Fotomonografija prikazuje dva jubilarna slavlja: tristotu obljetnicu slavne obrane Sinja uz Gospin zagovor (1715. – 2015.) i tristotu obljetnicu krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske (1716. – 2016.)
Fotomonografija „Zauvijek okrunjena. Zapisi o Gospinim jubilejima“ predstavljena je u utorak, 3. kolovoza 2021. u Alkarskim dvorima u Sinju. Fotomonografiju su predstavili don Josip Dukić, povjesničar, fra Petar Klapež, odgovorni urednik i fra Šimun Markulin, glavni urednik.
Ostvarenje tog projekta započelo je 10. prosinca 2018., tijekom susreta na kojem su sudjelovali tadašnji sinjski gvardijan fra Petar Klapež, župnik fra Perica Maslać, tadašnji samostanski ekonom fra Filip Budić i fra Šimun Markulin. Već je na tom sastanku istaknuta potreba da se u novoj knjizi – osim dvaju jubilarnih slavlja – predstave i plodovi sedmogodišnje priprave (2008. – 2014.). Osim toga, naglasak je bio stavljen i na suradnju triju institucija: Franjevačkog samostana Gospe Sinjske, Grada Sinja i Viteškog alkarskog društva; čiji je zajednički rad omogućio ostvarenje mnogobrojnih projekata, a koji su izravno bili povezani s proslavom Gospinih jubileja. Na samom početku odlučeno je da se u nakladi sinjskog samostana tiska fotomonografija, izdanje koje će oku suvremenog čitatelja biti privlačnije i zanimljivije. Tada zacrtane planove potvrdio je i samostanski kapitul, a i tadašnji provincijal fra Joško Kodžoman jasno je i više puta izrazio podršku započetom djelu.
Fotomonografija „Zauvijek okrunjena“ prikazuje dva jubilarna slavlja: tristotu obljetnicu slavne obrane Sinja uz Gospin zagovor (1715. – 2015.) i tristotu obljetnicu krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske (1716. – 2016.). Na 400 stranica raspoređeno je 6 poglavlja, a središnje poglavlje kroz fotografije i natuknice obrađuje vremenski period od 3. kolovoza 2008. do 4. prosinca 2016. godine. Nakon uvodnih riječi slijedi prikaz osnovnih povijesnih podataka o franjevačkoj nazočnost u Sinju, dolasku fratara i Slike iz Rame, Sinjskom ratu, krunjenju Slike, samostanu i samostanskoj crkvi, župnoj zajednici i rađanju Svetišta Gospe Sinjske, koje je danas jedno od najvećih marijanskih svetišta u hrvatskom narodu. Čitateljima potom pozdravne riječi upućuju čelni ljudi institucija koje su stoljećima živo vezane uz milosni lik nebeske Majke, a to su: Splitsko-makarska nadbiskupija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Franjevački samostan Gospe Sinjske, Grad Sinj i Viteško alkarsko društvo. Četvrto poglavlje tematski je podijeljeno na 3 cjeline, u kojima se prikazuju slavlja tijekom sedmogodišnje priprave za jubileje (2008. – 2014.) kao i važni događaji tijekom dviju jubilarnih godina – 2015. i 2016. godine. Dodaci donose različite popise i tablične prikaze kao i izvještaje s triju slavlja, koja su predvodili kardinal Vinko Puljić, kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Marin Barišić. U tom dijelu nalazimo i pismo pape Franje, koji ističe: „Veoma smo obradovani ljepotom marijanske pobožnosti, koja se njeguje u Svetištu Blažene Djevice Marije u Sinju. Naime, nije nam nepoznato koliko su se Sinjani, poticani braćom franjevcima, 1715. godine žarko utjecali Bogu da njihov grad bude pošteđen od neprijateljskih navala.“. Valja istaknuti i dva popisa, koja su prvi put predstavljeni javnosti, a to je popis gvardijana (1687. – 2020.) i popis franjevaca pokopanih u Sinju i sinjskom samostanskom okružju (1735. – 2020.).
Jubilarne godine 2015. i 2016. bile su proslave dviju tristotih obljetnica povijesnih događaja: obrane sinjske tvrđave pred nadmoćnom osmanlijskom vojskom (15. kolovoza 1715.) i zahvalno krunjenje Slike s likom Majke Božje (22. rujna 1716.). U središtu obaju povijesnih događaja duboko je iskustvo vjere, vjere u blizinu Majke od Milosti. Sinjski providur Zorzi Balbi to i potvrđuje u svojem izvještaju od 30. kolovoza 1715., pišući da su kršćanski branitelji Tvrđave predali Gospi svoja srca „u znak zahvalnosti za njezinu čudotvornu pomoć i zaštitu“. Kako bi ovjekovječili svoju zahvalnost, vojnici i časnici dadoše da se u Veneciji napravi zlatna kruna, kojom je već sljedeće godine splitski nadbiskup Stjepan Cupilli okrunio Sliku. Na kruni je natpis IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.). Majka od Milosti počinje se štovati kao Čudotvorna Gospa Sinjska, a njezin kult proširio se iz srca Cetinske krajine diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uz sinjsku bitku veže se i viteška igra Alka, koja je međunarodno prepoznat simbol domoljublja i čovjekoljublja. Alkari se danas rado nazivaju vitezovima Gospe Sinjske, baštinicima onih koji su uz njezinu pomoć obranili Sinj i dali da se okruni Gospina Slika.
Uoči svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije i na sam dan Velike Gospe sinjsko svetište posjeti oko 150 tisuća hodočasnika. Osim u kolovozu, hodočasničke grupe, obitelji i pojedinci rado dolaze i u ostalim mjesecima kroz cijelu godinu. No, pastoral hodočasnika čini samo dio evangelizacijskog poslanja i djelovanja franjevaca iz sinjskog samostana, koji brinu i za brojčano najveću župnu zajednicu na području Splitsko-makarske nadbiskupije. Osim toga, franjevci su prepoznati kao vrsni obrazovni i kulturni djelatnici, zauzeti promotori hrvatske baštine i umjetnosti, hrabri lučonoše i mudri pastiri. Uz Božju pomoć i zagovor Čudotvorne Gospe Sinjske, čuvari Svetišta nastavljaju ispisivati sinjsku spomenicu, a ovu fotomonografiju predaju kao znak zahvalnosti i pobožnosti, memento istine i dragocjeni zapis o Gospinim jubilejima.
