Mnogi poznati političari, kulturni djelatnici i dobrotvori bili su Cincari
Cincari, točnije Armani (od cincarskog imena Arm’nj) su rumunjski narod, koji živi na Balkanskom poluotoku. U prošlosti im je središnje mjesto bio grad Moskopolje u istočnoj Albaniji. Cincari nastanjuju Grčku, Albaniju, Makedoniju i Bugarsku, a veliki broj se iz spomenutih krajeva doselio u Rumunjsku i Srbiju. Ti ljudi govore cincarskim jezikom, pravoslavci su, a nekada su bili poznati po ekstenzivnom stočarstvu, odnosno ugostiteljstvu. Ima ih oko 250.000. Stvorili su urbanu kulturu Balkana, uspostavili gradsku nošnju na ovim prostorima, stvorili katun na temelju koga je nastala plemenska zajednica. Oni su prvi na Balkanu uveli kiridžiluk kao sustav za transport robe na velike udaljenosti.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Srbiji je bilo 243 Cincara. Mnogi poznati političari, kulturni djelatnici i dobrotvori bili su iz Cincara. Ovo su neki od najvažnijih, koji su u odnosu na prostor na kojem su se proslavili, ostavili dubok trag u istoriji Srbije i obližnjih balkanskih zemalja.
1. Mihajlo Pupin rođen je 9. listopada 1854. u Idvoru, naselju u Južnobanatskom okrugu, a preminuo je 12. ožujka 1935. godine. Kad je otišao u Ameriku, dodao je nadimak Idvorski kako bi ga podsjetio na rodni grad i istaknuo njegovo porijeklo. Bio je srpski i američki znanstvenik, izumitelj, profesor na Sveučilištu Columbia, nositelj odlikovanja Prvog reda jugoslavenskog bijelog orla i počasni konzul Srbije u Sjedinjenim Državama. Dobio je Pulitzerovu nagradu 1924. za svoje autobiografsko djelo “Od pašnjaka do znanstvenika”. Dobitnik je mnogih znanstvenih nagrada i medalja. Bio je član Francuske akademije nauka, Srpske kraljevske akademije, predsjednik njujorške akademije znanosti, predsjednik Američke asocijacije za unapređenje znanosti, ali i počasni doktor 18 sveučilišta. Tijekom svog znanstvenog i eksperimentalnog rada Pupin je dao značajne zaključke važne za područja višestruke telegrafije, bežične telegrafije te telefonije i radiologije. Velike zasluge ima i za razvoj elektrotehnike. Zaslužan je i za pronalazak Pupinovih zavojnica.
2. Branislav Nušić rođen je u Beogradu 1864. godine, gdje je i umro 1938. godine. Nušić je rođen nedaleko od Saborne crkve, u kući u kojoj je danas Narodna banka Srbije, kao Alchiviadi al Nuşa (cinc. Alchiviadi al Nuşa) od oca Jurja (Georgijas), podrijetlom Cincara i majke Ljubice.Bio je srpski književnik, komičar, pisac romana, drama, priča i eseja, začetnik retorike u Srbiji, ali i istaknuti fotograf amater. Radio je i kao novinar i diplomat. No, najvažniji dio njegovog stvaralaštva su komedije, a neke od najpoznatijih su: Gospođa ministrica, saborska zastupnica, Sumnjiva osoba, Ožalošćena obitelj i Pokojnik.
3. Jovan Sterija Popović rođen je u Vršcu 1806. godine, gdje je i umro 1856. godine. Po ocu, Sterija je bio cincarskog podrijetla. Bio je srpski književnik i jedan od vodećih intelektualaca svog vremena, a smatra se začetnikom srpske drame. On je prvi i jedan od najboljih srpskih komičara. Imao je ključnu i pokretačku ulogu u razvoju srpske kulture, ne samo kao književnik, već i kao osnivač značajnih kulturnih institucija, Srpske akademije nauka i Narodnog muzeja. Najznačajnija djela su mu Kir Janja, Pokondirena tikva, Laža i paralaža, Zla žena, Beograd nekad i sada, Rodoljupci…
4. Nikola Pašić rođen je u Zaječaru 1845., a preminuo u Beogradu 1926. godine. Potječe iz poznate cincarske obitelji Pasku. Preci su mu bili Cincari iz sela Rogačeva kod Tetova. Bio je srpski i jugoslavenski političar, dugogodišnji predsjednik Vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine SHS, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke. Smatra se najvećim državnikom Srbije.
5. Taško Načić rođen je 1934. u Kruševcu, a preminuo 1993. u Beogradu. Po nacionalnosti je Cincarin.Bio je istaknuti srpski glumac. Neke od njegovih najznačajnijih uloga su u filmovima “Boksači idu u raj”, “Tko tamo pjeva”, “Majstor i Margarita”. No, publika ga najviše pamti kao Peru Mitića, prodavača karanfila u filmu “Davitelj protiv davitelja”. Zajedno sa Zoranom Radmilovićem igrao je i u kultnim predstavama Ateljea 212: Radovan III i Kralj Ibi. Također, publika ga pamti i kao Božidara Majkovića iz popularne TV serije Bolji život.
6. Todor Toše Proeski rođen je u Kruševu 1981. godine, a tragično je poginuo u prometnoj nesreći 2007. godine. Bio je makedonski pop pjevač, ali je veliku popularnost stekao na cijelom Balkanu, posebno u Srbiji. Predstavljao je Makedoniju na natjecanju za pjesmu Eurovizije 2004. Posthumno mu je dodijeljena titula počasnog građanina Republike Makedonije. Makedonska pošta predstavila je 15. prosinca 2007. godine u Kruševu poštanske marke s likom Toše Proeskog. Na Beoviziji 2008. dobio je nagradu za životno djelo za posthumno.
7. Predrag Miki Manojlović rođen je 1950. godine u Beogradu. Beogradski kazališni, televizijski i filmski glumac, karijeru je započeo u seriji Otpisani. Neki od poznatijih filmova u kojima je igrao su: Black Cat White Cat, Underworld, Alien America, Tango Argentino, We Are Not Angels, We Are Not Angels 2 i Covenant. Napravio je sjajnu međunarodnu karijeru u Europi i Americi.
8. Toma Fila rođen je u Bitolju 1946. godine. Cincarskog je podrijetla. Otac mu je bio odvjetnik Filota File, koji je, iako je bio partizan, nakon rata bio u zatvoru kao politički zatvorenik.On je poznati srpski advokat. U javnosti je postao poznat kao odvjetnik optuženih za najteža kaznena djela, među kojima je veliki broj optuženih za djela za koja je zaprijećena smrtna kazna. Među onima koje je branio bili su: Slobodan Milošević, Jovanka Broz, a jedno vrijeme je zastupao i Gorana Hadžića.
9. Maja Odžaklijevska rođena je u Skoplju 1954. godine.Ona je poznata makedonska i srpska pop pjevačica.
10. Gordan Kičić rođen je 1977. godine u Beogradu. Otac Branko Kičić poznati je redatelj, dok je njegova majka Bojana Kičić beogradska odvjetnica. Poznati je kazališni, televizijski i filmski glumac. Neke od njegovih najvažnijih uloga su u filmovima “Do kosti”, “Nebeska udica”, “Obiteljsko blago”, “Dorcol Manhattan”, “Ona voli zvijezdu”, “Kad porastem bit ću klokan” , “Sedam i pol”, “Turneja” , “Čekaj me, sigurno neću doći” … Mnogo je drugih značajnih ljudi s Balkana, koji su pripadnici cincarske nacionalnosti.
