U splitskom Multimedijalnom kulturnom centru otvorene dvije izložbe posvećene hrvatskim dizajnerima i dizajnu
U splitskom Multimedijalnom kulturnom centru u srijedu, 22. prosinca 2021. otvorene su dvije izložbe posvećene hrvatskim dizajnerima i dizajnu. Prva izložba bavi se opusom Mirka Ilića i naslovljena je „Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta“, dok druga daje bijenalni presjek najboljih radova suvremenog hrvatskog dizajna u svim područjima dizajnerskog djelovanja naslova „Izložba hrvatskog dizajna“.
Koncept izložbe „Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta“ u kustoskoj koncepciji Marka Goluba, oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena. Kao dizajner, art direktor i ilustrator za brojne novine i magazine: Polet, Start, Danas, Panorama, Time, New York Times, Wall Street Journal i druge, Ilić je ostavio snažne vizualne komentare na aktualna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas. Takvi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, koji evociraju neke od najvažnijih događaja koji su se odvili za vrijeme naših života, čine osnovu ove izložbe, no pažljivijim pregledom cjelokupnog Ilićevog opusa naći ćemo i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje sežu i u mnogo dalju prošlost a bile su relevantne kako za trenutak u kojem se Ilić na njih osvrnuo, tako i za naše današnje vrijeme.
Radovi na ovoj izložbi osim spomenutih novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija uključuju i niz plakata i stripova, a svi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa. Drugim riječima, izložba je u osnovi „remiks“ odabranih fragmenata Ilićevog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora – dakle u većini najvažnijih područja njegova autorskog djelovanja – koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija: pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference.
Na ovoj izložbi kronološki redoslijed je relativan i izmjenjiv, sve teče u više različitih smjerova, svaki izloženi vizual je mogući putokaz za nešto drugo. Osmišljena za mali izložbeni prostor, bez pretenzija da bude sveobuhvatna retrospektiva jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera, izložba tako pruža priliku za nov način sagledavanja starijih ostvarenja iz jugoslavenske faze karijere do 1986. i onih nastalih u Sjedinjenim Državama od tada do danas, uključujući i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno. Postav izložbe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politički i one koji to na prvi pogled nisu, britka čitanja društvene stvarnosti i tumačenja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mržnje i zla i slike empatije i ljubavi.
Konačno, ova izložba adresira i neke od glavnih problema izlaganja grafičkog dizajna i ilustracije u galerijskom okruženju. U pravilu ih se izlaže kao predmete koji su na neki način izvršili svoju funkciju i postali muzejskim artefaktima – novinske ilustracije su ispričale priču nekog političkog članka i prikazuju se izolirane, izvan konteksta u kojem su bile objavljene, plakati su također obavili svoju propagandnu ulogu, skinuti s ulice, stavljeni pod stakla, umirovljeni od svoje funkcije. Upravo zato nam se sviđala ideja da ih makar na ovaj način „re-funkcionaliziramo“, ponovno upotrijebimo ne kao samodostatne umjetničke artefakte nego predmete koji odjednom imaju ulogu ispričati neku novu priču.
Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najbolje dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja u svim područjima dizajnerskog djelovanja, uključujući dizajn vizualnih komunikacija i grafički dizajn, industrijski dizajn, dizajn ambalaže, dizajn prostornih intervencija i sustava, dizajn interakcija i elektroničkih medija, kritički, odnosno konceptualni dizajn, modni i odjevni dizajn itd. Osim što od 1999. godine predstavlja sam vrh profesionalne produkcije hrvatskih dizajnera, dizajnerskih studija i agencija, izložba uključuje i studentsku sekciju koja daje uvid u sva aktualna postignuća u visokoškolskoj dizajnerskoj edukaciji.
Prije gostovanja u Splitskom MKC-u, izložba je bila pokazana i u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu te u Muzeju grada Rijeke. Najrecentnije izdanje ove izložbe, Izložba hrvatskog dizajna 19/20, po prvi put je integralno predstavljeno online, no ni izložba u fizičkom prostoru nije izostala – u Galeriji Multimedijalnog kulturnog centra bit će izloženo preko četrdeset projekata (plakati, knjige, namještaj, proizvodi i sl.), nagrađenih ili ovjenčani posebnim priznanjima u svojim kategorijama.
Na izložbi su predstavljeni svi projekti nagrađeni u svojim kategorijama. U kategoriji vizualnih komunikacija to su: Rafaela Dražić (Ana Ofak: Agents of Abstraction), Andro Giunio (25 FPS Festival), Marko Hrastovec (Hot Type), NJI3 (HNK u Zagrebu – sezona 2018./2019.), OAZA (MADE IN: Crafts — Design Narratives), Neva Marija Zidić (Riah & Čovjek znači čovjek) i Tana Jeić (Niki Mill). U kategoriji dizajna ambalaže: Size (Farina), Octopus Ink (Pietro&Pietro) i Tina Božan (San Servolo). U kategoriji cjelovitog projekta/proizvoda: Leskovar studio (SAL⊥) i Oaza (MADE IN Crafts and Design Narratives) i Maša Vukmanović kreativni studio (Milla & Milli).
U kategoriji produkt / industrijskog dizajna: Grupa (Igram), Idearium (Mobili) i Filip Havranek i Kristina Lugonja (Soft Metal) i Erika Filipan (Gasi – sustav za zaštitu od požara) i Paula Šantić (Arhiviranje okusa – Okusi priča). U kategoriji Prostorne i grafičke intervencije i sistemi: Studio Tumpić/Prenc (Gradski bazeni Pula-Pola), Bojan Sivački i Lana Vitas Gruić (Signalistika arheološke zone Salona) i Studio Šesnić&Turković (Lokrum – Botanički vrt).
U kategoriji Dizajn u digitalnim medijima / dizajn interakcija: Señor (Veliki hrvatski naivci), Bien design (TalentLyft), Infinum (Design Islands), Tomislav Mravičić (Mjesto izvora), Elizabeta Lončar (Ctrl Shift — add-on za internetski preglednik) i Josip Perić (3D vizualizacija u znanosti). U kategoriji Modni i odjevni dizajn Nataša Mihaljčišin (Sentiment 2), Mihaela Brajković ([HIDDEN]3) i Alison Ivašić (Modul). U kategoriji Koncept, inicijativa, kritički dizajn: OmoLab komunikacije (Omoguru – alati koji olakšavaju čitanje), Brigada (Humanitarna akcija Gimnazija Vukovar), Udruga Vizkultura (V magazin) i Nikola Heged (Terapino).
Izložba se može pogledati do 18. siječnja 2022.
