjetnosti upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani 1967., a studij slikarstva nastavio na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je diplomirao 1972. godine.
Još za vrijeme studija počinje se intenzivno baviti grafičkim oblikovanjem i privlači pažnju plakatima za Galeriju SC-a i Dramsko kazalište Gavella, a najveći uspjeh ostvario je s plakatom Žar ptica Igora Stravinskoga (1982.) koji je uvršten među 300 najboljih plakata na svijetu u knjizi “Plakati. Vizualna povijest”. Pored radova A. M. Cassandre, Henrija de Toulouse-Lautreca, Alphonsea Muche, Miltona Glasera, Paule Scher i Petera Geea, Bućan je i jedini umjetnik s ovih prostora uvršten u izdanje.
Jedan od najuspješnijih hrvatskih slikara u povijesti, ne samo zbog toga što je od 1984. dobio više od dvadeset vrhunskih međunarodnih nagrada i priznanja (mnoga od toga su Grand Prix), nego ponajviše stoga što mu je čuveni svjetski muzej Victoria & Albert Museum iz Londona u svom jedinstvenom pregledu najuspješnijih plakata dvadesetog stoljeća (od 1870. do danas) dodijelio naslovnu stranu u svom reprezentativnom katalogu. Bućanovi radovi danas se nalaze u najistaknutijim svjetskim muzejima i galerijama (New York, München, Essen, Melbourne).
Na Venecijanskom biennalu 1984. godine predstavlja bivšu SFRJ serijom plakata velikog formata za HNK u Splitu. Godine 1989. sudjeluje na Biennalu u Sao Paulu, a 1992. na Triennalu u Milanu.
Bućan je izlagao na više od 80 samostalnih izložbi (Ljubljana, Edinburgh, Venecija, Sarajevo, Shanghai, Ankara, Zagreb, Melbourne, New Jersey, Copenhagen, Adelaide, Jerusalem, Dordrecht, Wiesbaden, Berlin, Osijek, Rijeka), te učestvovao na više od 160 kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Dobitnik je nagrade za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva 2006. godine.
