Kaštelančić je izdanak ozbiljne europske tradicije moderniteta uzora kao što su Van Gogh i Soutine
U povodu 110. godišnjice rođenja hrvatskog slikara Ante Kaštelančića (Podstrana, 1911. – Split, 1989.), u četvrtak, 8. srpnja 2021. u Kući jezika i kulture na splitskom Peristilu otvorena je izložba 16 njegovih radova u ulju. Izbor umjetnikovih radova pripremio je Ivo Kaštelančić, voditelj Arhive Kaštelančić. Prokultura – Split i slikar Ante Kaštelančić susreću se nakon pet godina. Ovaj put u Kući jezika i kulture Peristil, povodom sto desete godišnjice rođenja. Nakon hommagea koji je slikaru priređen u Omišu, u Kući jezika i kulture Onaion prije pet godina povodom tridesete godišnjice smrti, ovaj put Ante Kaštelančić se vraća u Split, grad koji je bitno utjecao na formiranje ovog velikana hrvatskog slikarstava.
Zavičaj, Split i Dalmacija, bio je središte Kaštelančićevog likovnog stvaralaštva i iz njega je proizašao cjelokupni slikarev opus odredivši ga kao najizrazitijeg i najautentičnijeg slikara Dalmacije. Međutim, Kaštelančić je individualnim i prepoznatljivim koloritom i duktusom nadrastao provincijalne granice zavičajnih Poljica odredivši svoj opus relevantnim čimbenikom u sveukupnom sagledavanju hrvatske moderne umjetnosti te dajući jedan od najvećih doprinosa mediteranskoj dionici našeg slikarstva.
Iako tematski vezan zavičajem, Kaštelančić je izdanak ozbiljne europske tradicije moderniteta uzora kao što su Van Gogh i Soutine te srodan, u svojoj zreloj fazi, Klineu i Soulagesu. Njegovo će slikarstvo cijelog života karakterizirati ambivalentnost slikarskog jezika. S jedne strane nemiran ekspresionistički potez gustog namaza boje intenzivna kolorita, a s druge strane stalna težnja redukciji viđenog kroz kompozicijsku potku vertikala i horizontala. Njegov prepoznatljiv i profilirani rukopis, specifičnu poetiku i metiersku vrsnoću likovna je kritika uočila i vrednovala kao važnu kariku kolorističkog ekspresionizma na magistralnom pravcu Job – Kaštelančić – Murtić.
Slikarstvo je počeo učiti kod Emanuela Vidovića. Školovanje je nastavio u Münchenu od 1926. do 1930., a diplomirao je 1935. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ljube Babića. Osnovao je katedru za likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji u Splitu, gdje je bio redovni profesor od 1947. do 1977.
„Ovom izložbom, Antu Kaštelančića ponovno ponosno predstavljamo prije svega Splitu i Dalmaciji, ali i gostima sa željom da ga otkriju i što bolje upoznaju. Sa Splitom i sugrađanima vežu ga neraskidive spone – odrastanje, učenje od najboljih u najboljoj školi tog vremena. Kako njegov životopis ističe počeo je učiti slikarstvo kod Emanuela Vidovića, u Obrtno- tehničkoj školi. Nakon studija u svijetu, vratio se u zavičaj, tu ostao i stvarao do konca bogatog stvaralačkog života. Njegov odnos sa zavičajem je slojevit, trajno i čvrsto određen: bilo da slika Split, Podstranu, Brač, Pelješac, njegovi odrazi dalmatinskog podneblja izražavaju neraskidive spone s koloritom i očaravajućim prizorima okruženja, međusobno se određujući i nadopunjujući. S jedne strane jedinstveni mediteranski kolorit, s druge velikani koji su ga inspirirali, stvorili su novu vrijednost, autentičnu, samo Kaštelančićevu. Jednakim intenzitetom i iskrenošću kojima je slikao, prenosio je svoj zanos svoje znanje kroz svoj pedagoški rad, novim slikarskim naraštajima. Premda je bio jedna od najmarkantnijih intelektualnih i umjetničkih osobnosti, okruženje mu nije bilo osobito sklono. Ovom izložbom pitamo se nije li došlo vrijeme da ugradimo Antu Kaštelančića u memoriju i identitet našeg Grada, Domovine i zavičaja koje je višestruko obogatio“, rekla je Nansi Ivanišević predsjednica Prokulture i autorica projekata.
Akademski slikar Josip Botteri Dini je za Antu Kaštelančića rekao da je veliki hrvatski slikar koji u Splitu nije dobio svoj prostor iz kojeg bi njegovo djelo isijavalo svoje duhovne i umjetničke silnice.
„Slikarsko djelo Ante Kaštelančića jedan je od stupova, koji snagom vlastitosti likovnog izraza i ekspresivnim izrazom doživljavanja svijeta oblika i boja, nezamjenjivo nosi svoju dionicu modernosti hrvatskog slikarstva dvadesetoga stoljeća.
Utemeljen u europsku kulturu širokih likovnih vidika, Kaštelančić je slijedio koloristički zov vlastitih doživljaja, istodobno prihvaćajući srodne likovnosti velikih hrvatskih i svjetskih majstora boje. Preplićući kulturna iskustva i spoznaje, slikar neprekidno stvara novu sliku svojeg niza likovnih bljeskova, koji će trajno izražavati plamenost slikareve ćudi i zanesenost umjetnikova duha.
U Prokulturu – Kući jezika i kulture Peristil, kao u zamišljenu luku, uplovilo je brodovlje razapetih jedara. Brodovi su napučili mnoge slike, a da slikar nije istodobno sadržajem ograničio svoje slikarstvo ni u jednom pogledu. S ovih slika glazba boja dopire do otuđenog suvremenika i bombardira sivilo našeg svakodnevlja, koje nam priječi duboku povezanost s čudesnom prirodom izvan nas i onom koja nam je vlastita, a koju ne poznajemo. Ovo djelo, unutar hrvatske likovne baštine, ostaje kao znak izvornosti i samosvojnosti, u kojem umjetnik nije pao ni pod kakav utjecaj pomodnih valova koji su pod zamamnom krinkom trendova pustošili i hrvatskom kulturom, posebno druge polovine prošlog stoljeća“, rekao je Botteri Dini.
Predstavljanje Ante Kaštelančića u srcu Dioklecijanove palače, kao i ono omiško, nastoji podsjetiti prije svega splitsku, a potom i hrvatsku javnost na slikara koji nas je zadužio, a koji je svojom samozatajnom i strastvenom posvećenošću umjetnosti ostao nedovoljno valoriziran.
Izložba se može pogledati do 29. srpnja 2021..
