Rak dojke i u Hrvatskoj je najčešći rak u žena
U organizaciji Odbora za tumore Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu, KBC „Sestre milosrdnice” u četvrtak 30. rujna 2021. u Knjižnici HAZU-a i online održan je jubilarni 30. znanstveni sastanak „Bolesti dojke“. Riječ je o jednom od najuglednijih medicinskih skupova u Hrvatskoj na kojem vodeći znanstvenici i stručnjaci raspravljaju o novostima i mogućnostima u otkrivanju i liječenju raka dojke s ciljem unaprjeđenja zdravlja naših bolesnika.
Rak dojke je najčešća zloćudna bolest u žena, a broj bolesnica s rakom dojke u svijetu se udvostručio u posljednjih nekoliko desetljeća. Svake minute u svijetu od raka dojke umre jedna žena, a porast se objašnjava dužim očekivanim trajanjem života, urbanizacijom i načinom života te poboljšanjem tehnika probira i ranog otkrivanja raka dojke. Rak dojke i u Hrvatskoj je najčešći rak u žena, a prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak, u 2018. dijagnosticirano je 2.845 slučajeva, što čini 24 posto svih slučajeva raka kod žena. Kada se analizira smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj, ona je razvidno veća od sjevernih i zapadnih europskih zemalja. Prema podacima o mortalitetu, rak dojke treći je zloćudni uzročnik smrti kod žena, sa 752 smrtna slučaja u 2019.
U zadnjih nekoliko desetljeća postignut je velik napredak u liječenju raka dojke koji je omogućio da bolesnici žive duže i kvalitetnije. Model tzv. personalizirane medicine općenito se može opisati kao modalitet liječenja u kojemu je liječenje, koristeći najnovije spoznaje molekularne medicine i dijagnostike, prilagođeno svakom pojedinom bolesniku. U novije vrijeme svjedoci smo velikog napretka u razumijevanju molekularnih putova i signala koji su doveli do otkrića i razvoja tzv. ciljane ili biološke terapije. Napredovanjem molekularne onkologije omogućeno je genetičko profiliranje svakog pojedinog tumora, a u raku dojke su učinjeni veliki klinički pomaci.
Na otvorenju skupa govorili su tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU akademkinja Vida Demarin, akademik Zvonko Kusić koji je podsjetio na zasluge pokojnog akademika Ivana Prpića koji je pokrenuo održavanje znanstvenih sastanaka o bolestima dojke te pročelnica Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu prof. dr. sc. Ana Fröbe.
Mario Šekerija govorio je o raku dojke tijekom COVID-19 pandemije, Snježana Tomić o novostima u određivanju hormonskih receptora u karcinomu dojke, Mirta Zekan Vučetić o ulozi MR dojki u neoadjuvantnom pristupu, Ivan Milas o optimalnom vremenu rekonstrukcije nakon radikalnog kirurškog zahvata kada planiramo provesti radioterapiju, tema izlaganja Katarine Antunac bila je Možemo li izostaviti radioterapijsko liječenje u odabranim slučajevima?, Marijane Jazvić Mogućnosti i kontroverze u onkološkom liječenju DCIS-a, a Natalije Dedić Plavetić Trebaju li sve bolesnice s rakom dojke imati genetsko testiranje na zametne mutacije?, dok je Marija Ban govorila o personaliziranom pristupu u liječenju ranog HER-2 pozitivnog raka dojke, Ingrid Belac-Lovasić o liječenju endokrine rezistencije, Martina Bašić Koretić imala je izlaganje na temu Koliko smo napredovali u liječenju moždanih presadnica?, a Robert Šeparović na temu Kako optimalno neo/adjuvantno liječiti trostruko negativni rak dojke?
